NaslovnicaCrkva u HrvatskojHBKAktualnoKnjižnica
Priopćenje s 38. plenarnog zasjedanja HBK
Zasjedanje je održano u Zagrebu od 21 do 23. travnja 2009. Crkva u Hrvatskoj, uz svoje vlastite medije, ostaje otvorena za suradnju i sudjelovanje i u drugim medijima kako bi poruka istine došla do što većeg broja ljudi.

Mons. Marin Srakić, nadbiskup đakovačko-osječki i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, predsjedao je XXXVIII. plenarnom zasjedanju HBK-a koje je održano u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu, Kaptol 29a, od 21. do 23. travnja 2009. godine. Aktivnim članovima HBK-a na tom se zasjedanju pridružio mons. Antun Bogetić, biskup porečko-pulski u miru. Zasjedanju je prisustvovao i mons. Mario Roberto Cassari, apostolski nuncij u RH.

Kao delegati europskih biskupskih konferencija ili gosti zasjedanju su prisustvovali: mons. Stanislav Hočevar, beogradski nadbiskup i metropolit i predsjednik Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda, mons. Eugenio Ravignani, tršćanski biskup, delegat Talijanske BK, mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki, delegat BK Bosne i Hercegovine, mons. Franz Lackner, pomoćni biskup Graza, delegat Austrijske BK, mons. Andrej Glavan, biskup Novoga Mesta, delegat Slovenske BK, mons. Marian Blažej Kruszylowicz, pomoćni biskup Szczecin-Kamiena, delegat Poljske BK, mons. Janos Penzes, biskup subotički, te mons. Đuro Gašparović, biskup srijemski. Ispričali su se predsjednici Češke i Slovačke BK.

Na početku, kao domaćin zasjedanja, sve je prisutne pozdravio kardinal Josip Bozanić, nadbiskup i metropolit zagrebački, istaknuvši da je svaki takav susret poseban događaj Crkve u kojem biskupi, kao pastiri, u bratskom i kolegijalnom zajedništvu programiraju budućnost Crkve u Hrvatskoj. Naglasio je da svi oni koji Crkvu gledaju samo u njezinoj sociološkoj dimenziji, Crkvu uopće ne razumiju. Na kraju je poželio uspješan rad plenumu koji se održava u obnovljenim prostorijama Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta i Nadbiskupskoga bogoslovskog sjemeništa.

Otvarajući zasjedanje, mons. Srakić, predsjednik HBK-a, izrazio je radost zbog ponovnog susreta svih biskupa HBK-a jer se upravo na taj način ostvaruje kolegijalnost biskupske službe. Pozdravljajući sve prisutne, posebno je istaknuo kardinala Josipa Bozanića, nadbiskupa i metropolita zagrebačkoga, kao domaćina zasjedanja, koji slavi 20. obljetnicu biskupskog posvećenja, što su mu svi prisutni čestitali. Pozdravio je i apostolskog nuncija u RH mons. Cassarija kojega je zamolio da Svetome Ocu prenese pozdrave i molitvenu blizinu članova HBK-a, osobito u trenucima neobjektivnih i tendencioznih kritika koje se upućuju na njegov račun.

Podsjetio je zatim na neke značajne događaje za Crkvu u Hrvatskoj koji su se zbili u posljednjih nekoliko mjeseci te najavio najvažnije teme toga zasjedanja. Pozdravio je i sve koji će pratiti rad plenuma, osobito medijske djelatnike. Apostolski nuncij mons. Cassari od srca pozdravio je sve prisutne te im uputio poziv na primanje u Apostolsku nuncijaturu u četvrtak 23. travnja u prigodi obljetnice izbora za papu Benedikta XVI. Istaknuo je da Papa s ljubavlju i nadom prati svakog pastira i svaku biskupiju u dragoj Hrvatskoj, s beskrajnim povjerenjem u zbor biskupa koji izgara u naviještanju Riječi i izgradnji kraljevstva Božjega. Osvrnuo se zatim na besmislene i nepravedne kritike upućene Papi, zbog čega on puno trpi. No, papa Benedikt XVI. ostaje vjeran svom poslanju: svijetu i čovjeku današnjice govoriti istinu, bez obzira koju cijenu za to treba platiti. Zato je mons. Cassari istaknuo da će Svetome Ocu prenijeti duboku solidarnost, blizinu, zajedništvo i odanost biskupa i vjernoga hrvatskog puka koji ponosno stoji uz svoga Vrhovnoga Pastira.

Svi delegati susjednih biskupskih konferencija zahvalili su na pozivu i pozdravima te ukratko izvijestili plenum o najvažnijim aktivnostima Katoličke Crkve u svojoj zemlji kao i o društveno-političkim okolnostima u kojoj se ona nalazi i djeluje. Ta bratska razmjena iskustava uvijek ponovno pokazuje kako su problemi i zadaci pred kojima stoji Crkva u europskim zemljama slični i međusobno povezani. S osobitom radošću sve prisutne pozdravio je mons. Ravignani, tršćanski biskup i delegat Talijanske BK, koji se rodio u Puli. Svima je zahvalio na bratskoj srdačnosti koju je doživljavao među hrvatskim biskupima te se ujedno oprostio sa svima jer se približava kraj njegove aktivne biskupske službe.

Biskupi su raspravljali o mjestu i ulozi medija u društvu kao i o ulozi medija u vršenju evangelizacijskog poslanja Crkve u suvremenom svijetu. Konstatirano je da su mediji u prvom redu vođeni ostvarenjem što većeg profita, čemu je podređena cjelokupna njihova djelatnost. Naravno da istina i dobro u tom kontekstu dolaze u drugi plan. Ipak su mediji danas nezaobilazno sredstvo komuniciranja i kao takvi mogu poslužiti prenošenju poruke koju Crkva prenosi, a to je poruka spasenja i otkupljenja u Isusu Kristu. U tom smislu Crkva u Hrvatskoj, uz svoje vlastite medije, ostaje otvorena za suradnju i sudjelovanje i u drugim medijima kako bi poruka istine došla do što većeg broja ljudi.

Izabrane su i teme koje će HBK predložiti za iduću Sinodu biskupa u Rimu: Kršćanski navještaj u suvremenom odgoju, Vjera, kultura, znanost, Kršćanski navještaj u suvremenoj indiferentnoj kulturi.

Biskupi su razgovarali o spomenu svećenika i vjernika koji su, osobito za vrijeme vladavine komunizma, podnijeli mučeništvo i tako dali herojsko svjedočanstvo za Krista i Crkvu. Naglašeno je kako se o tome do devedesetih uopće nije smjelo govoriti, ali da i danas, nažalost, ima onih koji bi sve to željeli zabašuriti i prekriti zaboravom, a na visokim su položajima u Republici Hrvatskoj. Biskupi ističu da Crkva nikad nije tražila osvetu, ali traži istinu koja će žrtvama dati njihovo nasilno oduzeto dostojanstvo, a izvršiteljima zločina priliku da se pokaju. Naglašeno je da bi trebalo poduzeti sve da se sazna što točniji broj takvih žrtava kako bi se mogla ispraviti povijesna nepravda šutnje, ali također da se istaknu oni koji su za Krista, Crkvu i svoga bližnjega, poput blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, dali svoje živote.

U tom kontekstu podnesen je izvještaj o napredovanju gradnje spomen-crkve u Staroj Gradiški, koja se gradi prilozima svećenika iz cijele domovine jer su tamošnju crkvu morali rušiti svećenici zatočeni u komunističkom zatvoru nakon II. svjetskog rata.

Biskupi su također posvetili posebnu pozornost otkrivanju novih masovnih grobnica žrtava komunizma u Hrvatskoj i Sloveniji iz vremena Drugoga svjetskog rata, a osobito iz poratnog vremena, o čemu se u posljednje vrijeme u hrvatskoj javnosti pojavljuju kontroverzne, ali i zabrinjavajuće izjave i mišljenja. Biskupi smatraju da bi tome, na svim državnim razinama, trebalo posvetiti više pozornosti kako bi se i to tragično razdoblje hrvatske povijesti rasvijetlilo, kako bi istina izišla na vidjelo, jer bez toga teško će se moći konačno okrenuti i ta stranica povijesti bez teških posljedica za budućnost naroda i države.

Kardinal Bozanić informirao je biskupe da je završen pripremni postupak za osnivanje novih biskupija sa sjedištem u Sisku i Bjelovaru. Biskupi su ponovno izrazili svoju potporu tom procesu.

Biskupi su obaviješteni o pripremama proslave 600. obljetnice svetišta Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu u Varaždinskoj biskupiji. Glavna proslava bit će 2011. godine.

Biskupi su analizirali određene izazove i pojave u suvremenom pastoralu. Prije svega raspravljali su o izazovu New agea koji se pojavio kao mješavina religijskih i filozofskih učenja. Konstatirano je da se New age ne pojavljuje kao religija već nastoji nametnuti novu paradigmu, novi stil života koji čovjeka odvaja od Boga i zatvara u sebe samoga. Kad se čovjeka odvoji od Boga, on upada u ruke raznih iscjelitelja, šamana, vračeva, gatara itd. koji mu nude, naravno za novac, ono što sami nemaju, a za čim čovjek čezne, tj. spasenje. Na taj način mnogi ljudi upadaju u zamke i mreže lažnih obećanja i lažnih putova spasenja, troše silnu energiju i sredstva, da bi nakraju otkrili da nisu postigli ono čemu su se nadali i u što su ih uvjeravali.

Na zasjedanju je bilo riječi i o novim religioznim pokretima, osobito Neokatekumenskom putu, koji osvaja sve više prostora u crkvenom životu. Istaknute su mnoge pozitivne stvarnosti koje taj oblik evangelizacije donosi, kao poštivanje i vrednovanje života, čuvanje i izgradnja obitelji, mnogobrojna duhovna zvanja itd., no biskupi su se kritički osvrnuli na neke stvari o kojima bi trebalo voditi računa, kao što su poštivanje crkvenog autoriteta, cjelovitost župne zajednice i župnoga pastorala, poštivanje liturgijskih propisa, vrednovanje tradicionalnog liturgijskog pjevanja itd. Zaključeno je da će se o svemu tome razgovarati s vodstvom Neokatekumenskog puta kako bi njegove zajednice na što bolji i cjelovitiji način pridonijele rastu i izgradnji župnih i biskupijskih zajednica.

Bilo je riječi i o raznim oblicima karizmatskih događanja. Naglašeno je da biskupi kao mjesni pastiri posebnu pozornost moraju posvetiti brizi oko tih crkvenih zbivanja da se očuva ono što je u skladu s naukom vjere i tradicijom Crkve, da se ne bi dogodilo da takva okupljanja stvaraju krivu sliku Crkve i vjere koja nije samo pobožni osjećaj i izvanjska zbilja već spasiteljska stvarnost koja obuhvaća čitavoga čovjeka. Naglašeno je također da je egzorcizam, tradicionalna molitva prisutna u Crkvi od njezinih početaka, duboko ukorijenjena u vjeru Crkve te da je neprihvatljivo i neprimjereno od toga praviti medijski spektakl.

Predsjednici pojedinih komisija, vijeća i odbora iznijeli su planove i programe rada tijela HBK-a za iduću godinu.

Biskupi su potaknuli sve odgovorne u procesu vjeronauka u školama i vjerskog odgoja u predškolskim ustanovama da nastoje neprestano pratiti i podizati kvalitetu odgojnog i obrazovnog rada vjeroučitelja i vjeroučiteljica kao i odgojitelja i odgojiteljica u vjeri. U tom smislu dogovoren je novi ciklus doškolovanja vjeroučitelja i odgojiteljica na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu za rad s osobama s poteškoćama u razvoju.

Biskupi su informirani da je sve spremno za početak rada Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta te da će se prvi studenti za školsku godinu 2009/2010. upisati u redovitom ljetnom upisnom roku.

Ove godine navršava se 20 godina rada Hrvatskoga instituta za liturgijski pastoral koji je dao velik doprinos u promociji i populariziranju liturgije u najširem smislu. Ta će se obljetnica proslaviti prigodnim skupom koji će promišljati daljnju ulogu HILP-a u našem crkvenom životu.

Najavljena je tradicionalna godišnja proslava Svjetskoga dana medija, o čemu će javnost biti na vrijeme informirana.

Za 8. lipnja o. g. u Zagrebu najavljen je sastanak Predsjedništva Vijeća biskupskih konferencija Europe (CCEE), kojemu je potpredsjednik kardinal Bozanić. Dan nakon toga Predsjedništvo CCEE-a susrest će se s predsjednicima i odgovornima za komisije "Iustitia et pax" svih europskih zemalja uz prisutnost predstavnika Papinskoga vijeća "Iustitia et pax" iz Rima. Na tom susretu promišljat će se uloga komisija "Iustitia et pax" u današnjoj Europi, kao i o nekim organizacijskim pitanjima.

Odobren je Statut Zajednice "Molitva i Riječ".

Dana je podrška i odobrena materijalna potpora organiziranju znanstvenih simpozija crkvenih pravnika.

Biskupi su prihvatili izviješće o radu Hrvatskoga Caritasa. Također su informirani o konkretnim akcijama koje se provode na nacionalnoj, biskupijskoj i župnoj razini kako bi Crkva što bolje odgovorila potrebama ljudi koje je sadašnje gospodarsko stanje najviše pogodilo. Dana je potpora djelovanju Caritasa na svim razinama jer se tako pokazuje crkvena osjetljivost za svakoga čovjeka, osobito onoga koji je u potrebi. Na taj način Crkva sama čini što je u njezinoj moći, ali istodobno potiče sve ljude dobre volje da se pridruže u svim akcijama koje nastoje umanjiti nevolju i teškoću u koju je čovječanstvo upalo u ovom trenutku. Naglašeno je da se pomno prate događaji u Italiji nakon katastrofalnog potresa u L'Aquili, da se održavaju kontakti s tamošnjim Caritasom kako bi se moglo reagirati kada to bude potrebno.

Razgovaralo se i o kretanjima u organiziranju katoličkoga laikata, osobito na razini pojedinih (nad)biskupija. Istaknuta je važnost i snaga katoličkog laikata jer po njemu Crkva može biti prisutna u svim segmentima našega društva.

Biskupi su dali svoje primjedbe na nacrt dokumenta za televizijski i radijski prijenos liturgijskih slavlja koji će se doraditi radi što kvalitetnijeg prijenosa liturgijskih slavlja kako bi on bio potpuno u skladu s naravi samoga slavlja, a također u skladu s zakonitostima samoga medija koji ga prenosi.

Na novo petogodište produžen je mandat mons. Vladi Košiću, predsjedniku Komisije HBK-a "Iustitia et pax", koji je ujedno i predsjednik Upravnoga vijeća Centra HBK-a za promicanje socijalnoga nauka Crkve, te generalnom tajniku HBK-a mons. Vjekoslavu Huzjaku. Produženi su mandati i nekim članovima tijela HBK-a ili su imenovani novi.

Biskupi su upoznati s tijekom izgradnje i stanjem na gradilištu zgrade HBK-a na Ksaveru u Zagrebu.

Odobrene su nakane "Apostolata molitve" za 2010. godinu.

Biskupi su upoznati i s tijekom priprave za hrvatsko-slovensko hodočašće koje će se ove godine održati 22. kolovoza u Stični u Sloveniji te već sada potiču vjernike da pođu na to hodočašće koje će biti izraz katolištva i povezanosti Crkve u Hrvatskoj i Sloveniji.

Tajništvo Hrvatske biskupske konferencije

 

Svetac dana




Najave




Linkovi

Sveta Stolica

Europa

Informativna katolička agencija

Hrvatski katolički radio

Hrvatski caritas

Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve

Ured za obitelj HBK

Ured za mlade HBK

Nacionalni katehetski ured