NaslovnicaCrkva u HrvatskojHBKAktualnoKnjižnica
Priopćenje s 28. plenarnog zasjedanja HBK
Zasjedanje je održano u Zagrebu od 19. do 23. travnja 2004. Glavna točka dnevnoga reda bila je odgoj u bogoslovnim sjemeništima, odnosno odgoj i izobrazba svećeničkih kandidata. Mons. Huzjak ponovno je izabran za generalnog tajnika HBK.

Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, predsjedao je XXVIII. plenarnom zasjedanju HBK koje je održano u prostorijama Svećeničkoga doma Svetoga Josipa u Zagrebu, Kaptol 7, od 19. do 23. travnja 2004. godine. Aktivnim članovima HBK na tom su se zasjedanju pridružili mons. Francisco Javier Lozano, apostolski nuncij u RH i mons. Ante Jurić, nadbiskup splitsko-makarski u miru.

Zasjedanju su prisustvovali i delegati više europskih biskupskih konferencija te gosti: mons. Franjo Komarica, biskup banjalučki i predsjednik BK Bosne i Hercegovine; mons. Eugenio Ravignani, tršćanski biskup i delegat Talijanske BK; mons. Jozef Krajnek, pomoćni biskup u Hradec Králové i delegat Češke BK; mons. Jurij Bizjak, pomoćni koparski biskup i delegat Slovenske BK; mons. Marian Blažej Kruszylowicz, pomoćni biskup Szczecin-Kamiena i delegat Poljske BK te mons. Janos Penzes, biskup subotički.

Otvarajući zasjedanje kardinal Bozanić, predsjednik HBK i nadbiskup zagrebački, istaknuo je eklezijalnu dimenziju okupljanja biskupa čiji je rad povjerio Duhu Svetom na dobro Crkve koja je u Hrvatskoj i za napredak čitavoga hrvatskoga naroda. Posebni pozdrav i zahvalu uputio je apostolskom nunciju u RH mons. Lozanu te ga zamolio da Svetome Ocu prenese odanost i molitveno zajedništvo hrvatskoga episkopata koji pomno prati njegova nastojanja oko mira u svijetu, osobito u Svetoj Zemlji i Iraku odakle svakodnevno dolaze vijesti o teškim stradanjima.

Kardinal Bozanić uputio je poseban pozdrav svim prisutnim gostima predstavnicima susjednih biskupskih konferencija, jer njihova prisutnost očituje i jača katoličko zajedništvo srednjoeuropskih zemalja.

Od događaja koji slijede kardinal Bozanić je istaknuo nacionalni susret hrvatske katoličke mladeži u Šibeniku u subotu i nedjelju 24. i 25. travnja,  međunarodni simpozij o obitelji koji će se od petka do nedjelje (23. – 25. travnja) održati u Zagrebu u okviru Srednjoeuropskoga katoličkoga dana te velebno hodočašće naroda koje će se u okviru iste inicijative održati 22. i 23. svibnja u Mariazellu u Austriji.

U tom kontekstu kardinal Bozanić je podsjetio na riječi Svetoga Oca izrečene prilikom dolaska u Hrvatsku u lipnju lanjske godine. Tada je Sveti Otac poželio Hrvatskoj uspješan put u veliku obitelj europskih naroda.

Svi prisutni delegati i gosti izrazili su zahvalnost za poziv na to plenarno zasjedanje HBK te istaknuli povezanost biskupskih konferencija koja pomaže u produbljivanju svijesti eklezijalnog zajedništva i međusobnog razumijevanja za gotovo iste probleme i poteškoće s kojima se susreće Katolička Crkva u svim zemljama ovog dijela Europe.

Biskupi su upoznati sa svim pojedinostima oko održavanja Međunarodnog simpozija "Obitelj u središtu Crkve i društva? Novi izazovi u pastoralu braka i obitelji" koji je u sklopu inicijative Srednjoeuropskoga katoličkoga dana održan u Zagrebu 23. – 25. travnja. Također je podneseno izviješće o sudjelovanju Hrvatske u završnom hodočašću naroda u Mariazellu u Austriji 22. i 23. svibnja o.g. za koje je prijavljeno oko sedam tisuća hodočasnika od kojih je oko sedamsto mladih. Konstatirano je da Katolička Crkva u Hrvatskoj svojom aktivnom ulogom i u toj inicijativi pridonosi potvrđivanju crkvenoga i kulturalnoga identiteta hrvatskoga naroda i njegovoga jasnog usmjerenja unutar zajednice europskih naroda. U tom smislu biskupi su izrazili zadovoljstvo i nadu glede zadnjih postignuća hrvatskih vlasti na tom putu.

Glavna točka dnevnoga reda, kako je to u uvodnom govoru naglasio kardinal Bozanić, bila je odgoj u bogoslovnim sjemeništima, odnosno odgoj i izobrazba svećeničkih kandidata. Prema crkvenim dokumentima to je jedna od najvažnijih biskupovih zadaća. Biskupi su konstatirali da su procesi koji su se dogodili u Hrvatskoj kao i mnoge promjene u suvremenom društvu utjecali na mentalitet mladih ljudi tako da i odgoj u sjemeništima mora o tome voditi računa. Zato su potrebni stručni kadrovi i nove metode rada koji će omogućiti budućim svećenicima adekvatnu pripravu za pastoralno poslanje i službe koje će vršiti u svom svećeničkom životu.

Biskupi su raspravljali o pastirskom pismu koje će uputiti vjernicima povodom 1700. obljetnice mučeništva mnogih kršćana čiji se spomen slavi u našim krajevima: sv. Dujam i solinski mučenici, sv. Irenej, sv. Demetrije, sv. Stošija i ostali srijemski mučenici, sv. Mavro, sv. Polion, sv. Kvirin Sisački i mnogi drugi koji su svoju vjernost Kristu i Crkvi posvjedočili vlastitom krvlju. To je pismo i odgovor na česte poticaje Svetoga Oca Ivana Pavla II. da se sačuva spomen na mučenike iz kršćanske starine no i na one mnogobrojne kršćane koji su svojim životom svjedočili vjeru u kasnijim vremenima, osobito u vremenima progona Crkve što se odnosi i na olovno razdoblje komunističke vladavine.

Podneseno je izviješće o radu Biskupske komisije HBK za odnose s državom. Vlada je imenovala nove članove Komisije za odnose s vjerskim zajednicama koja bi trebala, zajedno s komisijom HBK, nastaviti proces provođenja i implementacije ugovora potpisanih između Svete Stolice i Republike Hrvatske kao i do sada potpisanih provedbenih dokumenata. Nakon nedavnog sastanka obiju komisija na kojem je utvrđeno postojeće stanje i naznačeni neki pravci djelovanja, izražen je određeni optimizam u pogledu daljnje suradnje i realizacije onoga što je ugovorima utvrđeno. Raspravljalo se i o obvezi služenja vojnoga roka svećenika i svećeničkih kandidata. Kanonsko pravo preporuča da svećenički kandidati ne prihvaćaju služenje vojnoga roka pa je i preporuka biskupa da se u tom smislu nastoji pronaći optimalno zakonsko rješenje.

Kardinal Bozanić izvijestio je biskupe o dva predstojeća važna događaja a to su Simpozij biskupa Afrike i Europe ove jeseni u Rimu i Sinoda biskupa u Rimu iduće godine. Biskupi su izabrali delegate koji će predstavljati HBK u radu oba ta značajna skupa. Za Simpozij izabran je mons. Slobodan Štambuk i mons. Želimir Puljić a za Sinodu mons. Antun Škvorčević a kao zamjenik mons. Đuro Hranić.

Biskupi su raspravljali o pitanjima organiziranja laikata zaključivši kako je nužno stvoriti dobru strukturu laičkih organizacija na razini župe i biskupije iz kojih će se onda formirati organizacija na nacionalnom planu.

Predsjednici pojedinih tijelâ HBK iznijeli su planove i programe rada za predstojeće razdoblje koji su usvojeni te su odobrena i sredstva potrebna za njihovu realizaciju.

Posebno se raspravljalo o radu Centra za promicanje socijalnoga nauka Crkve koji je sve prisutniji u crkvenom i javnom životu. Biskupi su se pri tome osvrnuli na akciju "za nedjelju" u kojoj je uz Centar sudjelovao i Franjevački institut za kulturu mira iz Splita i Hrvatski Caritas. Zadnje što se u tom vidu poduzelo bilo je izdavanje dokumenta "Nedjelja radi čovjeka" u kojem se očituje briga Crkve za one koji su obespravljeni i nemaju mogućnost sami braniti dostojanstvo svojega rada i vlastite osobe. Konstatirano je da je taj dokument naišao na medijsku blokadu i manipulaciju što najbolje govori o stanju u našim medijima.

Podneseno je izviješće o radu Hrvatskoga Caritasa za koji su dane neke nove smjernice kako bi ta institucija HBK bila što autentičniji svjedok brige Crkve za one koji su najslabiji i napušteni u društvu.

Na zasjedanju su izvršene neke promjene u vodstvu tijela HBK. Mons. Ivan Milovan imenovan je predsjednikom Odbora HBK za migrante i pomorce, mons. Hranić predsjednikom Vijeća HBK za kler a mons. Vlado Košić predsjednikom Komisije HBK "Justitia et Pax". Mons. Vjekoslav Huzjak izabran je ponovno za generalnog tajnika HBK na mandat od pet godina. Produžen je mandat nekim članovima tijelâ HBK a na prijedlog predsjednika dotičnoga tijela imenovani su i neki novi članovi. Mandat je produžen i ravnatelju IKA-e prof. Antonu Šuljiću.

Biskupi su izviješteni o daljnjim pripremama za realizaciju gradnje spomen-crkve hrvatskih mučenika na Udbini. Također je pokrenuta inicijativa za gradnju župne crkve u Staroj Gradiški koja bi ujedno bila spomen-crkva svima onima, svećenicima i laicima, koji su nakon drugoga svjetskoga rata robijali u zloglasnom komunističkom zatvoru u Staroj Gradiški. Istaknuto je kako su svećenici koji su bili u zatvoru, bili prisiljeni tadašnju župnu crkvu rušiti golim rukama.

Drugog dana zasjedanja, u utorak 20. travnja u 19.00 sati, slavljena je koncelebrirana sveta misa u zagrebačkoj katedrali koju je predvodio kardinal Bozanić, predsjednik HBK, a propovijedao je mons. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski. Sveta misa je slavljena u znaku spomena 300. obljetnice rođenja i krštenja fra Andrije Kačića Miošića.

XXVIII. plenarno zasjedanje je završilo u petak, 23. travnja, u 13.00 sati.

Tajništvo Hrvatske biskupske konferencije

Svetac dana




Najave




Linkovi

Sveta Stolica

Europa

Informativna katolička agencija

Hrvatski katolički radio

Hrvatski caritas

Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve

Ured za obitelj HBK

Ured za mlade HBK

Nacionalni katehetski ured