NaslovnicaCrkva u HrvatskojHBKAktualnoKnjižnica
Priopćenje s 15. plenarnog zasjedanja HBK
Zasjedanje je održano u Lovranu od 12. do 14. ožujka 1998. Sakrament potvrde, ugovor o ekonomskim pitanjima bile su neke od tema ovog zasjedanja.

Pod predsjedanjem nadbiskupa zagrebačkog msgr. Josipa Bozanića, a u nazočnosti apostolskog nuncija msgr. Giulia Einaudia, članovi Hrvatske biskupske konferencije započeli su u četvrtak 12. ožujka ujutro u Lovranu - u Domu pastoralnih susreta - svoje petnaesto plenarno zasjedanje. Uzvanici ovog zasjedanja bili su mostarski biskup msgr. Ratko Perić, kao izaslanik Biskupske Konferencije Bosne i Hercegovine te subotički biskup msgr. Janos Penzes.

Predsjednik HBK-a, pozdravio je ponajprije apostolskoga nuncija u Republici Hrvatskoj, braću u episkopatu, uključujući i nove članove hrvatskoga episkopata: porečko-pulskoga biskupa msgr. Ivana Milovana i nedavno imenovanoga krčkog biskupa msgr. Valtera Župana. Također se s osobitom pažnjom i zahvalnošću spomenuo odnedavno umirovljene subraće porečko-pulskoga biskupa msgr. Antuna Bogetića i msgr. Đure Kokše, umirovljenog pomoćnoga zagrebačkog biskupa. Drugoga dana zasjedanja iz Rima su, sa susreta europskih biskupa imenovanih u posljednjih pet godina, na zasjedanje prispjeli šibenski biskup msgr. Ante Ivas, splitsko-makarski pomoćni biskup msgr. Marin Barišić, pomoćni đakovačko-srijemski biskup msgr Đuro Gašparović zajedno s msgr. Ilijom Janjićem biskupom kotorskim.

U uvodu u dnevni red zasjedanja, predsjednik HBK pozvao je braću u episkopatu da u središtu njihova zasjedanja budu promišljanja odgovora Crkve na pitanje nove evangelizacije u konkretnom hrvatskom društvu. Nova evangelizacija u poslijeratnim prilikama, naglasio je predsjednik HBK, zahtijeva obnovu, ponajprije duhovnu a potom i materijalnu. Stoga nije čudo da "još uvijek osjećamo potrebu solidarnosti, i one međunarodne i naše nacionalne". Naglašavajući kako su našem društvu koje je izašlo iz komunizma i rata, potrebni novi poticaji, duh praštanja i pomirenja, kao i ispravno promicanje građanske sloge i tolerancije, nadbiskup Bozanić je pozvao braću u episkopatu da tijekom ovoga plenarnog zasjedanja budu tražitelji novih nadahnuća brige Crkve za svoje vjernike a napose mlade.

Nakon uvodnog govora predsjednika HBK, biskupe su pozdravili apostolski nuncij msgr. Giulio Einaudi te mostarski biskup msgr. Ratko Perić, koji je biskupe sestrinske Biskupske konferencije izvijestio o djelovanju Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Subotički biskup msgr. Janos Penzes također je hrvatske biskupe upoznao s prilikama u svojoj biskupiji i životu Hrvata katolika na tom području. Prva točka zasjedanja bilo je pitanje utemeljenja biskupije na području Like. Biskupi su i ovaj puta dali svoju jednoglasnu podršku namjeri osnivanja biskupije u onim granicama i s onim brojem dekanata kako se predlagalo na zasjedanjima HBK prošle godine.

O poduzetim koracima glede izrade četvrtog ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o ekonomskim pitanjima, biskupe je izvijestio predsjednik crkvene Komisije za odnose s državom msgr. Josip Bozanić. Rečeno je da su razgovori tek na početku i da će taj ugovor zahtijevati određeno vrijeme promišljanja kako bi se ekonomska pitanja Crkve riješila na načelu pravednosti. Budući da Crkva ne želi biti privilegirana a još manje želi primati milostinju, to pitanje će trebati rješavati po uzoru na modele u drugim europskim državama.

Središnja tema ovog zasjedanja bila su neka pitanja iz pastorala sakramenta svete potvrde. Ova tema svojevrsni je uvod u problematiku mladih koja će biti razmatrana tijekom narednih zasjedanja HBK, te su biskupi željeli ponajprije u godini Duha Svetoga raspraviti određene vidove sakramenta sv. potvrde. Teološku i pastoralnu utemeljenost ovoga sakramenta izložili su riječko-senjski nadbiskup msgr. Anton Tamarut i đakovačko-srijemski biskup msgr. Marin Srakić. U bogatoj diskusiji biskupi su upozorili na praktične poteškoće u pastoralu. Sakrament potvrde u praksi često znači rastanak mladih sa Crkvom. Biskupi su istaknuli potrebu da u svim župama u sklopu priprave za sakrament potvrde, uz školski vjeronauk treba postojati i priprava u župnoj zajednici. Naglašeno je da treba izraditi katekizme koji će služiti na pripravu za svetu potvrdu. Što se tiče smjernica koje je o svetoj potvrdi dala Biskupska konferencija 1978. godine, biskupi su se složili da one još uvijek trebaju ostati na snazi.

Dosta vremena posvećeno je pitanju neuključivanja mladih u župsku zajednicu nakon svete potvrde i njihovoj zauzetosti u evangelizaciji. Crkva je svjesna da vjernici laici svojim djelovanjem trebaju biti kvasac u našem društvu.

Govoreći o ulozi Crkve u novim okolnostima u Hrvatskoj, kako u pristupu mladima tako i cjelokupnom socijalnom, političkom i duhovnom stanju naše stvarnosti, biskupi su očitovali jednodušnost u stavu da se u ovo vrijeme Crkva u Hrvatskoj na poseban način treba zauzimati za čovjeka, prvenstveno za one koji su socijalno ugroženi i nepravedno oštećeni. Biskupi su istaknuli da Crkva ne smije prestati biti glas savjesti i utočištem najzapostavljenijima, te da ne smije dopustiti da postane predmetom određenih političkih nadmetanja.

Budući da su nakon prošlog zasjedanja HBK imenovana dvojica novih biskupa, a dvojica umirovljena, bilo je potrebno izabrati nove predsjednike nekih tijela HBK. Tako, za predsjednika Vijeća za ekumenizam biskupi su izabrali dosadašnjeg supredsjednika toga Vijeća, požeškog biskupa msgr. Antuna Škvorčevića. Dubrovački biskup msgr. Želimir Puljić izabran je za Predsjednika Vijeća za kulturu. Novi krčki biskup msgr. Valter Župan izabran je za predsjednika Vijeća za obitelj. Za novog predsjednika Komisije HBK "Justitia et pax" izabran je porečko pulski biskup msgr. Ivan Milovan. Za delegata HBK pri Biskupskoj konferenciji Bosne i Hercegovine izabran je pomoćni biskup splitsko-makarski msgr. Marin Barišić.

Jedna točka dnevnog reda plenarnog zasjedanja HBK bila je posvećena Hrvatskome katoličkom radiju.

Biskupi su na ovom zasjedanju prihvatili nacrt provedbenoga ugovora o vjeronauku u školi kojim se reguliraju pitanja o programima i načinu nastave katoličkoga vjeronauka u javnim školama, te vjerskoga odgoja u javnim predškolskim ustanovama. Također je, uz doradu usvojen Statut vojnoga ordinarijata.

Zadarski nadbiskup mons. Ivan Prenđa upoznao je biskupe o poduzetim koracima i dogovorima u Vatikanu glede održavanja izložbe "Kršćanstvo u Hrvata" koja će se održati u Apostolskoj biblioteci u Vatikanu od 15. listopada 1999. pa do 15. siječnja 2000. Godine. Također je upoznao biskupe s izgledima akcije prikupljanja sredstava u Sjedinjenim američkim državama za popravak porušenih crkava u Hrvatskoj.

Trećeg dana zasjedanja predsjednici Vijeća, Komisija i Odbora HBK izvijestili su biskupe o radu tih tijela i projektima koji su u tijeku.

Na kraju prvoga dana zasjedanja biskupi su u riječkoj katedrali Sv. Vida slavili svečanu misu na kojoj je propovijedao predsjednik HBK msgr. Josip Bozanić. Nakon mise biskupi su pozvani na prijam kod župana Primorsko-goranske županije i kod gradonačelnika grada Rijeke.

Po završetku trodnevnog zasjedanja biskupi će u Krku sudjelovati ređenju novoga krčkog biskupa msgr. Valtera Župana u nedjelju 15. ožujka.

Tajništvo HBK

Svetac dana




Najave




Linkovi

Sveta Stolica

Europa

Informativna katolička agencija

Hrvatski katolički radio

Hrvatski caritas

Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve

Ured za obitelj HBK

Ured za mlade HBK

Nacionalni katehetski ured