NaslovnicaCrkva u HrvatskojHBKAktualnoKnjižnica
Priopćenje s 9. plenarnog zasjedanja HBK
Zasjedanje je održano u Zagrebu od 12. do 14. ožujka 1996. izvješteno da je Sveta Stolica dala pristanak za osnivanje novih biskupija na prostoru sadašnje zagrebačke nadbiskupije. Preporučena inicijativa o sveopćoj molitvenoj akciji za uspjeh mirne reintegracije još uvijek okupiranog dijela đakovačke biskupije u Republici Hrvatskoj.

Od 12.-14. ožujka, u prostorijama nadbiskupskog dvora u Zagrebu, održano je deveto plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije. Ovom zasjedanju HBK također su prisustvovali apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giulio Einaudi i subotički biskup Janoš Penzeš.

Zasjedanje je otvorio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, kardinal Kuharić pozdravivši prisutne članove. Potom je kardinal Kuharić pročitao obavijest kardinala Vinka Puljića u kojoj obavještava subraću u episkopatu da će na ovo zasjedanje doći sa zakašnjenjem. Također je pročitana isprika službeno određenog delegata Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za Sabor HBK, mostarskog biskupa mons. Ratka Perića.

Na zamolbu sarajevskog kardinala Vinka Puljića da Hrvatska biskupska konferencija odredi svoga delegata na skorašnjem plenarnom zasjedanju Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, koje će biti održano od 21.- 22. ožujka ove godine, hrvatski biskupi su izabrali dubrovačkog biskupa mons. Želimira Puljića.

Opširnija tema prvog dana zasjedanja bio je izvještaj krčkog biskupa mons. Josipa Bozanića o poduzetim koracima priprave za Veliki jubilej godine 2000. ne samo u našoj domovini nego i na međunarodnoj razini. Biskup Bozanić upoznao je biskupe o sastanku Središnjeg odbora i predsjednika nacionalnih odbora za pripremu Velikog jubileja godine 2000. održanog u Rimu na poziv predsjednika Središnjeg odbora, kardinala Rogera Etchegaray-a. Biskupima je predočen program zadnjeg trogodišta priprema Velikog jubileja.

Istaknuto je da je slijedeća 1997. godina, prema smjernicama apostolskog pisma "Tertio Millenio Adveniente", posvećena Spasitelju čovječanstva Isusu Kristu. To je Godina vjere u kojoj se posebno ističe pastoral sakramenta krštenja. Godina 1998. posvećena je Duhu Svetom. To je Godina nade, s posebnom pozornošću na sakramenat potvrde. Potom dolazi 1999. godina koja je posvećena Bogu Ocu. To je godina kršćanske ljubavi, godina u kojoj treba na poseban način promicati pastoral pokore (ispovijedi).

Biskupi su u sklopu ponuđenog programa razmatrali konkretne korake koje bi mogla ponuditi Crkva u Hrvata. Istaknuto je kako bi posebnu pozornost trebalo obratiti na odgoj protiv "običajnog" kršćanstva i usmjeravati vjernike na smisao i dubinu vjere i osobnog predanja Gospodinu. Intenzivna duhovna obnova potrebna je cjelokupnoj Crkvi Kristovoj.

Stoga hrvatski biskupi pozivaju ponajprije svećenike, redovnike i redovnice da u svojim redovima što prije započnu pripremu za Veliki jubilej putem duhovnih vježbi i misija.

Svećenicima se posebno preporuča čitanje i razmatranje smjernica Papinog pisma "Tertio Millenio Adveniente" kao i dokumenata Drugog vatikanskog sabora i pokoncilskih dokumenata. Biskupi smatraju da bi u ovoj pripremi za Veliki jubilej trebalo konkretnije progovoriti o pastoralu sakramenata i sakramentala. Stoga je donesena odluka da će Liturgijsko vijeće HBK pod vodstvom riječko-senjskog nadbiskupa mons. Tamaruta pripremiti upute u tom smislu.

Pomoćni biskup splitsko-makarski mons. Marin Barišić podrobno je

izvjestio biskupe o programu i pripremama za hodočašće mladih Crkve u Hrvata u Split u lipnju ove godine, istaknuvši da je ovo svojevrsni uvod u sustavni program evangelizacije mladog naraštaja.

Posebno je istaknuto da je ovo prvi takav susret mladeži u slobodnoj demokratskoj Hrvatskoj i prilika da se omladina nađe u Solinu i Splitu, gradovima usko povezanim s nacionalnim i vjerskim korijenima Hrvata.

U sklopu govora o ekumenskom zauzimanju Katoličke Crkve u Hrvatskoj, šibenski biskup Srećko Badurina je izvjestio biskupe o planovima za drugo ekumensko zborovanje koje se treba održati u Grazu u lipnju 1997. u organizaciji CCEE-KEK na temu "Pomirenje - dar Božji i izvor novog života". O tijeku ekumenskog dijaloga između Katoličke Crkve u Hrvatskoj i Srpske Pravoslavne Crkve, uz biskupa Badurinu izvješće je podnio i tajnik Vijeća HBK za Ekumenizam i dijalog, dr. Antun Škvorčević. Do izražaja su došli mnogobrojni napori HBK da se episkopima SPC svrati pažnja kako je Katoličkoj Crkvi u Hrvata stalo da pravoslavni vjernici dobiju svoje duhovne pastire u Republici Hrvatskoj. Podržana je namjera da se u skoroj

budućnosti u Hrvatskoj održi jedan ekumenski skup na kome bi trebalo proučiti ekumenske inicijative Katoličke Crkve u Hrvata tijekom domovinskog rata.

U razmatranju pitanja budućeg djelovanju Vijeća HBK za migraciju, biskupi su zamolili nedavno umirovljenog zadarskog nadbiskupa mons. Marijana Oblaka da do daljnjega ostane na funkciji predsjednika tog Vijeća.

O pastoralnim potrebama osnivanja novih biskupijskih sjedišta uvodno je govorio zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić. Predsjednik HBK je izvjestio da je Sveta Stolica dala pristanak za osnivanje novih biskupija na prostoru sadašnje zagrebačke nadbiskupije. Zagrebačka nadbiskupija, istakao je kardinal, sada radi na osnivanju dviju biskupija sa sjedištima u Slavonskoj Požegi i Varaždinu. Rečeno je da je razrada planova o ovim dvjema biskupijama u tijeku i da na tome već određeno vrijeme radi pomoćni biskup zagrebački mons. Đuro Kokša.

Potom su biskupi analizirali pastoralne potrebe o uspostavi još jedne nove biskupije, polazeći od činjenice da čitavo područje Like nema zasebnog biskupijskog sjedišta. Mogućnosti i potrebu uspostave novih biskupija trebala bi ispitati ovom prilikom osnovana tročlana "Komisija HBK za uspostavu novih biskupija".

O pripremama ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima, odgoju i kulturnoj djelatnosti te vojnom ordinarijatu, biskupe je izvijestio krčki biskup mons. Josip Bozanić. Napomenuo je da nakon potpisivanja ugovora treba pripremiti predviđene provedbene dokumente.

O naglom širenju novih religijskih pokreta u bivšim komunističkim zemljama srednje i istočne Europe biskupe je izvjestio profesor Katoličkog Bogoslovnog Fakulteta dr. Tomislav Ivančić, nakon sastanka koji je na tu temu nedavno održan u Beču. Dr. Ivančić je ocrtao i situaciju u Hrvatskoj te je iz izlaganja bilo jasno da je potrebno imati potpunije informacije o tom fenomenu. Dogovoreno je da će se teolozi podrobnije pozabaviti ovim pitanjem i o svome radu izvjestiti biskupe.

Biskupi su također odobrili prijevode dva liturgijska teksta: "Red slavlja ženidbe" - prema drugom tipskom izdanju - i "Dodatak rimskom misalu". Odobreni tekstovi bit će poslani u Rim na odobrenje.

Trećeg dana zasjedanja biskupima iz Republike Hrvatske priključili su se dvojica hrvatskih biskupa iz Bosne i Hercegovine: sarajevski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić i banjalučki biskup mons. Franjo Komarica. Oni su upoznali biskupe sa situacijom u svojim biskupijama. Biskupi iz Republike Hrvatske i ovaj puta izrazili su svoje suosjećanje s katoličkim vjernicima u Bosni i Hercegovini i podržali postojeće inicijative za povratak svih prognanih u svoje domove.

Članovi HBK imali su priliku čuti izlaganje zagrebačkog odvjetnika gospodina Matije Očića o sadržaju predloženog "Zakona o odšteti na oduzetu imovinu".

Djelomično je dotaknuta i tema nedjelje kao Dana gospodnjega. Diskusija o ovom pitanju potaknuta je pismima i žalbama vjernika, da nedjelja kao dan Gospodnji i dan zajedništva obitelji sve više gubi svoje značenje. Imajući u vidu značenje nedjelje kao dana bogoslužja i obiteljskog zajedništva biskupi apeliraju na poslodavce da uvaže činjenicu da je nedjelja dan kada bi obitelj trebala biti na okupu, kao i na školske ustanove da ne organiziraju sportske aktivnosti nedjeljom prije podne.

Odlučeno je da će Vijeće HBK za obitelj pripremiti građu koja će biti tema

jednog detaljnijeg razmatranja toga pitanja.

Biskupi su također s ovog zasjedanja dali smjernice za pastoralnu skrb crkvenih jelatnika za osobe s teškoćama u razvoju.

Na ovom zasjedanju podržana je i preporučena inicijativa o sveopćoj molitvenoj akciji za uspjeh mirne reintegracije još uvijek okupiranog dijela đakovačke biskupije u Republici Hrvatskoj. Biskupi upućuju poziv svim prognanim izbjeglim vjernicima da ne gube nadu u povratak i da se duhovno pripremaju za radosno slavljenje Uskrsa u miru i slobodi.

Predsjednik Vijeća HBK za laike, biskup Bozanić obavijestio je biskupe o radnom sastanku o izobrazbi i organizaciji vjernika za djelovanje u Crkvi i društvu koji će biti održan 23. ožujka ove godine u Zagrebu. Biskupi su podržali taj poduhvat.

Prvog dana zasjedanja, biskupi su po ustaljenom običaju slavili koncelebriranu svetu misu koju je predvodio zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK kardinal Franjo Kuharić a propovijedao je nadbiskup i metropolit splitsko-makarski mons. Ante Jurić.

Nadbiskup Jurić je u svojoj homiliji između ostalog govorio i o susretu mladih u Splitu u lipnju ove godine kao i o spomenu dvadesete obljetnice solinskog slavlja Jelenine godine 1976. Na kraju drugog dana zasjedanja okupljeni biskupi su pošli na predstavljanje monografije "Devetstota obljetnica Crkve zagrebačke" u dvorani Vijenac na Kaptolu 29.

Tiskovni ured HBK

Svetac dana




Najave




Linkovi

Sveta Stolica

Europa

Informativna katolička agencija

Hrvatski katolički radio

Hrvatski caritas

Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve

Ured za obitelj HBK

Ured za mlade HBK

Nacionalni katehetski ured