NaslovnicaCrkva u HrvatskojHBKAktualnoKnjižnica
Priopćenje s 56. plenarnog zasjedanja HBK
Članovi HBK izrazili su svoje protivljenje ratifikaciji tzv. Istanbulske konvencije smatrajući da Republika Hrvatska svojim zakonskim okvirom i provedbom može sama urediti pitanja suzbijanja nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Istaknuli su nadalje, da u Konvenciji postoje ideološki elementi sukladni 'rodnoj teoriji' odražavajući rodnu ideologiju na temelju koje se gradi takozvana 'gender kultura', strana kršćanskim i općeljudskim vrjednotama te protivna nauku Crkve.

Plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije, 56. u nizu, održano je pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića u Zagrebu od 10. do 12. travnja 2018. Na zasjedanju su uz članove HBK sudjelovali apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giuseppe Pinto i izaslanici drugih biskupskih konferencija: vojni ordinarij i podpredsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. Tomo Vukšić, predsjednik Slovenske biskupske konferencije ljubljanski nadbiskup mons. Stanislav Zore i u ime

  Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda subotički biskup mons. Ivan Penzeš.

Pozdravljajući nazočne na početku zasjedanja nadbiskup Puljić čestitao je generalnom tajniku HBK mons. dr. Petru Paliću na imenovanju za novog hvarskog biskupa te mu zaželio dobrodošlicu u zbor apostolskih nasljednika. Zahvalio je dosadašnjem hvarskom biskupu mons. Slobodanu Štambuku na njegovom doprinosu u djelovanju HBK, a posebice na njegovoj zauzetosti oko misijske aktivnosti. Predsjednik HBK podsjetio je na događaje od prošlog zasjedanja u listopadu 2017., te prikazao glavne teme zasjedanja. Ukratko se osvrnuvši na nekoliko dokumenata o kojima će se raspravljati na zasjedanju nadbiskup Puljić je podsjetio i na ovogodišnju korizmenu poruku pape Franje u kojoj je upozorio kako su vjernici često u „velikoj nevolji jer ih lažni proroci žele zavesti na krivi put". U tom smislu nadbiskup je posebno istaknuo genderizam kao antropološko zastranjenje na koje su upozoravali sveti papa Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. kao i papa Franjo, jer taj svjetonazor nameće novo tumačenje čovjeka koje nije spojivo ni s općeljudskim, a pogotovu ne s kršćanskim poimanjem čovjeka. Povezujući to s aktualnim prijeporima u Hrvatskoj oko tzv. Istanbulske konvencije, nadbiskup Puljić naglasio je kako zbog toga hrvatski biskupi, vjerni Učiteljstvu Crkve, ne mogu prihvatiti spomenutu konvenciju i njezinu interpretaciju.

U svom pozdravu Apostolski nuncij, mons. Giuseppe Pinto, izvijestio je biskupe o predsinodalnom susretu mladih s Papom u Rimu, kao i o planiranom odlasku hrvatskih biskupa Ad limina kada će imati prigode susresti se Papom i s odgovornima u uredima Svete Stolice. Gledom pak na aktualne prijepore oko ratifikacije Istambulske konvencije poželio je „neka se o tomu vodi mirna i plodna diskusija". A u „produbljenju same materije gledom na kulturu koju širi rodna teorija, koja nije sukladna kršćanskim vrjednotama koje su ukorijenjene u povijesti hrvatskoga naroda", nuncij je poželio neka se „konzultiraju katolički stručnjaci", a vjernici neka budu "postojani u nauku Apostolskom, u zajedništvu, lomljenju kruha i u molitvama" (Dj 2, 42). Svoje pozdrave uputio je i mons. Tomo Vukšić u ime BK BiH, mons. Stanislav Zore, u ime Spolovenske BK, te mons. Ivan Penzeš u ime Međunarodne Konferencije sv. Ćirila i Metoda.

U radnom dijelu biskupi su prihvatili konačni prijedlog dokumenta "Da vaša radost bude potpuna. Kateheza i rast u vjeri u današnjim okolnostima". Toj odluci prethodile su različite faze rada koje su uključivale pisanje dokumenta, teološko stručnu i znanstvenu recenziju, savjetovanje crkvene javnosti o dokumentu kao i sustavno proučavanje biskupa u zadnje dvije godine. Osim što vrijednost dokumenta leži u činjenici da se prvi put u izradu dokumenta, uz stručna teološka i katehetska tijela, uključio i širi sloj naših vjernika, ali i čitavoga društva, on u sebi donosi temeljna polazišta za izgradnju novoga „lica župe", odnosno konkretne crkvene zajednice. Dokument baštini pastoralnu i katehetsku tradiciju naše Crkve, osluškuje i tumači promjene u individualnom, ali i kulturalno-društvenom kontekstu te proučava i nudi evangelizacijske i katehetske smjernice za vrijeme u kojemu se nalazimo. Usmjeren je najprije na stvarateljski angažman vjernika laika i njihova doprinosa razvoju života župne zajednice, izvornoga mjesta svakog evangelizacijskog i katehetskog rada Crkve.

 

Na zasjedanju su biskupi upoznati i sa sadržajem dokumenta „Placuit Deo – Svidjelo se Bogu" o nekim aspektima kršćanskoga spasenja koji je Kongregacija za nauk vjere uputila biskupima Katoličke Crkve, a objavljen je početkom ove godine. U tom se dokumentu promišlja o zabludama s obzirom na spasenje koje svoje izvorište imaju u starodrevnim herezama gnosticizmu i pelagijanizmu. Na samom početku toga dokumenta ističe se kako mu je svrha na tragu tradicije i poglavito pozivajući se na papu Franju, naglasiti neke aspekte kršćanskoga spasenja koji danas mogu biti, zbog kulturnih promjena, teški za razumijevanje. Kongregacija upozorava kako su u naše vrijeme dva glavna krivovjerja neo-pelagijanizam i neo-gnosticizam. Prva zabluda podrazumijeva stav pojedinca da on sam sebe spašava, a druga se svodi na spasenje zatvoreno u subjektivizam i nijekanje tijela. Nasuprot tim zabludama dokument potvrđuje da se spasenje sastoji u sjedinjenju s Kristom koji je Spasitelje, a mjesto primanja spasenja je po Crkvi.

Biskupi su se prvog dana zasjedanja na osobit način osvrnuli na prijepore koje je u hrvatskoj javnosti izazvala inicijativa aktualnih vlasti da se u Hrvatskom saboru ratificira Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Tim povodom su biskupi uputili zajedničku izjavu hrvatskoj javnosti u kojoj su ponavljajući već više puta istaknutu svoju predanost u zaštiti svih ljudi od nasilja, upozorili da Konvencija, osim onoga što se pozitivno ističe u njenom naslovu, svojim sadržajem otvara puno nedoumica i nejasnoća. Članovi HBK izrazili su svoje protivljenje ratifikaciji Konvencije smatrajući da Republika Hrvatska svojim zakonskim okvirom i provedbom može sama urediti pitanja suzbijanja nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Istaknuli su nadalje, da u Konvenciji postoje ideološki elementi sukladni 'rodnoj teoriji' odražavajući rodnu ideologiju na temelju koje se gradi takozvana 'gender kultura', strana kršćanskim i općeljudskim vrjednotama te protivna nauku Crkve. Dati svoj glas ZA ratifikaciju Konvencije značilo bi, istaknuli su biskupi u izjavi, otvoriti vrata nečemu što je u suprotnosti s ljudskom stvorenošću, s naravnim zakonom i s temeljnim vrijednostima kršćanske vjere i kulture. A to je pogubno kako za obitelj i narod, tako i za odgoj novih naraštaja. Stoga su pozvali narodne zastupnike u Hrvatskom saboru da se izjasne protiv ratifikacije Konvencije.

Suočeni s naznakama pritisaka na savjesti pojedinaca biskupi su pozvali na osiguravanje slobode savjesti, izricanja vlastitih uvjerenja i stavova, jer bi nijekanje slobode bilo pokazatelj skliznuća u totalitarni mentalitet. Upozorili su i da se kao vjernici trebamo čuvati svakoga pokušaja političke manipulacije Crkvom, ne odobravajući nikakvo očitovanje prijetnjama i uvrjedama usmjerenim prema onima koji zastupaju svoja stajališta. Na kraju izjave biskupi pozvali na molitvu za dar snage, poniznosti i mudrosti koja osjeća i poštuje bílo naroda, ne gledajući tko iz sadašnjih prijepora može izaći kao 'pobjednik' ili 'poražen', kako bi se snaga dobra usmjerila prema boljitku hrvatske domovine spominjući se nesebičnosti i žrtava podnesenih za slobodu i neovisnost.

Ove se godine održava Treći nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji u Splitu i Solinu, od 15. do 16. rujna 2018. godine. Biskupi su upoznati s dosadašnjim tijekom pripremama kao i s bogatim programom samoga susreta.

Na zasjedanju su biskupi dogovorili i neke pojedinosti vezane za njihov pohod "Ad Limina Apostolorum" koji će se održati od 12. do 17. studenoga 2018. Prvoga dana pohoda, 12. studenoga, predviđen je susret sa Svetim Ocem, a potom će biskupi obići Kongregacije i Urede Svete Stolice.

Predsjednici pojedinih tijela, Komisija, Vijeća i Odbora HBK podnijeli su redovita godišnja izvješća.

Na zasjedanju su donesene i odluke o pojedinim mandatima u tijelima HBK. Gospićko senjski biskup Zdenko Križić izabran je za predsjednika Biskupske komisije HBK za liturgiju, a krčki biskup Ivica Petanjak za predsjednika Odbora HBK za pastoral djelatnika u zdravstvu. Predsjedniku Vijeća HBK za laike riječkom nadbiskupu Ivanu Devčiću produžen je mandat na novih pet godina kao i predsjedniku Vijeća HBK za sjemeništa i duhovna zvanja splitsko makarskom nadbiskupu Marinu Barišiću. Svećenik Zadarske nadbiskupije, don Šimun Šindija, izabran je za ekonoma HBK.

Susret članova Stalnoga vijeća HBK s provincijalkama u RH planiran je 3. svibnja 2018., a susret biskupa s redovničkim provincijalima bit će upriličen 18. lipnja 2018. Jesensko, 57. zasjedanje Sabora HBK, održat će se od 9. do 11. listopada 2018. u Zagrebu.

Tajništvo HBK

Svetac dana




Najave




Linkovi

Sveta Stolica

Europa

Informativna katolička agencija

Hrvatski katolički radio

Hrvatski caritas

Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve

Ured za obitelj HBK

Ured za mlade HBK

Nacionalni katehetski ured