Govor predsjednika HBK na početku 59. plenarnog zasjedanja

1. Pozdrav nazočnim članovima HBK i gostima

Uzoriti gospodine kardinale, preuzvišeni Apostolski nuncije mons. Giorgio Lingua, gospodo nadbiskupi i biskupi, poštovani Generalni Tajniče i uvaženi gosti!

Sve vas od srca pozdravljam na ovom redovitom 59. plenarnom zasjedanju HBK. Pozdravljam mons. Tomu Vukšića, Vojnog Ordinarija u BiH i potpredsjednika i delegata BK BiH. Pozdravljam vjernoga sudionika na našim zasjedanjima, mons. Ivana Penzeša, biskupa subotičkoga, člana Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda. Pozdravljam i mons. Đuru Gašparovića, biskupa srijemskoga i sufragana Đakovačko-osječke metropolije. Pozdravljam i nazočne predstavnike medija koji će dati izvješće sa zasjedanja.

Liturgijskim slavljem u zagrebačkoj katedrali, 28. travnja 2019. oprostili smo od Apostolskog nuncija mons. Giuseppea Pinta, koji je zbog zdravstvenih razloga nakon godinu i po dana služenja u našoj zemlji povratio u Rim. Zahvalili smo mu za njegovu tihu i aktivnu nazočnost među nama, te poželjeli brzi zdravstveni oporavak i blagoslovljen daljnji rad. Bogu hvala što smo 22. srpnja 2019. primili obavijest da je Papa Franjo imenovao apostolskog nuncija na Kubi, mons. Giorgia Linguu, apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj[1]. Stoga, osobita mi je radost na ovom plenarnom zasjedanju pozdraviti Apostolskog Nuncija u RH, preuzvišenog gospodina mons. Giorgia Linguu. Dobro došli, preuzvišeni, u zemlju Hrvatsku. Ovu Vam dobrodošlicu izričem u ime hrvatskih biskupa, svećenika, Bogu posvećenih osoba i članova puka Božjega. Vaša rezidencija, koja predstavlja stabilnu prisutnost Svete Stolice u ovoj zemlji, i sjedište HBK dvije su susjedne institucije. U jednoj prigodi kad je blagoslivljao novu zgradu nuncijature negdašnji je zamjenik Općih poslova Svete Stolice, a sada Prefekt Kongregacije za proglašenje svetih i blaženih, kardinal Angelo Becciu, rekao je kako „čvrsta prisutnost Svete Stolice u nekoj zemlji nije cilj samoj sebi, već pruža garanciju da njezin angažman donosi dobrobit i uslugu ljudima u promicanju njihova dostojanstva, slobode i ljudskih prava za svaku osobu“ (L’Oss. Romano, 5 otobre 2017).

Dok Vam, preuzvišeni gospodine, izričem srdačnu dobrodošlicu u Hrvatsku, uz želju za plodnu i uspješnu misiju koju obavljate u ime Svetoga Otca i Svete Stolice, poželio bih da biskupi, svećenici, redovnice i redovnici, kao i svi građani naše zemlje osjete u Vašoj rezidenciji ispruženu ruku i srdačnu prisutnost koja je u službi ljudi i općeg dobra. U tom vidu kličem Vam još jednom, dobro nam došli, preuzvišeni Apostolski Nuncije, gospodine Giorgio Lingua!

Pozdravljam i novoga člana naše konferencije, imenovanoga varaždinskoga biskupa mons. Božu Radoša. Vašim imenovanjem zbor članova naše Konferenciji se pomlađuje, pa nas to veseli i ohrabruje. Izričem Vam, dragi mons. Radoš, srdačnu dobrodošlicu u ovaj časni zbor biskupâ sa željom neka vaš rad u Varaždinskoj biskupiji i u Biskupskoj konferenciji bude plodan i blagoslovljen. U kontekstu Vašeg imenovanja Vaš predšasnik mons. Josip uputio je ovih dana „Pastoralno pismo“ (11. listopada 2019.) u kojem izražava radost što Vas je papa Franjo imenovao varaždinskim biskupom. U pismu posebice zahvaljuje Gospodinu za 50 godina svećeničkog služenja, a od toga 20 godina kao biskup Varaždina.

I mi zahvaljujemo mons. Mrzljaku za sve dobro što je učinio u biskupiji i u Biskupskoj konferenciji, u duhu svoga gesla „činiti dobro“ (bonum facere). Posebice za višegodišnje vodstvo Hrvatskog Caritasa koji je imao osobitu ulogu u teškim danima stradanja ljudi i njihove imovine u Domovinskom ratu. Tada nam je veliku utjehu pružala eksplozija dobrote i solidarnosti naših ljudi u Domovini i u inozemstvu. Zapravo stradalnici su u to doba preživjeli zahvaljujući karitativnoj djelatnosti pojedinaca i organizacija. Dok Vam, dragi Josipe, od srca zahvaljujemo, želimo neka Vam i dalje ne dojadi činiti dobro!

2. Što je predviđeno za 59. plenarno zasjedanje HBK?

Od zadnjega redovitog 58. plenarnoga zajedanja (14.-16. svibnja 2019.) održan je 17. lipnja 2019. prijepodne redoviti godišnji susret biskupa s redovničkim poglavarima, a poslije podne susret s redovničkim poglavaricama čije redovničke zajednice imaju sjedište na području Hrvatske biskupske konferencije. Istoga dana u rano poslije podne održano je i izvanredno zasjedanje HBK.

Tijekom ove 2019. godine prisjetili smo se u raznim prigodama i nekih važnih događaja koji su imali osobitog odjeka u našoj crkvenoj i narodnoj povijesti. Spominjalo se tako četrdesetu  obljetnicu proslave „Branimirove godine“, koja je obilježena u Rimu i u Ninu (1979.). Deset godina kasnije pao je Berlinski zid (1989.), a povezano s time urušila se i komunistička ideologija koja je dijelila i grad Berlin i Europu na dva nepomirljiva, ideološka dijela. Pad Berlinskoga zida bio je važan povijesni događaj, a njegovu urušavanju doprinio je „Papa Poljak iz istočnoga bloka“. Vezano uz Papu Poljaka čini mi se uputnim spomenuti i njegov prvi dolazak u Zagreb prije 25 godina dok je Hrvatska bila u ratnom vihoru. Još nam odjekuju riječi tog Božjega borca za mir koje je uputio iz zračne luke i rekao kako dolazi „kao goloruki hodočasnik Kristova Evanđelja ljubavi, sloge i mira“, te da je „radostan što se nalazim među nama“.

A u svojoj homiliji na Hipodromu, gdje se okupilo silno mnoštvo vjernika (pisalo je kako je bilo oko milijun ljudi) naglasio je da je „nužno promicati kulturu mira, nadahnutu osjećajima tolerancije i univerzalne solidarnosti. Jer, rane proizvedene mržnjom ne liječe se zlopamćenjem, nego terapijom strpljivosti i balzamom praštanja koje treba tražiti i pružati poniznim i plemenitim srcem“. Budući da „bez te kulture mira, rat uvijek vreba iz zasjede i tinja pod pepelom“, Ivan Pavao II. iskoristio je taj svečani trenutak uzdići svoj vapaj prema nebu i zamoliti „neka napokon zamukne govor oružja i neka se srca otvore zadatcima izgradnje mira“.

Četiri godine kasnije, za vrijeme svog drugog pastirskog pohoda kad je u naciconalnom svetištu Mariji Bistrici proglasio blaženim Alojzija Stepinca, Sveti Ivan Pavao II. nas je u Splitu (4. listopada 1998.) potakao da uz „promicanje kulture mira“ u skladu s naukom Drugoga vatikanskog sabora „promičemo ekumenizam i dijalog s nadom da će doći dan kada ćemo pred svijetom moći zajednički svjedočiti za Krista“.

U duhu tih Papinih poticaja Vijeće za ekumenizam i dijalog, na čelu s predsjednikom mons. Antunom Škvorčevićem, pripremilo je nacrt Pisma za vjernike katolike i druge kršćane dobre volje kako bi se zauzetije nastojalo oko jedinstva kršćana. Jer, u posljednje vrijeme ekumenska ideja doživljava određeni zamor, pa se ovim pismom podsjeća da je „rad na jedinstvu kršćana zadaća cijele Crkve i svih njezinih vjernika“.

Uz ovu točku o „radu na jedinstvu kršćana“ bit će govora i o „ulozi i djelovanju crkvenih medija“, o prijedlogu  „Kurikula katoličkih škola“. Bit će predstavljen i dokument Kongregacije za katolički odgoj o rodnoj ideologiji. Naime, suočeni smo s pravim „izvanrednim odgojnim stanjem“, piše u dokumentu Kongregacije za katolički odgoj, jer je „antropološka dezorijentacija obilježila kulturno ozračje našega vremena“, o čemu smo i mi više puta govorili i pisali. To je zacijelo pridonijelo tendenciji „brisanja razlike između muškarca i žene, pa ih se smatra pukim učincima društveno-kulturne uvjetovanosti“. Naslov je dokumenta: „Muško i žensko stvori ih – put dijaloga o pitanju roda u odgoju“.

Čut ćemo također i izvješća koja su pripremili predsjednici pojedinih komisija, vijeća i odbora HBK. Raspravit ćemo i o mandatima u pojedinim tijelima HBK, kao i delegatima na zasjedanjima drugih BK tijekom slijedeće godine (2020.). U četvrtak ćemo u 18 sati slaviti euharistiju u zagrebačkoj katedrali u zajedništvu s Apostolskim Nuncijem mons. Giorgiom Linguom koji će predvoditi svetu misu i predstaviti se našim vjernicima.

Predviđamo završiti zasjedanja u petak, a uobičajena konferencija za tisak bit će 18. listopada u 12 sati. Hvala na pozornosti.

✠ Želimir Puljić, nadbiskup zadarski

Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije

Zagreb, 16. listopada 2019.

[1] Kratka biografija: Nadbiskup Giorgio Lingua rođen je 23. ožujka 1960. u Fossanu (Cuneo) u Italiji. Zaređen je za svećenika 10. studenoga 1984. i inkardiniran u biskupiju Fossano. Postigao je doktorat iz kanonskog prava. U diplomatsku službu Svete Stolice ušao je 1. srpnja 1992., a obavljao je diplomatsku službu u Apostolskim nuncijaturama u Obali Bjelokosti i u Sjedinjenim Američkim Državama, u Državnom tajništvu Svete Stolice u Odjelu za odnose s državama te u Apostolskim nuncijaturama u Italiji i u Srbiji. Apostolskim nuncijem u Iraku i u Jordanu imenovan je 4. rujna 2010. te 17. ožujka 2015. nuncijem na Kubi. Osim materinskog talijanskog jezika govori francuski, engleski i španjolski. Nuncij Lingua šesti je predstavnik Svetog Oca u samostalnoj hrvatskoj državi.

print

Povezane objave

Biskup Škvorčević čestitao Židovima Pesah

Tiskovni ured HBK

Predsjednik HBK čestitao Božić državnome vodstvu

Tiskovni ured HBK

Priopćenje s 59. plenarnog zasjedanja Sabora HBK

Tiskovni ured HBK