Priopćenje s 1. plenarnog zasjedanja Sabora HBK

Biskupi članovi Hrvatske biskupske konferencije skupili su se 8. lipnja 1993. u Zagrebu na jednodnevno izvanredno zasjedanje povodom službene obavijesti sa strane rimske Kongregacije za biskupe da je Sveti Otac Ivan Pavao II. za biskupe Republike Hrvatske uspostavio samostalnu Biskupsku konferenciju i potvrdio njen Statut. Biskupi su se okupili radi konstituiranja Hrvatske biskupske konferencije i radi podjele odgovornosti u vodstvu vijeća i drugih najvažnijih tijela.

Kao gosti ovom su zasjedanju prisustvovali Apostolski nuncij u Hrvatskoj msgr. Giulio Einaudi i predstavnik hrvatskih biskupa iz Bosne i Hercegovine mostarski biskup koadjutor dr. Ratko Perić.

Na početku svoga rada biskupi su utvrdili da s današnjim danom prestaju sve službe i zaduženja koja su dosad postojala na razini Hrvatske biskupske konferencije, kako pojedinim biskupima tako i drugim članovima u različitim tijelima HBK. Biskupi su potom ovom prigodom proveli novu raspodjelu najznačajnijih vijeća i tijela HBK.

Pristupivši izboru osoba najodgovornijih za djelovanje Hrvatske biskupske konferencije biskupi su na temelju novog statuta HBK za prvog predsjednika novoosnovane Biskupske konferencije izabrali zagrebačkog nadbiskupa kard. Franju Kuharića, a za potpredsjednika HBK šibenskog biskupa dr. Srećka Badurinu. Njihova služba, a tako i služba drugih dužnosnika u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, traje tri godine.

Uslijedio je izbor drugih članova središnjeg tijela Biskupske konferencije – Stalnog vijeća HBK. Uz predsjednika kard. Kuharića i potpredsjednika biskupa dr. Badurine ovamo su izabrani krčki biskup msgr. Josip Bozanić i dubrovački biskup dr. Želimir Puljić. Peti je član Stalnog vijeća generalni tajnik HBK dr. Vjekoslav Milovan, koji je ovom prilikom i dalje ostao u službi generalnog tajnika.

Prigodom razmatranja najvažnijih zadataka koji stoje danas pred Crkvom u Hrvatskoj biskupi su utvrdili kako je na više područja potrebno sporazumno definiranje kompetencija i odgovornosti u odnosima između Katoličke Crkve i Republike Hrvatske, na način kako je to uobičajeno u demokratskim državama. Oni su radi toga izabrali posebnu Komisiju trojice biskupa koja će u njihovo ime djelovati na ovom području, a u koju su ušli: dr. Srećko Badurina, msgr. Josip Bozanić i dr. Marin Srakić.

Vodstvo pojedinih tijela unutar Hrvatske biskupske konferencije preuzeli su biskupi kako iznosimo u ovom pregledu:

– Vijeće za nauk vjere i katehizaciju – dr. Marin Srakić;

– Vijeće za liturgiju – dr. Anton Tamarut;

– Vijeće za kler i sjemeništa – msgr. Ivan Prenđa;

– Vijeće za laike – msgr. Josip Bozanić;

– Vijeće za obitelj – dr. Želimir Puljić;

– Vijeće za ekumenizam i dijalog – dr. Đuro Kokša;

– Vijeće za migracije – msgr. Marijan Oblak;

– Vijeće za misije – msgr. Slobodan Štambuk;

– Vijeće za ustanove posvećenog života – mgr. Ante Jurić;

– Komisija “Justitia et Pax” – msgr. Marko Culej;

– Odbor za sredstva društvenih komunikacija – msgr. Marko Culej.

Osim podjele odgovornosti i preuzimanja službi unutar Hrvatske biskupske konferencije biskupi su na ovom zasjedanju kraće razmotrili svoje zadatke na području ekumenizma, a razmotrili su i bolna ratna događanja, posebno na području Republike Bosne i Hercegovine; s tim u vezi oni objavljuju posebnu “Izjavu”.

Tajništvo HBK

print

Povezane objave

Priopćenje s 54. plenarnog zasjedanja Sabora HBK

Tiskovni ured HBK

Priopćenje s 50. plenarnog zasjedanja Sabora HBK

Tiskovni ured HBK

Priopćenje s 47. plenarnog zasjedanja Sabora HBK

Tiskovni ured HBK