Priopćenje s 28. plenarnog zasjedanja Sabora HBK

Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, predsjedao je XXVIII. plenarnom zasjedanju HBK koje je održano u prostorijama Svećeničkoga doma Svetoga Josipa u Zagrebu, Kaptol 7, od 19. do 23. travnja 2004. godine. Aktivnim članovima HBK na tom su se zasjedanju pridružili mons. Francisco Javier Lozano, apostolski nuncij u RH i mons. Ante Jurić, nadbiskup splitsko-makarski u miru.

Zasjedanju su prisustvovali i delegati više europskih biskupskih konferencija te gosti: mons. Franjo Komarica, biskup banjalučki i predsjednik BK Bosne i Hercegovine; mons. Eugenio Ravignani, tršćanski biskup i delegat Talijanske BK; mons. Jozef Krajnek, pomoćni biskup u Hradec Králové i delegat Češke BK; mons. Jurij Bizjak, pomoćni koparski biskup i delegat Slovenske BK; mons. Marian Blažej Kruszylowicz, pomoćni biskup Szczecin-Kamiena i delegat Poljske BK te mons. Janos Penzes, biskup subotički.

Otvarajući zasjedanje kardinal Bozanić, predsjednik HBK i nadbiskup zagrebački, istaknuo je eklezijalnu dimenziju okupljanja biskupa čiji je rad povjerio Duhu Svetom na dobro Crkve koja je u Hrvatskoj i za napredak čitavoga hrvatskoga naroda. Posebni pozdrav i zahvalu uputio je apostolskom nunciju u RH mons. Lozanu te ga zamolio da Svetome Ocu prenese odanost i molitveno zajedništvo hrvatskoga episkopata koji pomno prati njegova nastojanja oko mira u svijetu, osobito u Svetoj Zemlji i Iraku odakle svakodnevno dolaze vijesti o teškim stradanjima.

Kardinal Bozanić uputio je poseban pozdrav svim prisutnim gostima predstavnicima susjednih biskupskih konferencija, jer njihova prisutnost očituje i jača katoličko zajedništvo srednjoeuropskih zemalja.

Od događaja koji slijede kardinal Bozanić je istaknuo nacionalni susret hrvatske katoličke mladeži u Šibeniku u subotu i nedjelju 24. i 25. travnja,  međunarodni simpozij o obitelji koji će se od petka do nedjelje (23. – 25. travnja) održati u Zagrebu u okviru Srednjoeuropskoga katoličkoga dana te velebno hodočašće naroda koje će se u okviru iste inicijative održati 22. i 23. svibnja u Mariazellu u Austriji.

U tom kontekstu kardinal Bozanić je podsjetio na riječi Svetoga Oca izrečene prilikom dolaska u Hrvatsku u lipnju lanjske godine. Tada je Sveti Otac poželio Hrvatskoj uspješan put u veliku obitelj europskih naroda.

Svi prisutni delegati i gosti izrazili su zahvalnost za poziv na to plenarno zasjedanje HBK te istaknuli povezanost biskupskih konferencija koja pomaže u produbljivanju svijesti eklezijalnog zajedništva i međusobnog razumijevanja za gotovo iste probleme i poteškoće s kojima se susreće Katolička Crkva u svim zemljama ovog dijela Europe.

Biskupi su upoznati sa svim pojedinostima oko održavanja Međunarodnog simpozija “Obitelj u središtu Crkve i društva? Novi izazovi u pastoralu braka i obitelji” koji je u sklopu inicijative Srednjoeuropskoga katoličkoga dana održan u Zagrebu 23. – 25. travnja. Također je podneseno izviješće o sudjelovanju Hrvatske u završnom hodočašću naroda u Mariazellu u Austriji 22. i 23. svibnja o.g. za koje je prijavljeno oko sedam tisuća hodočasnika od kojih je oko sedamsto mladih. Konstatirano je da Katolička Crkva u Hrvatskoj svojom aktivnom ulogom i u toj inicijativi pridonosi potvrđivanju crkvenoga i kulturalnoga identiteta hrvatskoga naroda i njegovoga jasnog usmjerenja unutar zajednice europskih naroda. U tom smislu biskupi su izrazili zadovoljstvo i nadu glede zadnjih postignuća hrvatskih vlasti na tom putu.

Glavna točka dnevnoga reda, kako je to u uvodnom govoru naglasio kardinal Bozanić, bila je odgoj u bogoslovnim sjemeništima, odnosno odgoj i izobrazba svećeničkih kandidata. Prema crkvenim dokumentima to je jedna od najvažnijih biskupovih zadaća. Biskupi su konstatirali da su procesi koji su se dogodili u Hrvatskoj kao i mnoge promjene u suvremenom društvu utjecali na mentalitet mladih ljudi tako da i odgoj u sjemeništima mora o tome voditi računa. Zato su potrebni stručni kadrovi i nove metode rada koji će omogućiti budućim svećenicima adekvatnu pripravu za pastoralno poslanje i službe koje će vršiti u svom svećeničkom životu.

Biskupi su raspravljali o pastirskom pismu koje će uputiti vjernicima povodom 1700. obljetnice mučeništva mnogih kršćana čiji se spomen slavi u našim krajevima: sv. Dujam i solinski mučenici, sv. Irenej, sv. Demetrije, sv. Stošija i ostali srijemski mučenici, sv. Mavro, sv. Polion, sv. Kvirin Sisački i mnogi drugi koji su svoju vjernost Kristu i Crkvi posvjedočili vlastitom krvlju. To je pismo i odgovor na česte poticaje Svetoga Oca Ivana Pavla II. da se sačuva spomen na mučenike iz kršćanske starine no i na one mnogobrojne kršćane koji su svojim životom svjedočili vjeru u kasnijim vremenima, osobito u vremenima progona Crkve što se odnosi i na olovno razdoblje komunističke vladavine.

Podneseno je izviješće o radu Biskupske komisije HBK za odnose s državom. Vlada je imenovala nove članove Komisije za odnose s vjerskim zajednicama koja bi trebala, zajedno s komisijom HBK, nastaviti proces provođenja i implementacije ugovora potpisanih između Svete Stolice i Republike Hrvatske kao i do sada potpisanih provedbenih dokumenata. Nakon nedavnog sastanka obiju komisija na kojem je utvrđeno postojeće stanje i naznačeni neki pravci djelovanja, izražen je određeni optimizam u pogledu daljnje suradnje i realizacije onoga što je ugovorima utvrđeno. Raspravljalo se i o obvezi služenja vojnoga roka svećenika i svećeničkih kandidata. Kanonsko pravo preporuča da svećenički kandidati ne prihvaćaju služenje vojnoga roka pa je i preporuka biskupa da se u tom smislu nastoji pronaći optimalno zakonsko rješenje.

Kardinal Bozanić izvijestio je biskupe o dva predstojeća važna događaja a to su Simpozij biskupa Afrike i Europe ove jeseni u Rimu i Sinoda biskupa u Rimu iduće godine. Biskupi su izabrali delegate koji će predstavljati HBK u radu oba ta značajna skupa. Za Simpozij izabran je mons. Slobodan Štambuk i mons. Želimir Puljić a za Sinodu mons. Antun Škvorčević a kao zamjenik mons. Đuro Hranić.

Biskupi su raspravljali o pitanjima organiziranja laikata zaključivši kako je nužno stvoriti dobru strukturu laičkih organizacija na razini župe i biskupije iz kojih će se onda formirati organizacija na nacionalnom planu.

Predsjednici pojedinih tijelâ HBK iznijeli su planove i programe rada za predstojeće razdoblje koji su usvojeni te su odobrena i sredstva potrebna za njihovu realizaciju.

Posebno se raspravljalo o radu Centra za promicanje socijalnoga nauka Crkve koji je sve prisutniji u crkvenom i javnom životu. Biskupi su se pri tome osvrnuli na akciju “za nedjelju” u kojoj je uz Centar sudjelovao i Franjevački institut za kulturu mira iz Splita i Hrvatski Caritas. Zadnje što se u tom vidu poduzelo bilo je izdavanje dokumenta “Nedjelja radi čovjeka” u kojem se očituje briga Crkve za one koji su obespravljeni i nemaju mogućnost sami braniti dostojanstvo svojega rada i vlastite osobe. Konstatirano je da je taj dokument naišao na medijsku blokadu i manipulaciju što najbolje govori o stanju u našim medijima.

Podneseno je izviješće o radu Hrvatskoga Caritasa za koji su dane neke nove smjernice kako bi ta institucija HBK bila što autentičniji svjedok brige Crkve za one koji su najslabiji i napušteni u društvu.

Na zasjedanju su izvršene neke promjene u vodstvu tijela HBK. Mons. Ivan Milovan imenovan je predsjednikom Odbora HBK za migrante i pomorce, mons. Hranić predsjednikom Vijeća HBK za kler a mons. Vlado Košić predsjednikom Komisije HBK “Justitia et Pax”. Mons. Vjekoslav Huzjak izabran je ponovno za generalnog tajnika HBK na mandat od pet godina. Produžen je mandat nekim članovima tijelâ HBK a na prijedlog predsjednika dotičnoga tijela imenovani su i neki novi članovi. Mandat je produžen i ravnatelju IKA-e prof. Antonu Šuljiću.

Biskupi su izviješteni o daljnjim pripremama za realizaciju gradnje spomen-crkve hrvatskih mučenika na Udbini. Također je pokrenuta inicijativa za gradnju župne crkve u Staroj Gradiški koja bi ujedno bila spomen-crkva svima onima, svećenicima i laicima, koji su nakon drugoga svjetskoga rata robijali u zloglasnom komunističkom zatvoru u Staroj Gradiški. Istaknuto je kako su svećenici koji su bili u zatvoru, bili prisiljeni tadašnju župnu crkvu rušiti golim rukama.

Drugog dana zasjedanja, u utorak 20. travnja u 19.00 sati, slavljena je koncelebrirana sveta misa u zagrebačkoj katedrali koju je predvodio kardinal Bozanić, predsjednik HBK, a propovijedao je mons. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski. Sveta misa je slavljena u znaku spomena 300. obljetnice rođenja i krštenja fra Andrije Kačića Miošića.

XXVIII. plenarno zasjedanje je završilo u petak, 23. travnja, u 13.00 sati.

Tajništvo HBK

print

Povezane objave

Priopćenje s 21. plenarnog zasjedanja Sabora HBK

Tiskovni ured HBK

Priopćenje s 40. plenarnog zasjedanja Sabora HBK

Tiskovni ured HBK

Priopćenje s 47. plenarnog zasjedanja Sabora HBK

Tiskovni ured HBK