Priopćenje s 5. plenarnog zasjedanja Sabora HBK

U Zagrebu je od 11. do 14. listopada 1994. održano redovito zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije pod predsjedanjem kardinala Franje Kuharića a u nazočnosti apostolskog nuncija Giulia Eiunadia. Uz prisutne članove HBK na petom redovitom saboru hrvatskih biskupa sudjelovali su vrhbosanski nadbiskup Vinko Puljić i banjalučki biskup Franjo Komarica, te subotički biskup Ivan Penzes. Nakon pozdrava upućenih braći u episkopatu, predsjednik HBK je naglasio kako se upravo navršava mjesec dana nakon velikog događaja koji je doživjela naša Crkva i Domovina posjetom Svetog Oca Pape Ivana Pavla II. “Ostvarile su se naše želje”, naglasio je Kardinal, te dodao: “Iako je Papi svaki korak bio težak, svojom patnjom je još više ušao u srca hrvatskih vjernika.”

Nakon Kardinalovih uvodnih riječi i obavijesti o prispjelim dopisima i novostima, hrvatski biskupi su po redu iznijeli svoje doživljaje i ocjene Papinog posjeta. Zaključeno je da treba proučavati tekstove Papinih govora, uključujući i onaj na generalnoj audijenciji po povratku u Rim. Također treba proučiti govore predsjednika Republike i stavove države. Drugo pitanje je pitanje obilježavanja Papinog posjeta. Bilo je dosta prijedloga: npr. imenovanja jedne ulice u čast posjeta Sv. Oca ili postavljanja nekog obilježja u katedrali. Naglašene su aktivnosti svih biskupija za dolazak Pape, kao i potreba odavanja priznanja župnicima i vjernicima a posebno Odboru za pripremu Papinog posjeta. Papini govori su svojevrsna enciklika našem narodu. Zaključeno je da oni trebaju poslužiti kao temelj pastoralnog programa naše Crkve. S tim u svezi biskupi su odlučili uputiti s ovog sabora pismo vjernicima kojima se na poseban način posvješćuje dalekosežnost i značenje posjeta Svetoga Oca Hrvatskoj. Apostolski nuncij mgr. Einaudi prenio je pozdrave državnog tajnika kardinala Sodana hrvatskim biskupima i njegovu zahvalnost crkvenom i državnom Odboru za doček Sv. Oca. Istakao je da je Sv. Otac uistinu bio oduševljen ljubavlju i srdačnošću kojim su ga hrvatski narod i hrvatska Crkva obasipali na svakom koraku. Apostolski nuncij je također izrazio svoju zahvalnost za gradnju nuncijature i pohvalio požrtvovnost Crkve u Hrvata.

Članovi komisije HBK za rješavanje pitanja u odnosima Crkva-Država, izvijestili su o svom radu od posljednjeg zasjedanja biskupske konferencije.

Također je podnesen izvještaj u svezi studijskog susreta za laike 1995. Rečeno je da će se susret, komu je cilj promicati među vjernicima poznavanje katoličkog društvenog nauka, održati 1.travnja 1995. u Zagrebu. Pripreme su u toku.

Na pitanje o odnosu katoličkih vjeroučitelja prema štrajku, naglašeno je da su vjeroučitelji svećenici i časne sestre prvenstveno navjestitelji i svjedoci vjere s posebnim poslanjem Crkve u školi.

Na kraju prvog radnog dana biskupi su u zagrebačkoj katedrali koncelebrirali sv. misu koju je predvodio kard. Kuharić, a propovijedao je šibenski biskup mgr. Srećko Badurina, potpredsjednik HBK.

U nastavku ovog zasjedanja biskupi su saslušali izvještaj o radu Odbora HBK za pastoral zdravstvenog osoblja koji je u posljednje vrijeme posebno raspravljao o problemu širenja AIDS-a u Hrvatskoj. Biskupi su ponovno razmišljali o opasnosti oboljenja od AIDS-a i korištenja droga, ali i o pastoralnom djelovanju za suzbijanje tih opasnosti.

Na pitanje o osnivanju katoličkih škola biskupi su konstatirali da Ustav (Član 41.) omogućuje osnivanje takvih škola. Inicijative koje se pojavljuju u tom pravcu, biskupi su ohrabrili.

O sve težoj situaciji Crkve u Bosni i Hercegovini izvijestili su sarajevski nadbiskup Vinko Puljić i banjalučki biskup Franjo Komarica. Hrvatski biskupi su ponovno izrazili svoju solidarnost s katolicima u Bosni i Hercegovini i ponovno energično osudili etničko čišćenje i nijekanje osnovnih ljudskih prava. Traže od svih odgovornih da se dosljednije zauzmu za poštivanje ljudskih prava.

Potom su hrvatski hiskupi uz potrebne dopune i izmjene usvojili dokumente koji su bili doneseni prijašnjih godina: Pravilnik o crkvenim maticama i drugim uredskim knjigama, Propise o ponovnoj uspostavi trajnog đakonata, te Smjernice biskupa o sjemeništima i odgoju klera.

Na ovom saboru HBK biskupi su obaviješteni o dokumentu Sv. Stolice koji će se uskoro objaviti, a odnosi se na mogućnost primanja Euharistijske pričesti sa strane rastavljenih vjernika koji su ponovno stupili u građanski brak. Biskupi posebno podržavaju tradicionalnu katoličku nauku na tom području.

Trećeg dana zasjedanja HBK gost hrvatskih biskupa bilo je izaslanstvo Biskupske konferencije Mađarske. Izmijenjena su iskustva o sadašnjim prilikama Crkve u Hrvatskoj i Mađarskoj i posebno o pastoralnoj skrbi vjernika Hrvata u Mađarskoj i Mađara u Hrvatskoj. Istog dana hrvatski su se biskupi sastali s međunarodnom delegacijom CCEE-a (Vijeća Europskih Biskupskih Konferencija) i KEK-a (Europskog Vijeća Crkava iz Ženeve) u čijem sastavu su se nalazili: belgijski kardinal Godfried Danneels, nadbiskup Bruxellesa i predsjednik BK Belgije, predstavnik CCEE-a u ovom izaslanstvu; mitropolit Michael Staikos iz Bečkog ekumenskog patrijarhata; biskup Švedske Crkve Henrik Svenungson član centralnog vijeća KEK-a; i John Taylor, savjetnik u KEK-u za pitanja bivše Jugoslavije i tajnik radne grupe Europskih Crkava za pitanja političkog azila i izbjeglica. Hrvatski biskupi su iznijeli nastojanja i poteškoće povezane s ekumenskom situacijom kao i zapreke za pastoralnu brigu za hrvatske vjernike u okupiranim krajevima.

Zasjedanje HBK nastavilo se i u petak (do 12.30 h) izvještajima predsjednika Vijeća i delegata HBK.

Drugog dana zasjedanja u 11,30 sati u velikoj dvorani kazališta “Komedija” održana je promocija novog “Katekizma Katoličke Crkve” kod koje su sudjelovali svi biskupi prisutni na saboru HBK.

Tajništvo HBK

print

Povezane objave

Priopćenje s 33. plenarnog zasjedanja Sabora HBK

Tiskovni ured HBK

Priopćenje s 56. plenarnog zasjedanja Sabora HBK

Tiskovni ured HBK

Priopćenje s 8. plenarnog zasjedanja Sabora HBK

Tiskovni ured HBK