Biskupi o Bleiburgu, konanonizaciji bl. Alojzija Stepinca, politici i zaštiti maloljetnika

Nakon što su na konferenciji za novinare predstavili teme o kojima su razgovarali na proljetnom zasjedanju, hrvatski nad/biskupi – Hranić, Mrzljak i Rogić – odgovarali su na pitanja novinara.

Što se tiče komemoracije u Bleiburgu u subotu, 18. svibnja, varaždinski biskup Josip Mrzljak rekao je kako je želja hrvatskih biskupa da to bude vjernički događaj. Sjećajući se vlastitog sudjelovanja u misi godine 2006. istaknuo je da je u toj komemoraciji osjetio vjernički duh.

“Bleiburg je bio prva postaja križnog puta. Tu je početak i memorija”, pojasnio je. Na novinarski upit o tome da će se bleiburška komemoracija održavati negdje drugdje, mons. Mrzljak je rekao da je to otvoreno: “Možemo o tome otvoreno razgovarati i procijeniti, ali zaista želimo da to bude vjernički događaj”. Zamoljeni za komentar nesudjelovanja najviših državnih dužnosnika na ovogodišnjoj komemoraciji, biskupi imaju jasan stav kojega je izrazio glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić: “Tu činjenicu uopće ne želimo komentirati. Radi se o komemoraciji za žrtve na Bleiburgu. Tamo će i ove godine biti slavljena misa za sve žrtve. HBK nije organizator komemoracije. HBK do sada je imala jedinu zadaću na najdostojanstveniji način organizirati misu zadušnicu, i to čini od 2003. godine”.
Jedna od aktualnih tema je i Papin odnos prema kanonizaciji bl. Alojzija Stepinca. Na novinarska pitanja o tome odgovorio je mons. Mrzljak kojemu je Blaženik praujak i krizmani kum. “Moramo pokazati Stepinčevu vjeru. A ona je bila u jedinstvu Crkve i poštovanju prema papi do krajnjih granica. Stepincu je, dok je bio na robiji, bilo ponuđeno otići u Rim i riješiti se svega. On je tada rekao da ne ide nikuda i da ostaje sa svojim narodom, a kada bi ga papa nagovarao, svim silama bi se odupro. Međutim, ako bi papa rekao da ipak mora ići u Rim, otišao bi. To je Stepinčeva poslušnost koju i mi želimo prepoznati u svakom trenutku, čak i u ovom koji je možda težak. Apeliramo na vjernike da budu vjernici. Drugo su emocije, i jesmo emotivni ljudi. Ali nekada je zaista potrebno razmišljati. Čini mi se da je to što se odugovlači s proglašenjem Stepinca svetim pogodno i dobro vrijeme da se Stepinca upozna, ne samo površinski. Desetljećima se o njemu pisalo na jedan način, a sada se sve više prodire u istinu”, pojasnio je. No, mons. Mrzljak nije krio čuđenje stavom pape Franje o bl. Alojziju Stepincu i njegovom potrebom za konzultacijama s patrijarhom Srpske pravoslavne Crkve: “To ne ostavlja čovjeka hladnim. Čudimo se, ali prihvaćamo. To je njegovo mišljenje, a mi smo tu da danas-sutra on možda promijeni mišljenje upravo na temelju našega vjerničkog ponašanja”.
Pred hrvatskim biskupima u idućim mjesecima je usvajanje smjernica za zaštitu maloljetnika od zlostavljanja od strane službenika Crkve, prema Papinom najnovijem dokumentu. Najavio je to mons. Hranić, član Stalnog vijeća HBK, tijela koje je zaduženo za pripremu provedbe Papinih smjernica iz motu proprija “Vi ste svjetlost svijeta”.

Nadbiskup je istaknuo da hrvatski biskupi doista žele ići prema potpunom ostvarenju toga dokumenta: “Vidimo da se eventualna zataškavanja vrate kao bumerang i da je to daleko strašnije. Od jednoga zlodjela pokaže se da je to višestruko zlodjelo. Svjesni smo koliko su takva zlodjela koja su se događala nanijela veliku štetu moralnom autoritetu i vjerodostojnosti Crkve, i nas crkvenih pastira – biskupa, svećenika i drugih crkvenih osoba”. Svjesni su strašnih doživljaja samih žrtava, kao i posljedica koje ostaju nakon zlostavljanja. Smjernice su potrebne kako bi “točno bilo jasno, ako se dogodi nešto, da nema zadaću zlodjelo prijaviti samo biskup, već i svaki svećenik i vjernik ima zadaću prijaviti zlodjelo, a zadaća nas biskupa je pokrenuti proces, surađivati s državnim vlastima i voditi računa o žrtvi i da joj se pomogne”.
Novinare je zanimalo i očitovanje Crkve o političkim pitanjima. Mons. Hranić je rekao kako i vjernici, i svećenici i biskupi smiju reći svoje mišljenje o aktualnim pitanjima, što nije bavljenje stranačkom politikom niti u nju zadire. “Imamo pravo, ali imamo i odgovornost za ono što se događa u društvu, i smijemo reći svoje mišljenje. No, osjećamo da kao Crkva, pozvana naviještati Evanđelje, da moramo tim evanđeljem hraniti, oblikovati i poučavati naše vjernike. A onda oni imaju svoju savjest, Duha Svetoga, primaju sakramente kršćanske inicijacije… I onda uime svoje kršćanske savjesti pridonose općem dobru društva, na svojem radnom mjestu, kroz udruge civilnog društva, političko djelovanje, i to prema svojem osjećaju. U tome vjernici imaju potpunu slobodu. Oni nisu produžena ruka crkvene hijerarhije kad se uključuju u društveni život, nego djeluju u svoje ime”, pojasnio je mons. Hranić. Kao dobar primjer naveo je “Hod za život”, događaj kojega organiziraju laici, a zbog vrijednosti koje promovira, “Hod za život” podupiru i biskupi. Vezano uz lobiranje pojedinaca za konkretna stranačka imena i programe, mons. Hranić je rekao da, ako se takvo što dogodilo, radi se o “istrčavanju” i “izletu”, a to biskupu i svećeniku nije dopušteno. “U strankama imamo vjernike, ali se ne želimo stranački svrstavati. Štoviše, povijest nas uči, kad god su se u povijesti biskupi i svećenici svrstavali uz politiku, pa i u našem hrvatskom narodu, loše su prošli. Naše je poučavati, izgrađivati kršćanske stavove vjernika, a njih pustiti da onda oni samostalno djeluju u političkom životu”, rekao je nadbiskup Hranić. Biskupi mogu sugerirati neke stavove i vrijednosti, potrebu gledanja na program i usklađenost s naukom Crkve, te da u skladu s tim i sa svojom savješću samostalno biraju imena osoba i političkih stranaka. Na kraju konferencije za novinare glasnogovornik HBK Zvonimir Ancić komentirao je i određene insinuacije u javnosti da hrvatski biskupi papu Franju nisu pozvali u Hrvatsku: “Samo želim podsjetiti i potvrditi da su hrvatski biskupi papu Franju već službeno zvali još prije nekoliko godina da posjeti Hrvatsku. Sve one insinuacije koje govore o tome da hrvatski biskupi nisu zvali papu Franju u posjet krivo govore, govore netočnosti. Papa Franjo je uvijek dobrodošao u Hrvatsku”.

print

Povezane objave

Biskupsko ređenje Bože Radoša

Tiskovni ured HBK

U Vukovaru održana središnja proslava Nedjelje Caritasa

Tiskovni ured HBK

Sjednica Vijeća HBK za kulturu i crkvena kulturna dobra

Tiskovni ured HBK