Namjerno prekidanje ljudskoga života je uvijek moralno zlo

U povodu Dana života koji se ove godine proslavlja u nedjelju, 3. veljače, predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj dubrovački biskup Mate Uzinić predstavio je prigodnu poruku u petak, 25. siječnja, u prostorima HBK u Zagrebu tijekom konferencije za novinare.
U poruci naslovljenoj “Savjest u svjetlu zakona ljubavi” biskup Uzinić je istaknuo kako se nad suvremenim čovjekom na različite načine provodi sustavno utišavanje glasa savjesti te se pravnim propisima pokušava stvoriti neku umjetnu savjest kojom se nastoji opravdati grijeh protiv temeljnog zakona ljubavi.
Poručio je da je namjerno prekidanje ljudskog života uvijek moralno zlo, bilo da je riječ o pobačaju ili eutanaziji.
Osvrnuvši se na aktualna previranja oko novog zakona o pobačaju, biskup Uzinić u cijelosti je prenio dio poruke koji nedvosmisleno govori o protivljenju i neprihvaćanju bilo kojeg zakona koji bi ozakonio namjerno prekidanje života nerođene djece, tih najnevinijih i najnezaštićenijih članova ljudske obitelji, jednako kao i onih koji bi ozakonili namjerno prekidanje života nemoćnih, bolesnih i starih članova našega društva.
Na konferenciji su bili predstavljeni naglasci i zaključci s kolokvija o savjesti i kulturi života koji je održan neposredno prije konferencije za novinare u zgradi Hrvatske biskupske konferencije. Kolokvij je organiziralo Vijeće HBK za život i obitelj, a u njegovom su radu sudjelovali prof. dr. sc. Suzana Vuletić, s katedre moralne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijeku, prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac, s katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Mirjana Radan, ginekologinja, porodničarka, bioetičarka te prof. dr. sc. Jasenka Markeljević, s katedre interne medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Dr. Vuletić je u svojem izlaganju „Savjest kao Božji dar u kontekstu kulture života“ upozorila je kako u suvremenom konformističkom društvu, u kojemu prevladavaju pluralistička etička uvjerenja, pojedinac se često nalazi pred velikim iskušenjima i proživljava mnoštvo egzistencijalnih borbi u svojem nastojanju da ustraje u savjesnom postupanju. A ta se borba na osobito dramatičan način događa u biomedicinskom kontekstu liječničkog djelovanja. Istaknula je kako crkveno učiteljstvo poziva da se u svem djelovanju, a posebno onom povezanom s dostojanstvom čovjeka, treba imati jak moralni osjećaj kako bi se ostvarila istinska dobrobit čovjeka unatoč opasnostima koje mu prijete nekontroliranim biomedicinskim napretkom i često liberalnim zakonima.
Prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac koja je održala predavanje „Savjest između zakonitoga i moralnog“ istaknula je kako živimo u pluralističkom društvu u kojemu se trebamo zalagati za moralne zakone i političku odgovornost zakonodavne vlasti za propise koje donosi. “Sloboda savjesti predstavlja ljudsko pravo, a emanacija toga prava je pravo na priziv savjesti koje je korekcija zakona koji su etički dvojbeni. Država koja počiva na demokraciji, vladavini prava i načelu zaštite ljudskih prava svakog pojedinca mora omogućiti učinkovitu zaštitu prava na priziv savjesti kao korektiva zakona koji su etički sporni, odnosno nisu u cijelosti kao takvi moralno prihvaćeni od cijele društvene zajednice”, naglasila je prof. dr. sc. Korać Graovac.
O temi “Pobačaj – drama savjesti suvremenog čovjeka” govorila je ginekologinja, porodničarka, bioetičarka dr. sc. Mirjana Radan. Ona je upozorila kako drama savjesti zbog namjerno učinjenog pobačaja pogađa sve ljude, majke i očeve, obitelji, znanstvenike, zakonodavce, prosvjetne i medijske djelatnike.
“Ljudski život započinje začećem. To je znanstvena činjenica. Spajanjem jedne muške i ženske spolne stanice nastaje zigota. Zigota je jedna oplođena jajna stanica. Zigota ima sve: ima plan, kod i program razvoja čovjeka. Ako čovjek nije čovjek na razini samo jedne stanice neće to nikad biti, pa niti u trenutku svoje smrti kad će imati trilijune stanica. Pitanje pobačaja je pitanje prvenstveno zaštite majke, obitelji i društva”, poručila je dr. sc. Radan.
Predavanje naslovljeno “Priziv savjesti zdravstvenih djelatnika kao civilizacijska tekovina” održala je prof. dr. sc. Jasenka Markeljević, s katedre interne medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kako je rekla, poruka njezinog izlaganja bila je da se mora osvijestiti današnje stanje stvari kada smo suočeni s radikalizacijom poimanja vrijednosti ljudskog života u kontekstu nadolazećeg transhumanizma koji želi promijeniti ljudsku bit i koji nas ljude želi udaljiti od naše vlastite biti. “Treba osvijestiti da je priziv savjesti neotuđivo ljudsko pravo koje je zajamčeno našim Ustavom, ali i raznim međunarodnim konvencijama i rezolucijama te se nalazi u povelji Europske unije koja nas također obvezuje. Problem je što se to pravo želi selekcionirati. Mi kao znanstveni djelatnici pozvani smo da čuvamo to pravo koje je zajamčeno polaganjem Hipokratove zakletve, a koja se temelji na etičkim smjernicama od prije više od dvije tisuće godina”, poručile je prof. dr. sc. Markeljević.
Na kraju je istaknuto kako ove godine započinje novi trogodišnji ciklus obiteljskog pastorala koji ima za temu promišljanje o starijim osobama, međugeneracijskoj solidarnosti te poslanju baka i djedova. Na tu temu bit će održani nacionalni studijski dani u Šibeniku od 24. do 28. travnja ove godine. Ciklus će završiti nacionalnim susretom hrvatskih katoličkih obitelji u Ludbregu 2021.

print

Povezane objave

Sjednica Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog

Tiskovni ured HBK

Biskup Škvorčević čestitao muslimanima Kurban bajram

Tiskovni ured HBK

Pismo biskupa HBK patrijarhu SPC Irineju

Tiskovni ured HBK