Ovogodišnji Uskrsfest u organizaciji Ureda HBK za mlade i Hrvatskoga katoličkog radija bio je u znaku proslave 40. obljetnice postojanja toga najstarijeg festivala popularne kršćanske glazbe u Hrvatskoj. Na Bijelu nedjelju, 28. travnja, u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u slavljeničkom ozračju nastupilo je 15 izvođača s 15 novih pjesama: Veritas aeterna i Mihovil iz Splita, Magdalena Tomić-Mijatović i Maja Tadić iz Rijeke, Stijepo Gleđ Markos iz Dubrovnika, Grupa Oton iz Rijeke, Davor Terzić iz Rovinja, Antonio Tkalec iz Varaždina, fra Marin Karačić iz Širokog Brijega, VIS Otkrivenja iz Mostara, a iz Zagreba je nastupilo petero izvođača i to: Bogoslovski Ben(d) Sirah, Čedo Antolić i zbor Hrid, Matea Horvat, grupa RiM te zbor Anima una. U revijalnom dijelu festivalskog programa nastupili su: Nina Badrić, Marija i Ivana Husar, Alan Hržica, zbor “Izvor” te svjetski poznati fizičar i znanstvenik Davor Pavuna.
Na završetku prigodnim riječima nazočnima se obratio predsjednik Odbora HBK za mlade pomoćni biskup zagrebački Mijo Gorski koji je naglasio kako nitko nije mogao ni sanjati 1979., kad je započinjao festival koji danas živi pod nazivom “Uskrs fest”, da će trajati 40 godina. “Mi obično promatramo tko kako izgleda i kako je otpjevao, ali zaboravljamo koliko je nade, ljubavi i vjere ugrađeno u svaku skladbu. To je neprocjenjivo. To bogatstvo koje je nastajalo često u skrovitim mjestima razlilo se diljem naše Hrvatske, kroz eter i došlo je do srca mnogih ljudi. Mnogi su se mladi u svojim župama okupljali uz te pjesme i molili. Vidimo kako je Bog sjeme koje je zasijano prije 40 godina pomogao da se razvije u stablo u čijoj se mi hladovini danas nalazimo. Ne znamo kako je Bog djelovao putem tih pjesama. Uskrs fest je imao tu ulogu da je omogućio mladima koji su pjesmom slavili i pjevali euharistiju da iziđu na scenu, da javno nastupe. Neki su postali i poznati pjevači. Na taj način je pridonio razvijanju talenata. Večeras su mnogi spomenuti koji su djelovali u počecima ovoga fetivala, ali ja želim spomenuti prvog izvođača prve pjesme na prvom Uskrs festu, a to je bio vlč. Ljubomir Vuković koji je tada bio sjemeništarac, a sad je župnik u zagrebačkim Gajnicama i često je nastupao na Uskrs festu. Zahvaljujem svima koji su na bilo koji način bili dio ovoga festivala tijekom 40 godina”, poručio je biskup Gorski.
Organizacijsku ekipu Uskrs festa 2019. činili su: redateljica Petra Radin, umjetnička voditeljica Marija Husar, izvršni direktor Slavko Nedić i generalni direktor Uskrs festa dr. Mihael Prović. povjerenik za mlade Splitsko-makarske nadbiskupije. Voditelji večeri bili su voditelji s Hrvatskoga katoličkog radija Diana Tikvić i Branimir Gubić. Uskrs fest se u kontinuitetu održava od 1979., izuzev ratnih godina 1991., 1992. i 1993. te 2017. kad nije održan zbog preklapanja termina sa Susretom hrvatske katoličke mladeži u Vukovaru. Kroz tih 40 godina održano je 37 koncerata na kojima je izvedeno više od 500 novih pjesama.
Povodom 40 godina “Uskrs festa” izdana su i tri kompilacijska CD-a. Na prvom CD-u nalaze se pobjedničke pjesme s “Uskrs festa” od 2002. do danas, na drugom CD-u pobjedničke pjesme od 1979. do 2001., a na trećem CD-u prikupljene su uspješnice koje nisu nagrađene.
Povijest Uskrs festa
Pater Božidar Nagy, koji je bio voditelj Katehetskog centra Zagrebačke nadbiskupije, pokrenuo je 1979. godine smotru glazbeno-duhovnog stvaralaštva mladih koja se održala 22. travnja, na Bijelu nedjelju u Dječačkom sjemeništu na Šalati u Zagrebu pod nazivom „Festival duhovne glazbe i poezije Zagreb 1979.“.
Organizaciju festivala od početka vodi Katehetski centar Zagrebačke nadbiskupije, odnosno njegovi ravnatelji: p. Božidar Nagy te vlč. Andrija Kišiček. U drugoj polovici 80-ih organizaciju “Uskrs festa” u ime Katehetskog centra preuzima Glas Koncila odnosno vlč. Mijo Gabrić, nekoć bubnjar legendarnih Žeteoca.
Vlč. Gabrić mijenja naziv festivala u “Uskrs fest” te ga seli u novi prostor – prekrasnu veliku crkvu sv. Križa u Sigetu gdje će se održavati sljedećih nekoliko godina (1982, 1983, 1984, 1985. i 1987. godine). Godine 1988. festival je trebao biti održan na otvorenom ispred zagrebačke katedrale, ali je zbog kiše održan u samoj katedrali. Deseta obljetnica festivala (1989.) proslavljena je prvim Uskrs festom održanim na otvorenom. Bijaše to prvi “open air Uskrs fest” održan ispred sjemeništa na Šalati. Bio je to simbolički izlazak Uskrs festa izvan crkvenih prostora. Cibonina je dvorana 1990. bila prvi javni, a ne isključivo crkveni prostor u kojem je održan “Uskrs fest”. Odaziv zainteresirane publike bio je velik, dvorana je bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Na žalost, 1991. godine, kada se očekivala potpuna kulminacija te je predviđeno održavanje “Uskrs festa” u Splitu, festival zbog ratnih zbivanja nije održan te je uslijedila trogodišnja stanka.
Na inicijativu grupe entuzijasta koju su činili Krešo i Tomislav Buntak, Kornelije Hećimović te Božo Pandurić u suradnji s Katehetskim uredom Zagrebačke nadbiskupije na čijem je čelu bio vlč. Zvonimir Kurečić, godine 1994. ponovno se organizira “Uskrs fest” koji se pred zagrebačkom katedralom održava samo kao smotra. Od sljedeće godine festival ponovno poprima natjecateljski karakter. Nakon Katehetskog centra, od 1999. godine organizaciju festivala preuzima novoosnovano Povjerenstvo za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije, odnosno njegov prvi povjerenik vlč. Marijan Gradinščak, a festival se održava u kino dvorani Studentskog centra. Od 2002. godine organizaciju Uskrs festa preuzimaju vlč. Robert Šreter, novi povjerenik za pastoral mladih, kao ravnatelj festivala te Slavko Nedić kao umjetnički ravnatelj u ime Hrvatskog katoličkog radija koji se također uključuje u organizaciju Festivala. Njih dvojica rade reorganizaciju festivala kojeg premještaju u reprezentativni prostor Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog. Radio Sljeme i Hrvatski katolički radio izravno su prenosili festival, a Hrvatska je televizija emitirala snimku tjedan dana kasnije. Načinjen je studijski snimljen CD, kazeta te pjesmarica festivala. Novi vizualni identitet festivala osmislila je Mirjana Kos, a scenu Tomislav Buntak. Vrlo važan član tima bio je i neumorni čovjek iz sjene, dugogodišnji tajnik festivala Željko Valjak.
Sljedeće, 2003. godine, uz Buntaka, Valjka, Nedića i vlč. Šretera koji je u međuvremenu imenovan ravnateljem HKR-a, Festival u ime Povjerenstva za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije vodi vlč. Božidar J. Tenšek. Od 2004. godine, u organizaciju Uskrs festa uz Hrvatski katolički radio ulazi i Odbor za mlade Hrvatske biskupske konferencije u suradnji s povjerenicima za pastoral mladih. Povodom 30. “Uskrs festa” Organizacijski Odbor je odlučio da će Uskrs fest 2011. godine biti revijalnog, a ne natjecateljskog karaktera kao prethodnih godina. Razloga je bilo nekoliko: 30. obljetnica Festivala, proglašenje blaženim pape Ivana Pavla II. koje je isti dan bilo održano u Rimu, zatim iščekivanje dolaska pape Benedikta XVI. u Hrvatsku koje se odvijalo pod geslom Zajedno u Kristu. 2013. godine na mjesto izvršnog direktora dolazi vlč. Saša Ilijić, dugogodišnji povjerenik za pastoral mladih Krčke biskupije i sam glazbenik, koji ponovno vraća natjecateljski karakter Uskrs festu. On je vodio projekt Uskrs festa do 2016. kad je preuzeo službu tajnika krčkog biskupa Ivice Petanjka. Te je godine na festivalu priređen veličanstveni revijalni dio posvećen sv. Leopoldu Manadiću u povodu dolaska svečevih moći u Hrvatsku. Zbog susreta Hrvatske katoličke mladeži u Vukovaru 2017. biskup Mijo Gorski donio je odluku da se te godine Uskrs fest neće održati. Sljedeći je održan 2018. godine s novom ekipom koju je okupio novi generalni direktor festivala don Mihael Prović, povjerenik za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije. Umjetničko vodstvo povjereno je Mariji Husar Rimac, dok Slavko Nedić postaje izvršni direktor festivala. Te godine Uskrs fest nije bio natjecateljskog karakter.
Fotogaleriju pogledajte na mrežnim stranicama Informativne katoličke agencije Hrvatske katoličke mreže.
