Biskupsko ređenje (hirotonija) novoga križevačkoga vladike mons. Milana Stipića održano je u subotu 17. listopada na prostoru pored grkokatoličke katedrale Presvete Trojice u Križevcima.
Glavni biskup rukopolagatelj bio je umirovljeni križevački vladika Nikola Kekić, a surukopolagatelji zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić te apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua. Na slavlju biskupskog ređenja sudjelovali su i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić, nad/biskupi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, grkokatolički biskupi iz Ukrajine, Mađarske, Sjeverne Makedonije i Austrije, predstavnik Kongregacije za Istočne Crkve te brojni svećenici istočnoga i zapadnog obreda.
Na početku liturgije nuncij Lingua pročitao je bulu imenovanja mons. Milana Stipića križevačkim biskupom.
Uslijedila je trostruka ispovijest vjere mons. Stipića i rukopolaganje. Nakon obreda ređenja novozaređeni biskup sjeo je na katedru i nastavio služiti arhijerejsku božansku liturgiju kao predslužitelj.
U homiliji nadbiskup Puljić rekao je da se događaju ovoga biskupskog ređenja raduju svećenici, Bogu posvećene osobe i vjernici Križevačke eparhije, hrvatski biskupi s kojima već godinu dana mons. Stipić uspješno surađuje, njegova obitelj, prijatelji iz zemlje i inozemstva, a posebice se raduju vjernici katolici bizantsko-slavenskog obreda, kao i svi drugi hrvatski katolici koji su stoljećima slavili Boga u tri poznata obreda: u rimskom latinskim jezikom i glagoljaškom starohrvatskim jezikom, te bizantsko-slavenski na staroslavenskom jeziku. „Doda li se tomu i rimski podobred nazvan ‘zagrebački’, onda se kao narod imamo pravo ponositi bogatstvom više obreda, što pokazuje širinu vjerničke katoličke duše i visoki stupanj tolerancije stanovnika Lijepe Naše“, rekao je nadbiskup Puljić. „Dok razmišljamo o neprocjenjivom daru koji Sveti Red predstavlja za Crkvu i za čovječanstvo, mislimo i na riječi svetog Ivana Marije Vianneya koji je napisao da je ‘svećeništvo ljubav Isusova srca’“, rekao je nadbiskup Puljić, potaknuvši mons. Stipića da se preda Božjoj Providnosti potpuno i bez pridržaja i on će ga voditi. „Sve ćete moći u Njemu koji i Vas poput današnjeg Levija poziva u svoju službu. On će Vas krijepiti u Vašem pastirskom hodu i radu“, rekao je mons. Puljić.
Istaknuo je da su biskupi pozvani biti vjerni i mudri očevi i čuvari biskupijske obitelji. Biskup je čovjek vjere i molitve koji Bogu preporučuje svoje stado. Od njega se, naime, očekuje da bude „čovjek Božji, vjeran, pobožan, razborit i dobar“. I trajno otvorenom Duhu Svetom od kojega dolazi svaki dobar dar. Apostol Petar stoga upozorava starješine „neka pasu i nadgledaju povjereno stado, ne prisilno, nego dragovoljno“; pa s četiri jednostavna glagola veli da oni trebaju „sve poštivati, bratstvo ljubiti, Boga se bojati i kralja častiti“.
Kao nasljednici apostolâ biskupi su vidljivi princip i garant jedinstva partikularne Crkve. Stoga, Sveto pismo prikazuju biskupa kao „pastira, ribara, stražara, čuvara, oca, brata, prijatelja, tješitelja i učitelja“. Svaka od ovih slika ima svoju težinu, svoje značenje i obilježje. Posebice je upečatljiva uloga stražara koji bdije i uočava što se to u nejasnim okolnostima zbiva. „Budno oko uvijek gleda, sakrit mu se ništa ne da“, veli narodna mudrost. A stražar ima srce i dušu mame koja bdije, gleda i djeluje, poput Marije u Kani Galilejskoj koja srcem dobre majke shvaća muku i potrebu mladoženje pa veli Isusu: „Sine, vina nemaju“ (Iv 2, 3). Kao učitelj vjere i morala biskup poput dobroga pastira ide tražiti i ono što je izgubljeno. A poput brižnoga oca ne plaši se govoriti i o „krivim antropologijama koje šire i plasiraju poluistine o čovjeku i životu“. Zauzetim pak stavom stražara, brata i prijatelja on odvažno upozorava na moguće pojave nezdravih ideja i nazora u vlastitim vjerničkim redovima, pojasnio je biskupsku službu nadbiskup Puljić, pozvavši na zaufanu i žarku molitvu za biskupa Stipića kako bi činom ređenja postao „Kristov vojnik i Božji vitez“, te bio na visini zadataka koje Crkva povjerava mons. Stipiću koji je, kako je rekao, dar Crkvi, Križevačkoj eparhiji, Zagrebačkoj metropoliji i čitavom vjernom puku.
Pri kraju liturgije izrečene su čestitke i zahvalni govori.
Prvo je pročitana čestitka koju je novom križevačkom vladiki uputio prefekt Kongregacije za Istočne Crkve kardinal Leonardo Sandri. „Križevačka eparhija, od svoga osnutka tisuću sedamsto sedamdeset i sedme (1777.) godine, morala se suočiti s izazovima i izaći ususret različitim etničkim skupinama, to jest Hrvatima, Ukrajincima, Rusinima i drugim narodima, a da se sačuva njezina liturgijska bizantsko-slavenska tradicija. Križevački biskupi su uvijek nastojali ispuniti tu zadaću prema svojim mogućnostima, a prema riječima svetoga Pavla apostola: ‘Svima bijah sve da pošto-poto neke spasim’“, napisao je kardinal Sandri, zazvavši Božji blagoslov na služenje Crkvi mons. Stipića.
Umirovljeni križevački vladika Nikola Kekić u zahvalnom govoru rekao je da je biskupskim rukopolaganjem mons. Stipić ubrojen u zajedništvo biskupa Hrvatske i čitave Katoličke Crkve kao jedan od najmlađih nasljednika Apostolskoga zbora. „On je 30. u nizu marčansko-križevački biskup, odnosno 14. u nizu križevački biskup. Neki od ovih 30 naših biskupa ostavili su iza sebe velika djela koja su zlatnim slovima upisana u povijest naše Eparhije“, rekao je mons. Kekić.
Obraćajući se vladiki Stipiću, mons. Kekić mu je rekao: „Pred tobom je, vladiko Milane, ako te zdravlje posluži, čak 33 godine službe biskupa Križevačke eparhije. Zaista, puno godina. Na sebe si dragovoljno od pape rimskoga Franje preuzeo teško breme službe biskupa i trebat će ti obilje milosti Božje da uzmogneš svoju službu uspješno vršiti na slavu Boga Oca i Sina i Svetoga Duha i na duhovnu korist svoga malog stada, vjernika Križevačke eparhije diljem Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine – Hrvata, Ukrajinaca i Rusina. Tri naroda, tri jezika, tri duhovne baštine. Obredne posebnosti koje su kroz protekla četiri stoljeća u Marčansko-Križevačkoj eparhiji nastajale valja budno čuvati kao nešto specifično naše, vodeći se pritom poznatom uzrečicom: Tuđe poštuj, svojim se diči! Posvećen za biskupa, ti vladiko Milane preuzimaš službu posvećivanja, naučavanja i upravljanja. U toj svojoj službi oslanjat ćeš se na sveto evanđelje, kao i na Zakonik kanona Istočnih Crkava. Neka te u toj službi vodi prije svega ljubav, ali i odlučnost da opominješ svoje suradnike svećenike da žive dostojno svoga zvanja i poslanja. Svoje vjernike posjećivat ćeš napose kad oni slave svoja župna ili kapelska proštenja kako bi im bio bliz, tješio ih i hrabrio da ustrajno idu za Kristom noseći svoj križ koji vodi k uskrsnuću. Neka te, dragi vladiko Milane, u biskupskoj službi prati moćni zagovor presvete Bogorodice, triju svetitelja: Bazilija Velikoga, Grgura Bogoslova i Ivana Zlatoustoga, nebeskih zaštitnika naše Križevačke eparhije, zagovor tvoga nebeskog zaštitnika Mihaela Arkanđela i zagovor naših hrvatskih svetaca: Nikole Tavelića, Marka Križevčanina, Leopolda Bogdana Mandića i blaženog Alojzija Stepinca“.
Uime biskupa Zagrebačke metropolije novozaređenom vladiki Stipiću čestitku je izrekao zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Bozanić.
„Postojanje grkokatoličke Križevačke eparhije uz rimokatoličke dijeceze u Hrvatskoj predstavlja bogatstvo univerzalnosti i raznolikosti Katoličke Crkve u Hrvatskoj koja, prema riječima sv. Ivana Pavla II., uistinu diše s oba plućna krila“, istaknuo je kardinal Bozanić.
Obraćajući se vladiki Stipiću, kardinal Bozanić mu je rekao: „Želim ti da poput časnih prethodnika na stolici najprije marčanskih, a potom križevačkih vladika nastaviš voditi povjerene ti vjernike te da kao dobar pastir sabireš raspršeno stado bizantsko-slavenskog obreda Hrvate, Ukrajince i Rusine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Sloveniji. Učvršćuj povjereni ti Božji narod u vjeri katoličkoj i hrabri ga da, premda mali brojem, budu ponosni na svoju bogatu crkvenu baštinu. Želim ti da čuvaš i gradiš zajedništvo prezbitera, redovništva i Kristovih vjernika laika u čitavoj eparhiji“.
Kardinal Bozanić zahvalio je umirovljenom vladiki Kekiću za postojano služenje u Križevačkoj eparhiji i spremnu suradnju unutar Zagrebačke metropolije.
Uime klera Križevačke eparhije čestitku je izrekao grkokatolički župnik u Osijeku o. Ljubomir Sturko. Čestitke novom vladiki uputili su i vjernici laici iz hrvatskoga, ukrajinskog i rusinskog dijela Križevačke eparhije.
Zaređeni križevački vladika mons. Milan Stipić u zahvalnoj riječi istaknuo je da su katolici bizantskog obreda jedinstveni po svojoj tradiciji, liturgiji i duhovnoj baštini. „Povijesnim okolnostima nastali smo kao spoj istočne i zapadne crkvene tradicije, a u današnje vrijeme možemo biti svijetli znak zajedništva među kršćanima“, rekao je mons. Stipić.
Istaknuo je da je Križevačka eparhija pozvana biti živom Crkvom koja naviješta Krista i njegovo Evanđelje, koja u duhu tog istog Evanđelja ima zadatak voditi brigu o onima koji su u ovom svijetu najpotrebniji, oni napušteni, zaboravljeni, osiromašeni i na bilo koji način unesrećeni, kako potiče papa Franjo.
„Nalazimo se u vremenu globalne svjetske nesigurnosti i u takvom vremenu pozvani smo običnom čovjeku ponuditi kršćansku nadu, perspektivu za budućnost i vjeru u Vječnost. Ljudi današnjice najviše su zapravo gladni Boga. Traže utjehu u raznim surogatima te zbog toga doživljavaju razočaranje. Ništa ne može čovjeku dati smisao i mir osim Boga. Crkva treba otvoriti svoja vrata svim ljudima. Osobito mi grkokatolici, svojom mističnom duhovnošću, crkvenom predajom i bogatstvom naše liturgije možemo i trebamo ljudima oko nas ponuditi živoga Krista, njegovu radost, ljubav, praštanje i nadu na način koji je nama svojstven. S velikom nadom gledam u budućnost naše Križevačke eparhije i očekujem dane duhovnog preporoda. Tko istinski želi nasljedovati Krista, neminovno će susresti otpor i progonstvo od svijeta. Međutim, nemojmo gubiti nadu. S Bogom smo uvijek u većini i uvijek na pobjedničkoj strani. Neka nam na tom putu mnogi naši sveti preci budu uzor i podrška“, rekao je mons. Stipić.
Na završetku liturgije novozaređenog vladiku ustoličio je na arhijerejskom tronu (biskupskom prijestolu ili katedri) u grkokatoličkoj katedrali zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić.
Na liturgiji su zajedno pjevali Katedralni zbor Križevci i Hrvatsko pjevačko društvo „Kalnik“ iz Križevaca, pod ravnanjem maestra Ozrena Bogdanovića te klapa „Sveti Juraj“ Hrvatske ratne mornarice.
Na biskupskom ređenju bili su predstavnici Srpske pravoslavne Crkve i Crkava reformacijske baštine, izaslanica Predsjednika Republike Hrvatske glavna tajnica Ureda Mirjam Katulić, ministrica kulture i medija i predsjednica Vladine Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Nina Obuljen Koržinek, križevačko-koprivnički župan Darko Koren, gradonačelnik Križevaca Mario Rain, ravnatelj Ureda Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Republike Hrvatske Šime Jerčić i drugi visoki uzvanici.
