Braćo i sestre u Kristu!
Dragi svećenici, redovnici, redovnice i vjernici-laici!
Mi, vaši biskupi, okupljeni na redovnom zasjedanju, u svojoj zauzetosti za dobro Crkve u hrvatskom narodu, smatramo svojom dužnošću skrenuti vašu pozornost na potrebu veće suradnje svećenika i vjernika laika za dobro Crkve i cijele Domovine.
Ponajprije želimo izraziti priznanje svećenicima koji su u teškim okolnostima kroz gotovo pola stoljeća bili naši požrtvovani suradnici. Isto tako zahvaljujemo brojnim vjernicima laicima koji su u onim nesklonim vremenima ustrajno svjedočili vjeru i surađivali sa svećenicima.
Sveti Otac, pozivajući na sveopću obnovu Crkve, povodom Velikog jubileja 2000. godine, sve nas potiče na ponovno proučavanje dokumenata II. vatikanskog sabora radi njihove dosljednije primjene. U tim dokumentima veoma je naglašena nezamjenjiva uloga vjernika laika u životu i poslanju Crkve.
Temeljni poziv laika je poziv na svetost. “To nije samo neki puki moralni poticaj nego trajni zahtjev otajstva Crkve” (ChL 16). Taj poziv vjernika laika na svetost podrazumijeva da se život po Duhu naročito izražava u njihovu sudjelovanju u zemaljskim poslovima. Apostol Pavao nas opominje: “I štogod htjednete reći ili učiniti, neka sve bude u ime Gospodina Isusa!” (Kol 3,17). U tom smislu Sabor potvrđuje da ni obiteljske brige, ni drugi svjetovni poslovi, ne smiju ostati izvan okvira duhovnog života (usp. AA 4). Crkva očekuje da se vjernici laici posvećuju obavljajući svoje redovne profesionalne i društvene obveze, nastojeći upravo u tim poslovima naći priliku za sjedinjenje s Bogom, kao i za služenje drugim ljudima (usp. ChL 17).
U tom duhu i mi hrvatski biskupi pridružujemo se tom pozivu Crkve i potičemo sve na suradnju, a osobito na suradnju svećenika i laika na svim područjima života, prema uputama II. vatikanskog sabora i Zakonika kanonskog prava. Surađivati ne znači zamijeniti ili izjednačiti uloge. I klerici i laici imaju svoje nezamjenjivo mjesto i ulogu u poslanju Crkve. Sv. Pavao potiče da svatko ostane u pozivu u kojemu je pozvan (1 Kor 7,24). A nijedan od tih poziva, ako je prihvaćen u duhu Kristova služenja, ne donosi ni povlastice ni prednosti.
Posebno nas raduje što danas studij teologije nije više pridržan samo klericima. Za našu Crkvu, iz godine u godinu, osposobljavaju se laici teolozi na našim katoličkim učilištima, posebno na katehetskim institutima. To je veliki duhovni i intelektualni potencijal i njihova suradnja u poslanju Crkve već pokazuje obilne plodove, ponajprije u školskom vjeronauku, a očekujemo da će se ona sve više proširivati i na ostala područja pastorala. Svjesni smo poteškoća na koje nailazimo i kojih će biti i u budućnosti, ali gledamo naprijed s čvrstim pouzdanjem u Duha Svetoga, koji u svojoj Crkvi uvijek pronalazi nove putove i na njima svoje hrabri.
Mnogi laici vjernici, bilo kao pojedinci bilo kao članovi raznih pokreta, već su sretno uključeni u život svoje župne zajednice, ali ta bi suradnja mogla i trebala biti još snažnija i primjerenija zahtjevima i izazovima našega vremena, na što nas opetovano poziva papa Ivan Pavao II. koji te pokrete naziva znakom “proljeća Crkve”. Pozivamo svećenike da budu otvoreni za suradnju s takvim pokretima, a članove pokreta da se ne zatvaraju u sebe, nego da budu otvoreni unutar župnih zajednica kako bi bili njihov kvasac. Mi, vaši biskupi, očekujemo od vas, braćo svećenici, i od vas, braćo i sestre Kristovi vjernici laici, da u svojim župama i zajednicama ustrajno unapređujete međusobnu suradnju.
U nekim važnim vidovima ustroja i života Crkve, kako predviđa i Zakonik kanonskoga prava, laici imaju svoje istaknuto mjesto i uvelike oplemenjuju zalaganje za čovjeka, primjerice: u župnim pastoralnim i ekonomskim vijećima, u župnom karitasu, u katehizaciji, a i u brojnim drugim oblicima djelovanja i života župne zajednice. Na poseban način pozivamo vas, dragi župnici, da budete još otvoreniji za prijedloge svojih suradnika kako bi vas Kristovi vjernici laici u župnoj zajednici mogli sve više prepoznavati kao svoje animatore i koordinatore u zajedničkom poslanju. Svjesni smo da se to neće moći ostvariti bez trajnog napora u dobro programiranoj duhovnoj formaciji.
Kao što su zaređeni svećenici pozvani preuzimati svoju specifičnu pastirsku i svećeničku i liturgijsku odgovornost, tako su i laici pozvani, na temelju svoga krštenja, izravno i aktivno angažirati se u onome što je bitno laička uloga u poslanju Crkve. Svakako vjernici laici imaju mnogo šire poslanje u svjetovnim poslovima. “Koji su sposobni ili bi se mogli osposobiti za političko zvanje, koje je teško ali ujedno i vrlo plemenito, neka se pripremaju za nj i neka se trude da ga revno obavljaju ne mareći za svoju osobnu korist ni materijalne probitke. Neka besprijekorno i razborito nastupaju protiv nepravde i nasilja, protiv samovolje vlasti i netolerantnosti pojedinog čovjeka ili političke stranke; neka se iskreno i pravično, dapače, s ljubavlju i političkom hrabrošću, posvete dobru svih” (GS 75), kako uči Sabor. Jednako su prvenstveno oni pozvani da se angažiraju na području gospodarstva, kulture, medija i u ostalim segmentima društvenog života.
Braćo svećenici, braćo i sestre vjernici laici, neka nam ove Jubilejske godine 2000. od utjelovljenja Isusa Krista, kojoj je središte euharistijski Emanuel, upravo Euharistija bude model naše suradnje i našega poslanja u današnjem svijetu.
Zazivajući na sve vas Božji blagoslov neka vas Marija Majka Crkve, suradnica Kristova u našem spasenju, prati svojim primjerom i zagovorom.
U Zagrebu, 6. travnja 2000.
Vaši biskupi
