Sjednica Vijeća HBK za kulturu i crkvena kulturna dobra održana je u petak, 7. prosinca, pod predsjedanjem predsejdnika toga Vijeća mons. Želimira Puljića, nadbiskupa zadarskog, u prostorijama HBK u Zagrebu. Nakon usvajanja zapisnika s prošle sjednice, mons. Puljić je uveo nazočne članove u raspravu o crkvenim knjižnicama na temelju aktualne Uredbe Hrvatske biskupske konferencije o crkvenim knjižnicama od 21. rujna 2000. godine te ovogodišnje rasprave o prijedlogu Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
O pitanjima i dvojbama knjižničara crkvenih knjižnica govorili su predstojnik Biskupijske knjižnice u Varaždinu mr. Damir Bobovec i voditeljica iste knjižnice Irena Gotal. Osvrćući se na stanje crkvenih knjižnica u Republici Hrvatskoj knjižničarka Gotal iznijela je podatke prema Upisniku knjižnica, navevši 45 knjižnica koje djeluju u sklopu Katoličke Crkve. Gotal se osvrnula i na Prijedlog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, čija je prva verzija prijedloga objavljena 15. lipnja 2018. U zadnjem dijelu svoga izlaganja Gotal se osvrnula na knjižnični sustav Republike Hrvatske i ulogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u odnosu na crkvene knjižnice.
O konferenciji pod naslovom “Kulturne rute Vijeća Europe. Putevi vjere i susreta”, održanoj u Strasbourgu, 28. studenoga u Kulturnom centru sv. Tome u Strasbourgu, govorio je mons. Nedjeljko Pintarić, delegat Hrvatske biskupske konferencije na navedenoj konferenciji na kojoj je sudjelovalo 15 izaslanika biskupskih konferencija. Konferenciji su nazočili i predstavnici nekih europskih udruga koje promičnu „Kulturne rute Vijeća Europe“.
Na okruglom stolu „Turisti i hodočasnici: koje sinergije?, nadbiskupa Santiago de Compostele govorio je o značenju tog svetišta u europskom i svjetskom kontekstu, gosp. Antoine Selosse, o itinerariju sv. Martina, pastorica Ragnhild Jepsen predstavila je Rutu sv. Olafa u Norveškoj, prof. Roman Bogacz iz Krakova govorio je o razlici između turizma i hodočašća. Mons. Pintarić se osvrnuo na hodočasničku tradiciju u Hrvatskoj, osobito veliku tradiciju hodočašća u hrvatska marijanska svetišta unutar pojedinih hrvatskih nad/biskupija.
Nakon oba izlaganja održane su zanimljive rasprave, koje su ujedno i uvele u izvješća o kulturnim događajima u pojedinim nad/biskupijama tijekom protekle godine, posebice one koji imaju za ishod poboljšanje i buđenja svijesti o važnosti crkvenoga kulturnoga blaga.
