Pod predsjedanjem mons. Josipa Bozanića, nadbiskupa zagrebačkog i predsjednika HBK, održano je od 20. do 23. listopada 2002. g. u prostorijama Biskupskog dvora u Krku jubilarno, dvadeset i peto, plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije. Uz sve članove HBK zasjedanju su prisustvovali i mons. Giulio Einaudi, apostolski nuncij u RH; delegat Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, mons. Franjo Komarica, biskup banjalučki i predsjednik BKBiH; delegat BKJ mons. Ivan Penzes, biskup subotički te mons. Ilija Janjić, biskup kotorski.
Zasjedanje je započelo svečanom koncelebriranom misom u krčkoj katedrali Uznesenja Marijina u nedjelju, 20. listopada, kad se slavio dan posvete katedrale, koju je predvodio i propovijedao predsjednik HBK mons. Bozanić. Prisjetio se svoga svećeničkog i biskupskog ređenja u toj istoj katedrali ističući lik krčkoga biskupa Antona Mahnića koji je, između ostalog, bio inicijator susreta biskupa koji je prerastao u Biskupsku konferenciju. Naglasio je zajedništvo Crkve očitovano prisutnošću biskupa koje se učvršćuje molitvom i zauzetošću svih vjernika a tako i vjernika krčke biskupije koji su se tom prilikom u velikom broju okupili u krčkoj katedrali.
Radni dio plenarnog zasjedanja HBK također je otvorio mons. Bozanić naglasivši kako se Crkva iznutra povezuje snagom Duha Svetoga čiji su biskupi službenici. Tako stvarano zajedništvo Crkvu bitno razlikuje od civilnog društva premda je često prisutna tendencija da se Crkvu prosuđuje samo izvanjskim kriterijima. Posebno je naglasio molitvenu povezanost Katoličke Crkve u Hrvatskoj sa svetim ocem Ivanom Pavlom II. iskazanu svečanim slavljenjem Papinog dana. Dana 16. listopada navršile su se dvadeset i četiri godine otkako je Ivan Pavao II izabran za papu. Ove godine na taj je dan Sveti Otac darovao Crkvi novi dokument o molitvi krunice pozivajući sve da se s puno pouzdanja utječu Blaženoj Djevici Mariji. Pozdravio je i prisutne goste koji predstavljaju vjernike Crkava iz kojih dolaze i svojom prisutnošću snaže svjedočanstvo međusobnog crkvenog zajedništva. Posebno je zahvalio krčkom biskupu mons. Valteru Županu na gostoljubivosti i otvorenosti krčke Crkve.
Kao domaćin ovog zasjedanja sve prisutne je pozdravio mons. Župan. Zahvalio je na iskazanom povjerenju krčkoj biskupiji i njemu osobno što su biskupi prihvatili njegov poziv da se to jubilarno XXV. plenarno zasjedanje HBK održi u Krku, sjedištu starodrevne biskupije čija povijest seže u prva stoljeća kršćanstva.
Gosti su, zahvalivši se za poziv na zasjedanje, prenijeli bratske pozdrave svojih biskupskih konferencija te naglasili važnost međusobnog susretanja i povezanosti što svima njima daje ohrabrenje i potporu u poticanju nade kod vjernika kojima su oni pastiri. Iznijeli su zatim ukratko prilike, probleme i planove Crkve u svojim domovinama.
Na zasjedanje HBK iz Rima je došao mons. Renato Boccardo, predstojnik Protokola Državnog tajništva Svete Stolice s posebnim zaduženjima, kako bi s biskupima razgovarao o eventualnom pohodu Svetog Oca Hrvatskoj iduće godine.
Razmatrajući aktualno stanje u Hrvatskoj biskupi su javnosti uputili Izjavu kako bi unijeli novo svjetlo u savjesti vjernika i pomogli svim ljudima dobre volje oko veće zauzetosti u izgradnji cjelokupnog hrvatskog društva.
Budući da je dosadašnjem Predsjedniku HBK istekao petogodišnji mandat, biskupi su, sukladno Statutu HBK, birali predsjednika. Ponovno je izabran mons. Bozanić na daljnje petogodišnje razdoblje na čemu su mu svi čestitali a posebno apostolski nuncij u RH mons. Einaudi.
Raspravljalo se i o nekim vidovima dorade dokumenta o trajnom đakonatu osobito o eklezijalnoj dimenziji priprave kandidata za taj crkveni stalež nakon što oni postignu propisanu intelektualnu spremu.
Biskupi su informirani o tijeku priprema za Srednjoeuropski katolički dan (SKD) koji će se održati u Austriji 2004. godine. Mons. Bozanić predstavio je biskupima dorađeni tekst zajedničkog pastirskog pisma koje će uputiti predsjednici biskupskih konferencija zemalja koje sudjeluju u toj inicijativi (Austrija, Bosna i Hercegovina, Češka, Hrvatska, Madžarska, Poljska, Slovačka i Slovenija). Potvrđeni su i članovi Nacionalnog odbora za pripremu SKD-a kojem je na čelu mons. Vlado Košić, pomoćni biskup zagrebački, a razgovaralo se i o međunarodnom simpoziju o obiteljskoj problematici koji će HBK prirediti zajedno s Austrijskom i Češkom BK.
Na temelju iskustava s X. simpozija europskih biskupa, koji je pod motom “Mladi Europe u procesu promjene – radionica vjere”, održan u Rimu krajem travnja ove godine, biskupi su raspravljali o pastoralu mladih, o organizacijskim i drugim akcijama koje u tom smislu treba hitno provesti te o problemima s kojima se na tom području Crkva susreće. U tom kontekstu razgovaralo se i o nacionalnom susretu mladih koji će se 2004. godine održati u Šibeniku.
Na zasjedanju je prikazana Uputa o pravilnoj primjeni Konstitucije o svetoj liturgiji “Liturgiam authenticam” Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu skaramenata. Ona sadrži norme za pravilnu upotrebu jezika u liturgiji, načela za prijevod liturgijskih tekstova na narodne jezike, smjernice biskupima oko priređivanja prijevoda liturgijskih tekstova, kako općih tako i vlastitih, i upute o izdavanju liturgijskih knjiga. Biskupi su također informirani o tijeku priprava za prijevod na hrvatski Rimskog misala i drugih liturgijskih tekstova. Raspravljalo se i o suradnji s BKBiH na tom području.
U tom sklopu raspravljalo se i o prijenosu mise na televiziji i radiju. Zaključeno je da bi trebalo dosljednije provoditi Sporazum potpisan između HBK i HRT 2000. godine te što prije izraditi Norme za prijenos mise.
Biskupi su raspravljali i o problematici nove liturgijske pjesmarice odnosno o ponovljenom izdanju već postojeće.
Biskupi su odobrili tekst Konvencije o povjeravanju župa na temelju koje će se rješavati odnosi između pojedine nad/biskupije i redovničke zajednice u vezi sa župama koje su povjerene ili će se povjeriti redovnicima.
Raspravljalo se i o događanjima u Crkvi koja se nazivaju “karizmatskim seminarima”. Utvrđeno je da je sam naziv “karizmatski” teološki upitan te je stoga potrebno drugačijim imenom nazivati takva okupljanja, a zaključeno je da će biskupi o tome progovoriti u jednom opširnijem dokumentu koji će obuhvatiti te pojave u cjelini, u njihovoj dogmatskoj, eklezijalnoj i antropološkoj dimenziji.
Radi isteka mandata izabrani su novi članovi Biskupske komisije za Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu: mons. Marin Barišić, mons. Ivan Devčić, mons. Marin Srakić i mons. Antun Škvorčević. Petog člana komisije bira Biskupska konferencija BiH.
Podnesen je i iscrpan izvještaj o radu i problemima, prije svega personalnim, Nacionalnog katehetskog ureda HBK. Dosadašnji predstojnik toga ureda, prof. dr. Milan Šimunović, na vlastitu je zamolbu razriješen te službe. Za novog je predstojnika izabran prof. dr. Ivica Pažin, svećenik đakovačke i srijemske biskupije.
Biskupi su imenovali članove Odbora HBK za osobe lišene slobode kojem je na čelu mons. Marko Culej, biskup varaždinski.
Predsjednik HBK je izvijestio biskupe o najnovijim koracima koji su poduzeti u vidu rješavanja pitanja prostora Tajništva HBK što bi pridonijelo efikasnijem radu HBK i svih njenih institucija.
Zaključeno je da se, polazeći od posljednjeg dokumenta HBK – pastoralnih smjernica na početku trećeg tisućljeća “Na svetost pozvani“, pripremi pastirsko pismo kojim će se vjerničkoj javnosti predstaviti aktualnost likova časnih slugu Božjih Ivana Merza i s. Marije od Propetoga Petković.
Biskupi su razgovarali i o izdavanju vjeronaučnih udžbenika, intelektualnoj spremi vjeroučitelja i o novom izdanju Katekizma Katoličke Crkve.
Tema razgovora na zasjedanju HBK bila je i ekumenska situacija u Hrvatskoj i kriteriji za ekumensku suradnju koji daju ozbiljnost i vjerodostojnost nastojanjima u približavanju svih onih koji vjeruju u Krista, na što Crkvu neprestano potiče sveti otac Ivan Pavao II.
Podneseno je izvješće o radu Odbora HBK za pomoć ugroženima. Istaknuto je da je stanje ljudi kojima stambeno pitanje još nije riješeno, bilo da se radi o izbjeglicama, prognanima ili pak o naseljenicima, vrlo teško. I crkvene organizacije i državne vlasti trude se maksimalno, uz mnoge objektivne poteškoće i pritiske, učiniti sve što je u njihovoj moći da se stvar riješi. Biskupi su dali čvrstu potporu nastavku zauzimanja i rada na tom području ističući kako je nužno pomagati, moralno i materijalno, da svaki čovjek ostvari svoja temeljna prava i osigura dostojan život sebi i svojoj obitelji.
Biskupi su raspravljali i o služenju vojnog roka zaređenih službenika Katoličke Crkve i pripravnika za svećeništvo koje obvezuje novi Zakon o obrani donesen 2002.godine, odnosno o civilnom služenju vojnog roka kandidata za svećeništvo što će se zakonski tek regulirati. Dok se to ne dogodi nastalo će se stanje nastojati riješiti prijelaznim odredbama što će se urediti suradnjom Komisije Vlade RH za odnose s vjerskim zajednicama i Biskupske komisije HBK za odnose s državom.
Razmatrane su i mogućnosti uspostave struktura obiteljskog pastorala na nacionalnoj i biskupijskoj razini kako bi se zabrinjavajuće stanje hrvatskih obitelji i demografskog izumiranja u doglednoj budućnosti moglo izmijeniti u pozitivnijem pravcu.
Predsjednik HBK je izvijestio biskupe o tijeku proslave 150. obljetnice Zagrebačke crkvene pokrajine (metropolije).
Biskupima je izvještaj o radu Hrvatskog katoličkog radija (HKR) podnio mr. vlč. Robert Šreter, direktor HKR-a, a o Informativnoj katoličkoj agenciji (IKA) i Tiskovnom uredu HBK prof. Anton Šuljić, direktor IKA-e i predstojnik Tiskovnog ureda. Prije svega biskupi su izrazili zadovoljstvo što je HBK osnovala te institucije koje su dragocjene u poslanju Crkve i njezinom širokom evangelizatorskom djelovanju u hrvatskom društvu. Iskazali su i razumijevanje za poteškoće koje prate njihov rad ali i svoju spremnost pridonijeti da se one što brže otklone.
Što se tiče plenarnih zasjedanja u idućoj godini, biskupi su odredili da će se proljetno zasjedanje održati u Zagrebu od 31. ožujka do 4. travnja 2003. godine a jesensko zasjedanje u Hvaru 19. do 23. listopada 2003. godine.
Ovogodišnje jesensko zasjedanje HBK završilo je posjetom biskupa Jurandvoru u Baški gdje je pronađena Bašćanska ploča, jedan od temeljnih spomenika hrvatske kulture i pismenosti, te pohodom Vrbniku gdje su biskupi, u prepunoj župnoj crkvi, slavili večernje pohvale na drevnom starohrvatskom jeziku. Potom su biskupi u župnoj kući pogledali, za tu priliku izložene, glagoljske manuskripte Misala i Brevijara koji se čuvaju u Vrbniku.
Tajništvo HBK
