Pod predsjedanjem mons. Josipa Bozanića, nadbiskupa zagrebačkog, održano je XXIV. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije, u prostorijama Nadbiskupskog dvora u Zagrebu, od 9. do 12. travnja 2002. g. Uz aktivne članove HBK zasjedanju su prisustvovali i mons. Giulio Einaudi, apostolski nuncij u RH; mons. Ante Jurić, nadbiskup splitsko-makarski u miru i mons. Ćiril Kos, biskup đakovački i srijemski u miru.
Bili su prisutni delegati biskupskih konferencija: mons. Franc Rode, nadbiskup ljubljanski i predsjednik Slovenske BK; mons. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski administrator trebinjsko-mrkanski, ujedno i potpredsjednik BKBiH; mons. Eugenio Ravignani, biskup tršćanski, za Talijansku biskupsku konferenciju; mons. Jozef Hrdlička, pomoćni biskup Olomouca za Češku biskupsku konferenciju te mons. Ivan Penzes, biskup subotički.
Zasjedanje je otvorio predsjednik HBK mons. Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, ističući povezanost biskupa sa svetim ocem Ivanom Pavlom II. osobito u trenucima njegovog poziva na molitvu za mir u Svetoj Zemlji. Biskupi su komemorirali kardinala Franju Kuharića koji je prije nepunih mjesec dana preminuo u Gospodinu. Predsjednik je pozdravio i sve prisutne goste čija je nazočnost znak suradnje i dubokog zajedništva Crkve.
Svi su se delegati zahvalili za poziv na zasjedanje prenoseći pozdrave svojih Biskupskih konferencija te naglasili dragocjenost bratske povezanosti i izmjene iskustava u izgradnji Crkve-Tijela Kristova. Svaki je od njih u kratkim crtama izvijestio o situaciji i glavnim pitanjima Crkve u svojoj domovini. Osobit dojam ostavio je gost iz Češke koji je plenum pozdravio na lijepom hrvatskom jeziku.
Glede aktualnog stanja u Hrvatskoj biskupi su konstatirali neke zabrinjavajuće procese koji unose novu nesigurnost među ljude i pojačavaju njihov neizvjesni pogled u budućnost. Sve je to pojačano vrlo sporim rješavanjem poteškoća konkretnih ljudi koji, ostajući bez mogućnosti za ostvarenje prava na rad i dostojnu plaću, pribjegavaju krajnjim metodama ne bi li se izborili za ono što misle da im pripada. Uz to razvoj događaja s Hrvatima u BiH koji su prisiljeni bježati u Hrvatsku ne može nikoga ostaviti ravnodušnim. Biskupi su uputili poziv na molitvu za sve one koji trpe i kojima je teško. Razmotrili su i način konkretne i organizirane pomoći tim ljudima kako bi se ublažilo teško stanje u kojem se nalaze. U tu svrhu osnovan je i poseban Odbor koji je vezan uz Hrvatski Caritas. Na čelu Odbora je predsjednik Hrvatskog Caritasa mons. Ivan Prenđa, nadbiskup zadarski, a članovi su mons. Mile Bogović, biskup gospićko – senjski i mons. Ante Ivas, biskup šibenski. Oni su, između ostalog, zaduženi da o tom pitanju, a u vidu rješavanja konkretnih problema, kontaktiraju i s predstavnicima nadležnih državnih institucija.
Na zasjedanju biskupi su nastavili raspravu i doradu pastoralnih smjernica HBK na početku trećeg tisućljeća. Taj važan dokument za intenzivniji pastoralni rad na svim područjima života i djelovanja Crkve u Hrvatskoj nadahnut je učiteljstvom opće Crkve, mnogobrojnim interventima naših biskupa te našom vjerničkom i općedruštvenom situacijom.
Raspravljalo se i o daljnjim koracima u izradi dokumenta o trajnom đakonatu osobito o duhovnoj, teološko-intelektualnoj i eklezijalnoj formaciji aspiranata i kandidata za taj crkveni stalež.
Biskupi su informirani o tijeku priprema za Srednjoeuropski katolički dan koji će se održati u Austriji 2004. godine. U tu se svrhu, u pripremnom razdoblju koje će trajati od proljeća 2003. do proljeća 2004. godine, predviđaju razna pastoralna događanja u kojima će sudjelovati sve biskupske konferencije koje sudjeluju u tom projektu a to su austrijska, bosanskohercegovačka, češka, hrvatska, madžarska, poljska, slovačka i slovenska. Predstavnici HBK redovito sudjeluju u radu pripremnih tijela: predsjednik HBK, nadbiskup Josip Bozanić i generalni tajnik mons. Vjekoslav Huzjak u Središnjem odboru; a u Izvršnom odboru: Generalni tajnik i vlč. mr. Tomislav Markić, svećenik Zagrebačke nadbiskupije. Za predsjednika Nacionalnog odbora izabran je mons. Vlado Košić, pomoćni biskup zagrebački.
Biskupi su predložili i teme za iduću redovnu Sinodu biskupa.
Na zasjedanju je razmatrana mogućnost o osnivanju Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Ta ideja, koja je već dugo prisutna u našoj crkvenoj javnosti, kod svih je prisutnih biskupa naišla na podršku i odobravanje uz napomenu da treba cijelu stvar dobro proučiti služeći se iskustvima susjednih zemalja. Istaknuto je također da je i taj oblik djelovanja Katoličke Crkve u Hrvatskoj zajamčen Ugovorima sa Svetom Stolicom pa treba naći načina kako bi se najbolje i najefikasnije ostvario.
Biskupi su razmotrili status Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral koji bi trebao djelovati u službi promicanja liturgijskog pastorala u najširem smislu na čitavom hrvatskom govornom području.
Odobrena je Uredba HBK o crkvenim arhivima, tim važnim kulturno-povijesnim institucijama, kojom se uređuje kvalitetno čuvanje arhivske građe kako na razini cijele HBK tako i na razini pojedinih biskupija, odnosno župa.
Jedna od točaka dnevnog reda plenuma bila je i prezentacija programa Hrvatskog Caritasa koji nastoji, kao institucija HBK, trajno ostvarivati svoje crkveno i pastoralno poslanje služeći svima onima kojima je pomoć najpotrebnija, kako u domovini tako i u cijelome svijetu – od onih koji su pogođeni prirodnim nepogodama i katastrofama, ratnim strahotama, neimaštinom ili pak im je potreban poticaj kako bi ekonomski stali na vlastite noge i mogli privređivati za sebe i svoju obitelj. Uz to Hrvatski Caritas pomaže uspostavi mreže i efikasnog djelovanja biskupijskih Caritasa na području HBK te obiteljskih savjetovališta za kojima postoji sve veća potreba.
Biskupi su razmotrili i pitanje raznih karizmatskih okupljanja i molitava za ozdravljenje što treba dobro razlikovati od organiziranih i strukturiranih crkvenih pokreta i udruga. Naglasili su prije svega da je dijecezanskom biskupu povjerena glavna odgovornost za pastoralni život biskupije kojoj je na čelu. U tom smislu biskupi pomno prate sve što se u biskupiji događa na području pastorala te ih raduje ono što je na izgradnju Crkve ali ih i brine ono što nije u skladu s pokladom vjere koji Crkva vjerno prenosi. Zaključeno je da se posebna karizmatska okupljanja trebaju organizirati uz odobrenje i u koordinaciji s odgovornima za pastoral na odnosnom području, a za pozivanje posebnih propovjednika iz inozemstva potrebno je prethodno odobrenje dijecezanskog biskupa.
U srpnju ove godine održat će se XVII. Svjetski dan mladih u Torontu u Kanadi. Biskupi su obaviješteni da će iz Hrvatske na taj susret iz svih naših nad/biskupija, u organizaciji Odbora za mlade pri Biskupskoj komisiji HBK za laike, poći grupa od pedesetak mladih predvođena nadbiskupom Josipom Bozanićem, predsjednikom HBK.
Biskupi su raspravljali i o kompjuterskom programu za vođenje crkvene administracije te povjerili Tajništvu HBK zadatak oko usklađivanja i ujednačavanja programa za cijelo područje HBK. U tom se kontekstu govorilo i o velikim mogućnostima koje se otvaraju na području Interneta o čemu govore i dva dokumenta Papinskog odbora za sredstva društvene komunikacije: Crkva i Internet i Etika i Internet.
Predstavljeno je i novo (treće) tipsko izdanje Rimskog Misala koji je promulgiran 22. ožujka o.g. u Rimu. Biskupi su povjerili Komisiji HBK za liturgiju zahtjevan i obiman posao prevođenja novog Misala te uređenja nacionalnog liturgijskog kalendara.
Biskupi su razgovarali i o daljnjoj provedbi Ugovora potpisanih između Svete Stolice i Republike Hrvatske a izvješteni su da će se u tom smislu održati sastanak Biskupske komisije HBK za odnose s državom i Komisije Vlade RH za odnose s vjerskim zajednicama te supredsjedatelja mješovitih tijela, u petak 26. travnja o.g. u 9.00 sati, u prostorijama Vlade RH na Markovu trgu u Zagrebu.
Na mjesto mons. Želimira Puljića, biskupa dubrovačkog, koji je preuzeo Vijeće za Hrvatsku inozemnu pastvu, za predsjednika Komisije izabran je dosadašnji član mons. Antun Škvorčević, biskup požeški. Drugi član je mons. Ivan Milovan, biskup porečko-pulski, a za trećeg člana biskupi su izabrali mons. Josipa Mrzljaka, pomoćnog biskupa zagrebačkog.
Raspravljalo se također o Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica koji je u proceduri u Hrvatskom Saboru.
Biskupi su potvrdili članove Vijeća HBK za sjemeništa i duhovna zvanja.
Za novog ravnatelja Hrvatskog katoličkog radija imenovan je vlč. mr. Robert Šreter, svećenik Zagrebačke nadbiskupije.
Tiskovni ured Hrvatske biskupske konferencije od sada će djelovati u uskoj povezanosti s Informativnom Katoličkom Agencijom (IKA). Za predstojnika Tiskovnog ureda imenovan je vlč. prof. Anton Šuljić, ravnatelj IKA-e.
Biskupi su raspravljali i o obnovi u ratu stradalih i porušenih crkava i crkvenih objekata u čemu je do sada sudjelovala i Vlada RH osobito preko Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Tako će i ove godine nad/biskupije na čijem se teritoriju nalaze takvi objekti uputiti spomenutom Ministarstvu listu prioriteta s nadom da će se učiniti što je moguće da vjernici dobiju što je moguće prije svoj bogoslužni prostor.
U utorak 18. lipnja o.g., održat će se susret biskupa HBK i viših redovničkih poglavara u Republici Hrvatskoj. Biskupi su razgovarali o programu susreta koji će se održati na temu: “Služba i poslanje redovništva u mjesnoj Crkvi”.
Predsjednici Komisija, Vijeća i Odbora HBK predstavili su pred plenumom program rada pojedinih tijela za razdoblje 2002./2003. godine o kojima su biskupi raspravljali i odobrili ih.
Biskupi su također usvojili nakane Apostolata molitve za 2003. godinu.
Prvog dana zasjedanja, u utorak 9. travnja navečer, slavljena je koncelebrirana sveta misa u zagrebačkoj katedrali koju je predvodio mons. Bozanić, predsjednik HBK, a homiliju održao mons. Vlado Košić, pomoćni biskup zagrebački.
Ovo zasjedanje trajalo je dan više od uobičajenog te je završilo u petak 12. travnja u 14.00 sati.
Tajništvo HBK
