Dvadeset prvo plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije održano je u Poreču, u obnovljenoj dvorani Episkopija, od 19. do 21. rujna 2000. Uz članove HBK, zasjedanju je djelomično prisustvovao apostolski nuncij u RH mons. Giulio Einaudi. Na zasjedanju su bili i delegat Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki te mons. Janos Penzes, biskup subotički. Zasjedanju su prisustvovali i umirovljeni biskupi mons. Ante Jurić i mons. Antun Bogetić.
Zasjedanje, koje je na dnevnom redu imalo opsežni program, otvorio je predsjednik HBK mons. Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, te posebno pozdravio goste. Oni su, uzvraćajući pozdrav, iskazali zahvalnost i radost što mogu dijeliti zajedništvo s braćom u biskupstvu što omogućuje razmjenu iskustava i produbljivanje zajedništva u Katoličkoj Crkvi na našim prostorima. Svaki je od njih u kratkim crtama izvijestio o situaciji i glavnim pitanjima Crkve u svojoj zemlji.
Biskupi su raspravljali o aktualnom stanju vjeronauka u školi i župnoj katehezi, o čemu su uvodno govorili mons. Marin Srakić, predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju, i mons. Milan Šimunović, predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda. Konstatirano je da vjeronauk u školi, zajamčen ugovorom između Svete Stolice i Republike Hrvatske, sada već ima jasno definirano mjesto u školskom sustavu kao i jasno artikulirane ciljeve čijem će ostvarivanju znatno pridonijeti i vjeronaučni udžbenici čija je izrada u tijeku. Govorilo se i o uvođenju u službu vjeroučitelja školskih nadzornika koji bi svojim radom pridonosili kvalitetnijem izvođenju nastave školskog vjeronauka.
Podnesen je izvještaj i s minule Katehetske ljetne škole u Splitu koja se bavila cjelovitošću odgoja djece u vjeri, u čemu sudjeluje obitelj, škola i župa. Iznesen je i podatak da je broj upisane djece na katolički vjeronauk u ovoj školskoj godini porastao u odnosu na prošlu godinu.
Biskupima je predstavljen i dorađeni Plan i program župne kateheze koji predstavlja jedan novi pristup organizaciji cjelokupnog župnog pastorala kojim se nastoji sveobuhvatnije pristupiti svim vjernicima u župi. Odobrenje Plana očekuje se do Božića ove godine. U tom kontekstu iznesen je i prijedlog održavanja katehetske škole za sve one koji će sudjelovati u ostvarivanju župne kateheze.
Na ovom zasjedanju biskupi su raspravljali o uvođenju trajnog đakonata u Crkvi u Hrvatskoj na temelju nacrta dokumenta pod naslovom Temeljni propisi za formaciju trajnih đakona koji su izradili mons. Ivan Prenđa, predsjednik Vijeća HBK za sjemeništa, i mons. Josip Mrzljak, predsjednik Vijeća HBK za kler. Nacrt dokumenta temelji se na dokumentima Drugoga vatikanskog koncila, Zakoniku kanonskoga prava i dokumentima crkvenog učiteljstva te sadrži temeljne smjernice za formaciju, život i pastoralnu djelatnost trajnih đakona.
Sukladno novom Statutu HBK, biskupi su izvršili reorganizaciju tijela HBK. Tako su Vijeće HBK za laike i Vijeće HBK za liturgiju podignuta na rang biskupskih komisija. HBK sada ima pet biskupskih komisija: za odnose s državom, za dijalog sa SPC-om, za liturgiju, za laike i za Caritas.
Uspostavljena su i dva nova Odbora HBK: Odbor HBK za pastoral djelatnika u zdravstvu i Odbor HBK za pastoral osoba lišenih slobode.
Na ovom zasjedanju biskupi su izvršili izbor i imenovanja u više tijela HBK.
Za potpredsjednika HBK izabran je mons. Ivan Prenđa a za novog člana Stalnog vijeća HBK mons. Mile Bogović. Stalno vijeće HBK je sada sastavljeno od predsjednika mons. Josipa Bozanića, potpredsjednika mons. Ivana Prenđe i članova mons. Želimira Puljića i mons. Mile Bogovića.
Na mjesto predsjednika Biskupske komisije HBK za odnose s državom izabran je dosadašnji član te komisije mons. Puljić, otprije je članom bio mons. Antun Škvorčević a za novog je člana izabran mons. Ivan Milovan.
Za predsjednika Biskupske komisije HBK za liturgiju izabran je mons. Škvorčević, a za članove mons. Valter Župan i mons. Ante Ivas.
Mons. Marin Barišić izabran je za predsjednika Biskupske komisije HBK za dijalog sa SPC-om. Novim su članovima izabrani mons. Bogović i mons. Košić, a otprije član je mons. Đuro Gašparović.
Za članove Biskupske komisije HBK za laike izabrani su mons. Ivas i mons. Juraj Jezerinac. U okviru te komisije mons. Ivas je predsjednik Odbora za mlade.
Mons. Srakić izabran je za predsjednika Pravne komisije HBK.
Za člana Biskupske komisije za Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu, uz dosadašnje članove mons. Bozanića, mons. Prenđu, mons. Puljića i mons. Ratka Perića, izabran je mons. Bogović.
Za predsjednika Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog izabran je mons. Košić.
Za predsjednika Vijeća HBK za ustanove posvećenog života i udruge apostolskog života izabran je mons. Marko Culej.
Za predsjednika Odbora HBK za pastoral osoba lišenih slobode izabran je mons. Culej.
Biskupi su pregledali i odobrili ove statute: Statut Vijeća HBK za kulturu i crkvena kulturna dobra, Statut Odbora HBK za sredstva društvene komunikacije, Statut Informativne katoličke agencije, Statut Udruge katoličkih gospodarstvenika te Uredbu HBK o crkvenim knjižnicama. Statut Hrvatskoga katoličkog radija i Statut Centra HBK za promicanje socijalnog nauka Crkve upućeni su na doradu Pravnoj komisiji HBK.
U povodu stote obljetnice Prvoga katoličkog sastanka 1900. godine u Zagrebu, prema odluci biskupa, održat će se u proljeće 2001. godine znanstveni skup u Zagrebu u trajanju od tri dana. Biskupima je predstavljen nacrt programa toga skupa koji će, polazeći od povijesnih činjenica nastanka katoličkih pokreta u Crkvi, nastojati rasvijetliti fenomen Hrvatskoga katoličkog pokreta i njegov razvoj, sve do potrebe suvremenog organiziranja laikata u naše vrijeme.
Predsjednici vijećâ i drugih tijela HBK izvijestili su biskupe o svom radu.
Biskupi su odlučili da će se u nedjelju 12. studenoga ove godine po crkvama skupljati darovi za izgradnju crkve i pastoralnog centra bl. Alojzija Stepinca u Rujewi u Tanzaniji. U nedjelju 5. studenoga posebnim pismom pozvat će se vjernici na tu akciju.
Biskupi su razmatrali i neke konkretne elemente novoga sustava financiranja Katoličke Crkve u Hrvatskoj koji će se početi provoditi 1. siječnja 2001. godine.
Nezaobilazna tema zasjedanja bila je analiza aktualne situacije u Crkvi i društvu čiji je rezultat bila Poruka hrvatskih biskupa objavljena u petak 22. rujna, dan nakon zasjedanja u Poreču.
Tajništvo HBK
