U Zagrebu je u Nadbiskupskom dvoru pod predsjedanjem msgr. Josipa Bozanića, predsjednika HBK od 12. do 15. travnja 1999. održano XVIII. redovno plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije. Hrvatski biskupi su bili prisutni u kompletnom sastavu tek trećeg dana zasjedanja kada im se priključio pomoćni biskup đakovačko-srijemski msgr. Đuro Gašparović koji je kasnio zbog poteškoća izlaska iz Jugoslavije. Zasjedanju su također prisustvovali apostolski nuncij msgr. Giulio Einaudi te delegat Biskupske konferencije BiH, banjalučki biskup msgr. Franjo Komarica.
Osamnaesto plenarno zasjedanje otvorio je predsjednik HBK, nadbiskup Bozanić. U pozdravnom govoru, on je u sažetom obliku predočio program trodnevnog zasjedanja. Preporučujući dušu pokojnog pomoćnog biskupa zagrebačkog msgr. Đure Kokše “Gospodinu čiji je apostol bio na zemlji”, predsjednik HBK je naglasio da je od posljednjeg redovnog plenarnog zasjedanja u Šibeniku od 12.-14. studenoga prošle godine, HBK bogatija za dva člana, dvojicu pomoćnih biskupa zagrebačkih msgr. Josipa Mrzljaka i msgr. Vladu Košića.
Nadbiskup Bozanić je istaknuo da se ovo zasjedanje održava u vrijeme ratnih strahota i stradanja u našem susjedstvu te je izrazio zabrinutost cijele Crkve u Hrvatskoj za sudbinu izbjeglica i prognanika s Kosova. Pozvao je na molitvu i karitativnu pomoć za sve koji pate izražavajući posebno razumijevanje za subrata u episkopatu msgr. Marka Sopi, biskupa za Albance katolike na Kosovu.
Apostolski nuncij msgr. Einaudi u svom pozdravnom govoru u ime Svete Stolice zahvalio je Hrvatskoj biskupskoj konferenciji na njenom zalaganju za sudbine žrtava konflikta na Kosovu, osobito za materijalnu pomoć koju pruža Hrvatski Caritas.
Delegat biskupske konferencije Bosne i Hercegovine msgr. Komarica je upoznao članove HBK sa situacijom u kojoj se nalaze katolici u Bosni i Hercegovini.
Jedna od glavnih tema ovoga zasjedanja bili su konkretni koraci koje HBK poduzima u proslavi Velikog jubileja. Predsjednik Odbora HBK za Veliki jubilej, varaždinski biskup msgr. Marko Culej upoznao je biskupe sa planovima proslave Velikog jubileja u Rimu i Svetoj Zemlji, dok je riječko-senjski nadbiskup msgr. Anton Tamarut izložio glavne točke papinske bule “Otajstvo utjelovljenja”.
Na temelju izloženih programa, biskupi su razmatrali što će naša Crkva učiniti na domaćem planu i kako će se uključiti u programe Svete Stolice. Zaključeno je da će hodočašća u Rim i u Svetu zemlju za jubilarnu 2000. godinu biti u organizaciji pojedinih biskupija, dok će se na planu HBK, preko Odbora HBK za Veliki jubilej organizirati odlazak u Rim na međunarodne susrete mladeži, obitelji, svećenika, biskupa kao i na Svjetski euharistijski kongres koji će u Rimu biti održan od 18. do 25. lipnja 2000. godine.
Glede proslave jubilarne godine u Hrvatskoj biskupi su, u želji da se našim vjernicima posvijesti crkvenost i zajedništvo među biskupijama, odlučili da se Euharistijski kongresi održavaju na području pojedinih biskupija. Ponajprije na razini župa, potom dekanata, te na razini regija a naposljetku na razini biskupija. U tu svrhu Biskupska konferencija će do lipnja ove godine pripremiti prijedloge programa koji će poslužiti za dijecezanske euharistijske kongrese. Također će Odbor HBK za Veliki jubilej izdati prospekt u kojem će biti općenite informacije o proslavi Velikog jubileja, datumima slavlja kako u Rimu tako i u našim biskupijama.
Biskupi su raspravljali o znakovima Velikog jubileja istaknutim u papinoj buli “Otajstvo utjelovljenja”. Jedan od novih znakova Jubileja je i “čišćenje pamćenja”. Budući da Sveti Otac govoreći o tom znaku zahtjeva da na ulasku u treći milenij Crkva “zatraži oprost za propuste i grijehe svojih sinova”, biskupi su se zadržali na refleksiji toga znaka pokušavajući s više aspekata vrednovati prošlost na ovim našim prostorima gdje su samo u ovom dvadesetom stoljeću prohujale ideologije nacizma, fašizma i komunizma. Polazeći od činjenice da je suočavanje s prošlošću vlastitog naroda sastavni dio pokorničkog čina svake krajevne Crkve, te da takav čin zahtijeva objektivnost i odgovoran pristup, biskupi su zaključili da ta tema iziskuje dodatnu refleksiju, kako bi u promišljanju vlastite budućnosti Crkva putem “čišćenja pamćenja” pronašla novu snagu autentičnog svjedočenja.
Analizirajući posjet “Ad limina apostolorum” u središtu diskusije bio je govor Svetoga Oca upućen našim biskupima. Istaknuto je da je govor Svetoga Oca poticaj našoj Crkvi da još zauzetije izvršava svoje pastoralno poslanje računajući sve više na karizme laika i duhovnih pokreta te na njihovu raspoloživost za djela evangelizacije kako unutar Crkve tako i na području javnoga života. Papin govor, zaključili su biskupi, poticaj je našoj Crkvi da se hrabro suoči s izazovima društva u tranziciji i da ne klone na putu zalaganja za socijalnu pravdu, u borbi za pravo na život i dostojanstvo osobe te u karitativnom služenju.
S ovog zasjedanja hrvatski biskupi su poslali brzojav Svetom Ocu i zahvalili mu za milosno vrijeme boravka u Rimu “ad limina apostolorum”.
U želji da polože efikasnije temelje institucijama HBK, biskupi su pristupili modifikaciji Statuta HBK koji su od Svete Stolice potvrđeni 1993. godine. Modifikacije u Statutu HBK predviđaju petogodišnji umjesto dosadašnjega trogodišnjega mandata predsjednicima i predstojnicima tijela HBK, te dva umjesto tri redovna plenarna zasjedanja godišnje, što ostavlja mogućnost više izvanrednih zasjedanja. U tom smislu odobren je i nacrt pravilnika za rad vijeća i drugih tijela HBK.
Na zasjedanju osnovana je pravna Komisija HBK na čije čelo je izabran riječko-senjski nadbiskup msgr. Tamarut.
Biskupi su također raspravljali i o nekim aspektima Ugovora o gospodarskim pitanjima analizirajući poduzete korake glede odredbi tog Ugovora.
Naglašavajući važnost i ozbiljnost pristupa sredstvima društvenog priopćivanja kao snažnom sredstvu evangelizacije, biskupi su raspravljali o načinima na koje je moguće postići još veću učinkovitost Hrvatskog katoličkog radija kao i Izvještajne Katoličke Agencije (IKA). Uz pohvalne riječi o pionirskim nastojanjima tih sredstava rođenih u našoj Crkvi u ratnom vremenu, izraženo je mišljenje da je sada vrijeme za dodatne napore i svojevrsno prestrukturiranje kako bi se što bolje odgovorilo medijskim zahtjevima novog milenija.
Uvažavajući zamolbu don Živka Kustića da ga se razriješi dužnosti glavnog urednika IKE, biskupi su na tu dužnost izabrali svećenika krčke biskupije profesora vlč. Antona Šuljića, vicerektora Bogoslovskog sjemeništa u Rijeci.
Svjesni sve veće potrebe svećenika za pomoć kako u njihovim pastoralnim djelatnostima tako i u snalaženju pred izazovima demokracije, biskupi su zaključili da je potrebno ustanoviti posebno Vijeće koje će se baviti potrebama i pitanjima klera. Stoga su odlučili od dosadašnjeg Vijeća HBK za kler i sjemeništa napraviti dva Vijeća: Vijeće za kler, na čije čelo je izabran pomoćni biskup zagrebački msgr. Josip Mrzljak, te Vijeće za zvanja i sjemeništa na čijem čelu ostaje zadarski nadbiskup msgr. Ivan Prenđa.
Požeški biskup msgr. Antun Škvorčević zamolio je da ga se zbog mnoštva obveza razriješi dužnosti Generalnog tajnika HBK. Uvažavajući želju msgr. Škvorčevića, biskupi su za novog generalnog tajnika izabrali vlč. Vjekoslava Huzjaka, svećenika varaždinske biskupije koji odnedavna obavlja službu ravnatelja Središnje ustanove HBK za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika.
Biskupi su potvrdili obnovljeni Statut Hrvatskog društva katoličkih novinara uz uvjet da se moraju uvrstiti stanovite izmjene.
U izvještajima predsjednika Vijeća i Odbora, podržane su inicijative predsjednika Vijeća za laike i Vijeća za obitelj, da se u doglednoj budućnosti osnuju Nacionalni uredi Vijeća za obitelj i Vijeća za laike.
Zaključeno je da će slijedeće plenarno zasjedanje biti održano u Varaždinu od 20.-23. rujna ove godine, na kojemu će središnja tema biti posvećena “Suradnji svećenika i laika u poslanju Crkve”.
Drugog dana zasjedanja u zagrebačkoj katedrali u 17,30 sati održana je koncelebrirana sveta misa koju je predvodio predsjednik HBK, nadbiskup Bozanić a propovijedao požeški biskup msgr. Škvorčević.
Po završetku osamnaestog plenarnog zasjedanja biskupi su na zajedničkom objedu proslavili osamdeseti rođendan kardinala Franje Kuharića uz sudjelovanje umirovljenog zadarskog nadbiskupa msgr. Marijana Oblaka te đakovačko-srijemskog umirovljenog biskupa msgr. Ćirila Kosa. U popodnevnim satima hrvatski biskupi susreli su se s utemeljiteljicom Pokreta Djelo Marijino Chiarom Lubich.
Tiskovni ured HBK
