U biskupskom dvoru u Šibeniku od 12. do 14. listopada 1998., u prigodi 700. obljetnice biskupije, održano je redovito XVII. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije. Trodnevnom zasjedanju prisustvovali su svi članovi HBK, Apostolski nuncij u RH Giulio Einaudi, te gosti predstavnik biskupske konferencije Bosne i Hercegovine msgr. Ratko Perić, biskup mostarski, te msgr. Janos Penzes, biskup subotički.
Zasjedanje je otvorio predsjednik HBK, zagrebački nadbiskup msgr. Josip Bozanić pozdravivši nazočne biskupe i izrazivši radost da se zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije odvija u Šibeniku u prigodi 700. obljetnice šibenske biskupije. U kratkim crtama izložio je glavne točke zasjedanja. Naglasio je da je “kako bismo na temelju toga dali smjernice za pastoralno djelovanje naše Crkve na putu prema trećem tisućljeću”. Najavivši temu rasprave o sadržaju i realizaciji nedavno potpisanog ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima, predsjednik HBK je naglasio da se “ovim ugovorom zaokružuje konkordatski pravni okvir za djelovanje Katoličke Crkve u Hrvatskoj”. Hrvatski biskupi će sadržaj netom potpisanoga ugovora, istaknuo je nadbiskup Bozanić, “razmatrati pod vidom smjernica Drugog vatikanskog sabora u smislu reformiranja svoga financijskog poslovanja na principima solidarnosti, subsidijarnosti i transparentnosti”.
Apostolski Nuncij je izrazio zadovoljstvo glede tijeka i organizacije drugog Papinog pastirskog pohoda Hrvatskoj. Naglasio je da je sažetak svojih izvanredno pozitivnih dojmova posjeta, Sveti Otac dao u svom osvrtu prigodom generalne audijencije u Vatikanu 7. listopada 1998.
Gosti mostarski biskup msgr. Ratko Perić i subotički msgr. Janos Penzes izvijestili su biskupe o crkvenoj situaciji na području svojih biskupskih konferencija.
Prva i središnja tema ovog zasjedanja bila je usredotočena na razmatranje poruka Svetog Oca izrečenih tijekom njegova posjeta Hrvatskoj. Biskupi su se složili da se taj događaj uistinu može okarakterizirati milosnim. Ocijenjeno je da je taj događaj pokazao snagu vjere hrvatskog naroda, jedinstvo svih sastavnica hrvatskog bića, zajedništvo našeg Božjeg naroda sa Svetom Stolicom, ljubav prema Svetom Ocu, te neizmjernu ljubav hrvatskoga naroda prema mučeniku i blaženiku Alojziju Stepincu.
Biskupi su poruke Svetoga Oca analizirali pod tri vida: Poruke crkvenoj i društvenoj zajednici u Hrvatskoj; zadaće koje je Papa stavio pred Crkvu i društvenu zajednicu u Hrvatskoj; te Papina zapažanja o crkvenom i društvenom životu u Hrvatskoj. Također je razmatran i četvrti vid Papinog pastoralnog posjeta u smislu obveza koje proizlaze iz riječi koje su domaći predstavnici uputili Svetom Ocu.
Biskupi su istaknuli da je kroz glavni događaj toga pastoralnog pohoda, beatifikaciju kardinala Stepinca, Sveti Otac ukazao na nove dimenzije razmišljanja o povijesti hrvatskog naroda koje su označene mučeništvom, snažnom vjerom i suživotom s drugim narodima i vjerama. Biskupi smatraju da duhovna dimenzija koju je Sveti Otac u svojim govorima analizirao iz različitih kutova, treba biti produbljena i razotkrivena na svim svojim razinama kako bi poslužila kao temelj zauzetijeg kršćanskog življenja naše Crkve na prijelazu u treće tisućljeće.
Da bi smo u našoj Crkvi došli do što boljih plodova suvremene duhovnosti insprirajući se na izvorima kako svete tako i svjetovne povijesti, biskupi traže da se Papine poruke počnu intenzivno studirati. Zato je odlučeno da Papini govori uskoro budu izdani u velikoj nakladi i minimalnoj cijeni, s ciljem da dospiju u domove što većeg broja naših vjernika. Ti govori će biti dostupni u župnim uredima širom Hrvatske. Vijeća HBK su također dobila zaduženja da na temelju poruka Svetog Oca počnu izrađivati dugoročni pastoralni plan usmjerenja Katoličke Crkve u Hrvatskoj prema sugestijama Svetog Oca.
Biskupi su naložili da se počnu organizirati studijski susreti na kojima će biti tumačene i produbljivane Papine poruke. U duhu zadaća koje je Sveti Otac stavio pred biskupe, svećenstvo i redovništvo, pozivaju se svećenici i redovničke zajednice da organiziraju duhovne vježbe u kojima će se razmatrati sadržaji Papinih poruka, a također se traži da se u tom smislu organiziraju i pučke misije. Poziva se i sredstva društvenih priopćavanja da što više prostora posvete idejama sadržanim u Papinim porukama.
Tijekom drugog dana zasjedanja generalni tajnik HBK, požeški biskup msgr. Antun Škvorčević izložio je prijedlog restrukturiranja odnosno proširenja djelatnosti Tajništva HBK zbog sve većih potreba koje nameću nova vremena. U svom izlaganju dao je i prikaz rada crkvenih medija, poglavito djelovanja Hrvatskog katoličkog radija i Katoličke informativne agencije – IKE.
Predsjednik HBK, msgr. Bozanić upoznao je biskupe sa značenjem odrednica nedavno potpisanog četvrtog Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima. Naglašeno je da se mnoštvo neriješenih gospodarskih pitanja između Katoličke Crkve i Republike Hrvatske tim Ugovorom pokušalo barem djelomično riješiti. Rješenje je traženo u okviru dvaju područja a to su pitanje povratka oduzete crkvene imovine tijekom komunističkog razdoblja i pitanje državne pomoći Crkvi putem prepoznavanja njezinoga korisnog djelovanja na društvenom, odgojnom, kulturnom i etičkom području. Nakon ratifikacije i razmjene ratifikacijskih instrumenata biskupi će se sastati kako bi formirali potrebna crkvena tijela i institucije predviđene tim ugovorom. O nekim pitanjima i nedoumicama prisutnim u javnosti glede ovoga Ugovora, nadbiskup Bozanić je opširno govorio na konferenciji za tisak održanoj tijekom drugog dana zasjedanja.
Izabrani su delegati HBK za biskupsku sinodu o Europi, koja će biti održana slijedeće godine u Rimu. Uime HBK uz Predsjednika HBK msgr. Bozanića, u Rim će ići biskup đakovački i srijemski msgr. Marin Srakić i biskup dubrovački msgr. Želimir Puljić. U slučaju spriječenosti jednoga od dvojice delegata na sinodu će ići msgr. Antun Škvorčević
O pripravi za posjet biskupa HBK “Ad limina apostolarum “, koji je predviđen od 8. do 13. ožujka slijedeće godine, izvijestili su predsjednik HBK msgr. Josip Bozanić i Apostolski nuncij msgr. Giulio Einaudi.
Riječko-senjski nadbiskup msgr. Anton Tamarut izložio je naputke Kongregacije za kler glede odredbi o kumulativnim misnim intencijama, binacijama i milostinji za opće nakane.
Potvrđen je statut: Hrvatskog Caritasa kao pastoralne ustanove Hrvatske biskupske konferencije. Također su potvrđeni članovi Vijeća HBK za kulturu a potvrđeni su i novi članovi Vijeća za katehizaciju.
Predsjednik Vijeća za laike, msgr. Ante Ivas upoznao je biskupe s planovima toga Vijeća o održavanju “Kolokvija o pastoralu mladih” koji će biti održan od 27. do 28. studenoga ove godine u kući susreta “Tabor” u Samoboru. Biskupi su dali punu potporu održavanju takvog i sličnih kolokvija u budućnosti s obzirom da uviđaju neodgodivu potrebu produbljivanja i proširivanja pastoralnih djelatnosti među mladima.
Sa svog zasjedanja biskupi su uputili riječi zahvale Svetom Ocu kao i čestitke za 20. obljetnicu njegovog pontifikata.
Biskupi upućuju također posebnu zahvalnost ponajprije hrvatskim vjernicima na velikom odazivu na susret sa Svetim Ocem prigodom njegova posjeta Hrvatskoj. Svoju veliku zahvalu i priznanje upućuju biskupi crkvenim i državnom odboru za pripremu pohoda Svetog Oca na izvanredno dobro obavljenom poslu. Veliku zahvalnost upućuju biskupi hrvatskim vojnicima i policajcima za golemi uloženi trud kako bi pohod Svetog Oca Hrvatskoj bio dolično organiziran. Pohvale i zahvalnost uputili su biskupi i sredstvima društvenog priopćivanja koja su uložila puno truda kako u samoj pripremi medijskog tla za dolazak tako i tijekom boravka Svetog Oca u Hrvatskoj. Biskupi izražavaju svoju zahvalnost državnim vlastima Republike Hrvatske za sve što su napravile kako bi dolazak Svetog Oca u Hrvatsku bio na ponos svima.
Hrvatska biskupska konferencija je odlučila da će uputiti molbu Kongregaciji za bogoštovlje da se spomendan sv. Skolastike koji se slavi 10. veljače, za područje HBK premjesti na dan 9. veljače. Zatražit će da se dan 10. veljače odredi za liturgijsko slavlje u čast blaženog Alojzija Stepinca.
Prvog dana zasjedanja u šibenskoj katedrali u 19.00 sati svečano euharistijsko slavlje predvodio je predsjednik HBK msgr. Bozanić a propovijed je održao splitsko-makarski nadbiskup msgr. Ante Jurić. Posljednjeg dana zasjedanja biskupi su slavili svetu Misu u samostanu benediktinki u Šibeniku koju je predvodio riječko-senjski nadbiskup msgr. Anton Tamarut.
Tiskovni ured HBK
