U Zagrebu je u dvoru zagrebačkog nadbiskupa od 16. do 18. lipnja 1998. održano XVI. plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije. Trodnevnom zasjedanju prisustvovali su svi članovi HBK uz apostolskog nuncija msgr. Giulia Einaudia i delegata Biskupske konferencije BiH, banjalučkog biskupa msgr. Franje Komarice.
Zasjedanje je otvorio predsjednik HBK, zagrebački nadbiskup msgr. Josip Bozanić. U pozdravnom govoru, nadbiskup Bozanić je u kratkim crtama izdvojio dvije ključne teme ovog zasjedanja. Istaknuo je da će jedna od centralnih tema ovog zasjedanja biti usredotočena na pripravu dočeka Sv. Oca u Hrvatskoj. Druga tema, koja je posebno na srcu Crkve, naglasio je predsjednik HBK “jest pastoral mladih u našim prilikama”. Ovo vrijeme tranzicije s poljuljanim vrednotama “na osobit način pogađa mlađe generacije” rekao je predsjednik HBK. Stoga je pozvao ne samo Crkvu nego i sve druge društvene i državne ustanove “da posvete više vremena mladeži”. Podsjećajući na “radosnu vijest o Papinu dolasku u Hrvatsku” zagrebački nadbiskup je istaknuo da Sveti Otac želi Crkvu u Hrvata ohrabriti da s pouzdanjem nastavi kršćanski živjeti na hrvatskom tlu ne okrećući se natrag. Polazeći od pretpostavke duhovne i materijalne obnove, te želje da ovo zasjedanje otvori nova usmjerenja za evangelizaciju u Hrvatskoj, nadbiskup Bozanić, gledajući na Crkvu kao glas savjesti društva osvrnuo se i na prilike u školstvu, te je izrazio zabrinutost Crkve za događaje u našem školstvu na kraju školske godine. Naglasio je da je “u pitanju dostojanstvo učenika, učitelja i roditelja”.
Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj msgr. Giulio Einaudi u svom pozdravnom govoru dao je pregled posjeta različitih dužnosnika Svete Stolice Hrvatskoj u posljednjih mjesec i pol dana i izrazio svoju osobnu radost da će Sveti Otac uskoro opet biti među Hrvatima.
Delegat sestrinske Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine msgr. Franjo Komarica je u svom izlaganju ocrtao situaciju Crkve u Bosni i Hercegovini te izrazio zahvalnost HBK za razumijevanje i suosjećanje s njihovim poteškoćama. Istodobno je prenio radost svoje Biskupske konferencije zbog ponovnog dolaska Sv. Oca Hrvatskoj a posebno zbog beatifikacije kardinala Stepinca.
Jednu od središnjih točaka ovog zasjedanja posvećenu pripravi za pastoralni pohod Sv. Oca Hrvatskoj prezentirali su generalni tajnik HBK, požeški biskup msgr. Antun Škvorčević i pomoćni biskup splitsko-makarski msgr. Marin Barišić. Rečeno je da duhovna priprava za posjet Sv. Oca i beatifikaciju sluge Božjega kardinala Alojzija Stepinca treba obuhvatiti cjelokupnu Crkvu od osobne pa do nacionalne razine. U središtu priprave Crkve u Hrvata za proglašenje blaženim kardinala Alojzija Stepinca, istaknuli su biskupi, treba biti duhovni lik blagopokojnog kardinala. Papin posjet Splitu također upućuje na vrijednosti koje povezuju Crkvu i narod na hrvatskom prostoru od ranokršćanske i starohrvatske tradicije do današnjih dana. Zagreb i Split povezuju likovi mučenika svetog Dujma i kardinala Stepinca. Njih dvojica su svjedoci kršćanskih vrijednosti a time i zajedničke baštine Zagreba i Splita. Što se tiče liturgijske i duhovne priprave na razini župa biskupi preporučuju vjernicima i župnicima da tijekom ovih ljetnih mjeseci ne propuste prigodu molitve i hodočašća na nakanu uspješnog pohoda Sv. Oca Hrvatskoj.
Duhovna priprava je već počela i ona ulazi u cjelokupnu pripravu za Veliki jubilej 2000. godine. Neposredno intenzivno korisno vrijeme duhovne pripreme bit će od Velike Gospe do dolaska Sv. Oca. Od tog blagdana pa do dolaska Svetog Oca imamo sedam tjedana. U tom razdoblju će Liturgijski Institut u Zadru pripremiti sedam nacrta za homilije koje će biti od pomoći svećenicima. Vijeće HBK za katehizaciju pobrinut će se da za mjesec rujan izađe pet kateheza namijenjenih kao pomoć vjeroučiteljima kako osnovnih tako i srednjih škola. Biskupi će također u povodu dolaska Svetog oca izdati prigodnu poslanicu.
S ovog zasjedanja biskupi su uputili svoj proglas o Papinu pohodu Hrvatskoj. Biskupi su također odabrali geslo za Papin posjet a to je “Bit ćete mi svjedoci” (Dj 1,8).
U nastavku rada biskupi su napravili konačnu doradu provedbenog ugovora o vjeronauku u školi, čiji nacrt je već bio prihvaćen na prošlom plenarnom zasjedanju HBK u Lovranu u ožujku ove godine. S obzirom da je dosadašnji predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda dr. Zvonimir Kurečić potreban na novoj dužnosti, biskupi su za novog predstojnika izabrali dr. Milana Šimunovića, svećenika riječko-senjske nadbiskupije i profesora na teologiji u Rijeci.
Biskupi su razmotrili pitanje imenovanja predsjednika i ravnatelja Hrvatskog Caritasa. Dosadašnji predsjednik msgr. Vladimir Stanković je zbog raznih zaduženja koje ima u Crkvi, na vlastiti zahtjev razriješen dužnosti. Stoga su biskupi za predsjednika Hrvatskog Caritasa izabrali dosadašnjeg predsjednika Nadzornog odbora Hrvatskog Caritasa zadarskog nadbiskupa msgr. Ivana Prenđu a za potpredsjednike dosadašnje članove Nadzornog odbora Hrvatskog Caritasa: križevačkog vladiku msgr. Slavomira Miklovša i pomoćnog biskupa đakovačko-srijemskog msgr. Đuru Gašparovića. Dosadašnji ravnatelj vlč. Josip Grošić izabran je u novi mandat na dodatnih pet godina. Budući da dolazi do reorganizacije u Hrvatskom Caritasu, biskupi su dali smjernice za promjenu Statuta Hrvatskog Caritasa.
Drugog dana zasjedanja glavna tema bila je posvećena pastoralu mladih u našim prilikama. Uvodno izlaganje dao je šibenski biskup msgr. Ante Ivas. U detaljnoj analizi socijalne i duhovne situacije u kojoj se današnja mladež nalazi, biskupi su željeli doći do određenih usmjerenja kako Crkva može pomoći mladima. Naglašeno je da postoji svojevrsna apatija svih relevantnih institucija glede problema s kojima se susreću mladi. Također je uočeno da i u samoj Crkvi postoji premalo institucija koje se sistematski bave problematikom mladih. Konstatiran je nedostatak istraživanja o vrijednosnom sustavu mladih, pomanjkanje dugoročnih pastoralnih planova te nedostatna koordinacija u radu s mladima na mnogim razinama. Kontakt Crkve s mladima, istaknuli su biskupi, danas je porastao na brojnosti što nije istodobno rezultiralo formiranjem adekvatne liturgijske zajednice. Mladi našeg vremena nisu osjetljivi na granice župe, pa je potrebno više nastojanja da bi se osjetili članovima jedne crkvene zajednice. Ističući potrebu da tema pastorala mladih mora biti prisutna i na slijedećem zasjedanju, biskupi su preporučili da se utemelje biskupijski centri za pastoral mladih a u župama intenzivira rad katoličkih udruga mladih. U tom vidu, neposredno nakon posjeta Sv. Oca, Vijeće za laike HBK organizirat će kolokvij o pastoralu mladih na kome će se uz izmjenu iskustava i analizu situacije na terenu pokušati pristupiti izradi projekta za pastoral mladih.
Predsjednik crkvene Komisije za odnose s državom msgr. Josip Bozanić izvijestio je biskupe o poduzetim koracima u smjeru izrade četvrtog ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o ekonomskim pitanjima. Spomenuo je da su od posljednjeg zasjedanja HBK održana dva sastanka između predstavnika Crkve i države. Za sada su razgovori u preliminarnoj fazi, na razini općih principa. Nakon kraće diskusije biskupi su dali svoju podršku Crkvenoj komisiji da nastavi u zacrtanom smjeru.
Na prijedlog zadarskog nadbiskupa msgr. Ivana Prenđe biskupi su razgovarali o statusu zadarske nadbiskupije.
Hrvatska biskupska konferencija je također dala svoje pozitivno mišljenje o osnivanju Teološkog fakulteta u Splitu.
Na ovom zasjedanju prihvaćen je nacrt ugovora između HBK i Ministarstva kulture RH glede izložbe “Kršćanstvo u Hrvata” u Vatikanu od 15. listopada 1999. pa do 15. siječnja 2000. godine.
Biskupi su također potvrdili Statut katoličke udruge “Kap dobrote”.
Razgovarajući o duhovnim potrebama Hrvata u dijaspori, biskupi su odlučili da će izvidjeti mogućnost otvaranja još jedne Hrvatske katoličke misije u Sloveniji.
Kako su tijekom zasjedanja HBK i dalje pristizale vijesti o događajima s Kosova, hrvatski biskupi su izrazili svoju zabrinutost za sudbinu progonjenih na Kosovu, te upućuju svoj glas u prilog nevinim žrtvama nasilja i etničkog čišćenja zastupajući principe da svatko ima pravo na ljudsko dostojanstvo, slobodu i dom. Hrvatski biskupi apeliraju na demokratski svijet da ne dozvoli reprizu agresije na goloruki narod koja se dogodila u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. Hrvatski biskupi daju punu podršku već započetoj inicijativi biskupijskih Caritasa da se na razini HBK nastavi sa sakupljanjem humanitarne pomoći za ugrožene na Kosovu.
Plenarno zasjedanje HBK završilo je 18. lipnja u popodnevnim satima a u srijedu 17. lipnja u organizaciji Tiskovnog ureda HBK održana je tiskovna konferencija.
Prvog dana zasjedanja, u utorak 16. lipnja u zagrebačkoj katedrali biskupi su se okupili na svečano euharistijsko slavlje kojega je u 17,30 minuta predvodio predsjednik HBK msgr. Josip Bozanić a nadahnutu propovijed održao je varaždinski biskup msgr. Marko Culej. Euharistijskom slavlju uz apostolskog nuncija prisustvovao je i uzoriti gospodin kardinal Franjo Kuharić.
Tajništvo HBK
