Od 18. do 20. lipnja 1996., u prostorijama nadbiskupskog dvora u Zagrebu, održano je deseto plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije. Ovom zasjedanju HBK također su prisustvovali apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giulio Einaudi, mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić, te banjalučki biskup Franjo Komarica; subotički biskup Janoš Penzeš te nedavno imenovani kotorski biskup mons. Ilija Janjić. Hrvatske biskupe je također došao pozdraviti biskup Termolia- Larina (Molize) Domenico D Ambrosio, hrvatskoga podrijetla.
Zasjedanje je otvorio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, kardinal Franjo Kuharić pozdravivši prisutne članove. Potom je kardinal Kuharić pročitao pismo koje je kao predsjednik HBK u ime ostalih biskupa sa zasjedanja uputio kardinalu Vinku Puljiću sa željama za što brži oporavak. Također su pročitane želje bolesnih hrvatskih biskupa: nadbiskupa riječko-senjskog Mgr. Antona Tamaruta te đakovačko-srijemskog biskupa Ćirila Kosa za uspješan tijek zajedanja.
Nakon što je predsjednik HBK izvijestio prisutne biskupe o temama sastanka predsjednika europskih biskupskih konferencija u Mariazelu početkom lipnja, biskupi su se zadržali na temi imidža katoličke Crkve u svijetu. Naglasili su kako je očito da su druge biskupske konferencije neinformirane ili dezinformirane o zalaganju Katoličke Crkve u Hrvatskoj za pravednost i zaštitu ljudskih prava. Ponovno je istaknuto kako se djelovanje naših biskupa procjenjuje isključivo prema nastupima u medijima dok se zanemaruju nastupi svećenika i biskupa na propovijedima i u pastoralnom angažmanu s vjernicima. Biskupi su također svjesni da ih mnogi čimbenici u zemlji, a i u inozemstvu žele uvući u političku arenu i nametati im svoj stav kao model borbe za demokraciju.
Prvog dana zasjedanja pristupilo se izborima, predviđenim statutima HBK, za pojedine službe. Za predsjednika HBK je za ponovni trogodišnji mandat izbaran kardinal Franjo Kuharić, zagrebački nadbiskup. Za potpredsjednika je također ponovno izabran šibenski biskup Srećko Badurina. U četveročlano stalno vijeće HBK u koga, prema statutu, automatski ulaze predsjednik i potpredsjednik, izabrani su još krčki biskup Josip Bozanić i dubrovački biskup Želimir Puljić.
Osim predsjednika Vijeća za Migracije, za sva ostala Vijeća HBK ponovno su na dodatne tri godine izabrani isti biskupi.
U razmatranju pitanja reorganizacije područja inozemne pastve, biskupi su u želji da jedinstvena Crkva u Hrvata i nadalje djeluje kao kohezivna snaga u našoj dijaspori odlučili da će i pored činjenice postojanja dviju biskupskih konferencija u Crkvi u Hrvata imati jedinstveno vijeće za Migracije. Za predsjednika tog vijeća biskupi HBK su izabrali sarajevskog pomoćnog biskupa Mgr. Peru Sudara koji je na čelu vijeća za Migracije pri Biskupskoj konferenciiji Bosne i Hercegovine. Ravnatelj inozemne pastve i dalje ostaje Mgr. Vladimir Stanković kome će Biskupska konferencija BiH izabrati pomoćnika.
Također je bilo govora o doradi Statuta Katoličkog bogoslovnog fakulteta.
Izmijenjena su iskustva o praksi djelovanja bolničkih i zatvorskih kapelana. Status bolničkih kapelana još nije službeno riješen tako da je dogovoreno da će predsjednik Odbora za pastoral bolničkog osoblja Mgr. Antun Bogetić sazvati postojeće bolničke i kapelane da stvore model kako unaprijediti bolnički pastoral.
Centralna tema ovog plenarnog zasjedanja bila je posvećena životu i djelovanju svećenika u Crkvi u Hrvata danas. Uvod u problematiku dao je zadarski nadbiskup, predsjednik Vijeća za kler i sjemeništa, Mgr. Ivan Prenđa. Potom je profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta Dr. Josip Baloban govorio na temu “Ugroženost svećeničkog života danas”, a dr. Jakov Mamić, pročelnik instituta za kršćansku duhovnost govorio je biskupima o “Mjestu i zadaći redovnika u našoj Crkvi na temelju pobudnice Vita Consecrata Ivana Pavla II”.
Govoreći o ovoj temi, hrvatski biskupi su konstatirali da je završetkom rata u Hrvatskoj Crkva ušla u novo razdoblje građanskog i crkvenog života. Istaknuto je da se pred cijelom Crkvom , biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama kao i vjernicima nalaze brojni zadaci. Naglašena je neodgodiva potreba duhovne obnove.
Raspravljalo se o ulozi svećenika u ratnim zbivanjima u uvjetima progonstva, a sada povratka i o sadašnjim izazovima koji su brojni. Preopterećenost svećenika s novim zaduženjima u demokraciji postaje sve očitija. Ulaskom vjeronauka u škole, slobodnim pristupom u bolnice, zatvore, u vojarne, među mlade i u sredstva društvenog priopćavanja, ukazuje se potreba boljeg rasporeda svećenika u biskupijama ali i u cijeloj našoj Crkvi. Svećenici, su, istakli su biskupi posebno pozvani dio Božjega naroda koji naviješta Riječi slavi otajstva Božjega spasenja – sakramente. Biskupi smatraju da im je prva zadaća da budu na duhovnoj, intelektualnoj i pastoralnoj razini kako bi dostojanstveno mogli izvršiti svoje poslanje u sadašnjem času u svom narodu. Ova tema će biti detaljnije razrađena na Vijeću za kler kako bi se za slijedeće zasjedanje Biskupske konferencije moglo izaći s nekim konkretnim rješenjima koja će zadovoljiti i potrebe svećenika a i potrebe Crkve.
Drugog dana zasjedanja, banjalučki biskup Franjo Komarica iznio je svoja iskustva i dojmove s putovanja po Europi, Sjedinjenim Državama i Kanadi. Tom prilikom je banjalučki biskup pozvao delegaciju HBK da posjeti Banja Luku za blagdan Sv. Bonaventure, polovicom srpnja.
Na početku trećeg dana zasjedanja gost hrvatskih biskupa bila je ministrica kulture i športa gdja Ljilja Vokić skupa s gosp. Stjepanom Lice. Ministrica Vokić je biskupima govorila o perspektivama i poteškoćama s vjeronaukom u školama. Uz zajedničku ocjenu da je vjeronauk u školama višestruko koristan ne samo u kontekstu vjerske naobrazbe nego i moralne izobrazbe mladeži, bilo je govora i o mandatu vjeroučitelja. Hrvatski biskupi su zauzeli stav da će ubuduće diplomirani vjeroučitelji nakon mandata od jedne godine dobivati mandat do opoziva dok će se vjeroučiteljima koji još nisu diplomirali mandat davati na godinu dana. U sklopu govora o odgoju mladih naraštaja biskupi su prihvatili upozorenja o bujanju različitih
nećudorednih časopisa te istaknuli potrebu primjerenoga katoličkog tiska koji će nasuprot tome nuditi zdrave i privlačne sadržaje.
Na poticaj pokreta prijatelja prirode “Lijepa naša” biskupi su odlučili da će se Dan zahvalnosti umjesto u studenom od sada slaviti na drugu nedjelju listopada jer je to tjedan u kome se slavi Međunarodni dan kruha.
Analizirajući prilike u zemlji, hrvatski biskupi su istakli potrebu dijaloga među političkim strankama. S ovog zasjedanja hrvatski biskupi apeliraju na sve političke stranke da surađuju u vidu općeg dobra zemlje. Pozivaju sve hrvatske političare da se odgovorno ponašaju za boljitak zemlje.
Na kraju zasjedanja predsjednici Vijeća su dali izvještaje o dosadašnjim
aktivnostima i planovima.
S ovog zasjedanja biskupi su uputili poruku roditeljima i vjeroučenicima da odgovore zahtjevu crkve te da se upišu na vjeronauk.
Prvog dana zasjedanja, biskupi su po ustaljenom običaju slavili koncelebriranu svetu misu koju je predvodio zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK kardinal Franjo Kuharić a propovijedao je krčki biskup Mgr. Josip Bozanić. Biskup Bozanić je u svojoj nadahnutoj homiliji posebno istaknuo potrebu obnove vjere i jačanja kršćanskog svjedočenja prema nadahnuću smjernica II. vatikanskog sabora.
Koncil je, istakao je biskup Bozanić “pokazao put, a to je put dijaloga”. Pred domovinsku Crkvu stavlja se zahtjev u susretu s trećim milenijem, da nadahnuta Koncilom promiče dijalog u našoj političkoj i društvenoj zajednici. Na kraju drugog dana zasjedanja okupljeni biskupi su pošli na predstavljanje knjige “Alojzije kardinal Stepinac, nadbiskup zagrebački: Propovijedi, govori i poruke 1941-1946.” u dvorani Vijenac na Kaptolu 29.
Tiskovni Ured HBK
