Na inicijativu požeškog biskupa Antuna Škvorčevića, predsjednika Vijeća HBK za ekumenizam i međureligijski dijalog, u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, 24. lipnja održan je susret predstavnika Katoličke Crkve u Hrvatskoj, Srpske pravoslavne Crkve u Hrvatskoj te židovske i islamske zajednice u Hrvatskoj. Uz biskupa Škvorčevića s katoličke strane sudjelovao je generalni tajnik HBK biskup Petar Palić, iz Srpsko pravoslavne Crkve mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije Perić i episkop slavonsko-pakrački Jovan Ćulibrk, glavni rabin Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj Luciano Moše Prelević te predsjednik Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj muftija Aziz Hasanović. Glavni rabin Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj Kotel Da-Don bio je spriječen bolešću.
U pozdravnoj riječi biskup Škvorčević je kazao kako je ovaj susret „na neki način odjek i nastavak zajedničkog molitvenog iskustva u Jasenovcu, 2. svibnja oove godine prigodom Jom Hašoa, na koji nas je pozvao gospodin Kotel Da-Don, glavni rabin Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj“. Potom je biskup istaknuo: „Smatrao sam prikladnim da se ovaj susret održi u sjedištu HBK, gdje hrvatski biskupi razmatraju i donose odluke o brojnim pastoralnim pitanjima. Među njima važno mjesto ima i nastojanje oko evanđeoske povezanosti s kršćanskim crkvama i zajednicama, napose sa Srpskom pravoslavnom crkvom, te oko dijaloškog odnosa prema pripadnicima drugih religija, prvenstveno prema Židovima i muslimanima. U tom duhu prenosim vam pozdrave zadarskog nadbiskupa msgr. Želimira Puljića, predsjednika HBK, te njegovu molitvenu potporu našem radu.“ Biskup Škvorčević je dodao kako uvaženim sudionicima susreta zajedno s biskupom Petrom Palićem, generalnim tajnikom HBK, svjedoči poštovanje hrvatskih biskupa, ustvrdivši kako su kršćani, Židovi i muslimani baštinici Abrahamove vjere te se prepoznaju u tom svjetlu kao braća, i da to žele snažnije svjedočiti u hrvatskom društvu i zauzimati se za vrijednosti koje su nam zajedničke.
Spomenuo je da nas na to potiče papa Franjo i u svom govoru prije tri dana (21. lipnja 2019.) kad je u Napulju na znanstvenom skupu o „Veritatis gaudium u mediteranskom kontekstu“ osvijetlio značenje kršćanske ekumenske povezanosti, a o dijaloškim nastojanjima kazao kako napose studenti teologije trebaju „biti odgojeni za dijalog sa židovstvom i islamom da bi razumjeli zajedničke korijene i razlike našeg vjerskog identiteta te tako učinkovitije pridonijeli izgradnji društva koje cijeni različitost i potiče poštovanje, bratstvo i miran suživot.“
Na kraju biskup je kazao kako smo svjesni „da pored Abrahamovske vjere baštinimo iz prošlosti i posljedice sukoba na vjerskoj i nacionalnoj razini, kojima kao duhovne osobe trebamo pristupiti praštanjem i promicanjem pomirenja te na naš specifičan način, usred podjela u hrvatskom društvu, svjedočiti zajedništvo, razumijevanje i povjerenje.“ Zaključio je: „Neka Bog blagoslovi naša današnja razmišljanja i odluke u skladu sa svojim naumom.“
Na programu susreta bio je osvrt na međureligijsku molitvu u Jasenovcu, 2. svibnja ove godine prigodom Jom Hašoa. Pozitivno vrednovanje tog iskustva pokrenulo je raspravu o sudjelovanju predstavnika vjerskih zajednica na komemoracijama žrtava II. svjetskog rata i neposredno nakon njega, napose u Jasenovcu, te su utvrđena zajednička načela po kojima će se ravnati u navedenom pitanju. Pored toga razgovaralo se i o mogućnostima suradnje vjerskih zajednica na drugim područjima te o zauzimanju za zajedničke vrijednosti u hrvatskom društvu. Susret je protekao u otvorenom i prijateljskom ozračju.
Uoči samog susreta biskup Škvorčević i muftija Hasanović dali su kratke izjave nazočnim novinarima. Govoreći o smislu i svrsi susreta, biskup Škvorčević podsjetio je da je prigodom Jom Hašoa, 2. svibnja, u Jasenovcu prvi put upriličena međureligijska molitva i to iskustvo je, prema ocjeni biskupa, bilo dragocjeno. „Tada smo odlučili da bismo se ponovno sastali u skoro vrijeme i nastojali porazgovarati o onome što nas duboko povezuje, a to je Abrahamovska baština vjere. Na temelju te baštine vjere mi već jesmo povezani, samo bismo željeli još čvršće u tom smislu međusobne povezanosti ostvarivati i svjedočiti u našem društvu. Smatram to osobito važnim zbog toga što je ipak puno ili previše podjela i sukoba u našem društvu i da mi kao vjerske zajednice možemo svjedočiti nešto drugo. Želimo razgovarati i o onome iskustvu koje smo imali u Jasenovcu i vidjeti koji je to naš pristup pojedinim komemoracijama na teškim mjestima naše povijesti. Smatram da mi kao vjerske zajednice imamo naš pristup i da možemo to učiniti dostojno osobito ako se dogovorimo o zajedničkim načelima“, izjavio je prije susreta biskup Škvorčević.
Muftija Hasanović ocijenio je da je hvalevrijedna inicijativa svakog okupljanja poglavito na razini predstavnika monoteističkih religija u Republici Hrvatskoj. „Smatram da sve vjerske zajednice pa time i Islamska zajednica u Hrvatskoj moraju biti čimbenik homogeniziranja, a ne polariziranja društva. Nažalost, na ovim nekim teškim temama društvo se polarizira i naša zadaća je da zajedničkim snagama i naporima pomognemo društvenom homogeniziranju. I ovaj susret danas u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije upriličujemo kako bismo utvrdili neka načela da se Jasenovac i svi genocidi nikada, nikome i nigdje ne ponavljaju. Mi moramo biti primjer i koračati ispred i društvene i svake druge zajednice jer vjerske zajednice kad su u pitanju žrtve moraju ostati na strani žrtvi, ne gledajući tko je počinitelj. Treba iskazati pijetet prema žrtvi bez obzira tko je počinitelj. Žrtva mora imati svoje mjesto bez politiziranja i bez bilo kakvih drugih primjesa. U tom smislu ovaj razgovor kao i dosadašnji razgovori koji su iskreni, otvoreni, imat će učinak i polučit će određene plodove koji će biti od općeg interesa za našu zajednicu i društvo u cjelini“, rekao muftija Hasanović.
