Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković potpisali su Ugovor o Caritasu Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj u petak,18. ožujka 2022., u Banskim dvorima u Zagrebu .
Potpisivanju su nazočili i predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup Bože Radoš, ravnatelj Hrvatskog Caritasa srijemski biskup koadjutor Fabijan Svalina i generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije vlč. Krunoslav Novak te potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
Uoči svečanosti potpisivanja predsjednik Vlade se sastao s predstavnicima Hrvatske biskupske konferencije i Hrvatskog Caritasa.
Predsjednik Vlade RH istaknuo je da se radi o važnom ugovoru koji predstavlja značajan korak naprijed u reguliranju odnosa između države i Caritasa Katoličke Crkve. “Poznato je da država, bilo koja, pa onda i hrvatska država, vodi računa o temeljnom kršćanskome načelu solidarnosti. Ono je prožeto gotovo kroz sve politike kojima se bavimo. A osobito je važno da redistribucijska snaga proračuna to načelo provede u različitim aspektima naših djelatnosti”, poručio je. Izrazio je zadovoljstvo uime Vlade što se ovim ugovorom, upravo vodeći računa o socijalnoj politici, ali i temeljnom društvenom načelu solidarnosti, dodatno unaprjeđuju odnosi s Caritasom i Hrvatskom biskupskom konferencijom i potvrđuje i jača međusobna suradnja.
“Jer je doprinos Caritasa u humanitarnim, karitativnim, zdravstvenim, ljekarničkim, edukativnim i drugim socijalnim djelatnostima na području naših različitih nadbiskupija, biskupija i ordinarijata od iznimne važnosti”, dodao je.
Hrvatska će, izvijestio je, temeljem ovoga Ugovora godišnje sudjelovati s 15 milijuna kuna financijskog doprinosa te na taj način pomoći redovite aktivnosti Caritasa. “To je posebno važno u ovo vrijeme agresije na Ukrajinu, jedne teške, velike, ogromne humanitarne krize, najjače izbjegličke krize u Europi, sada ih je već izvan Ukrajine više od tri milijuna, a puno ih je prognanih i unutar zemlje i taj broj će, vjerojatno, prema svemu ovome što vidimo iz dana u dan rasti”, kazao je premijer Plenković. Zato je važno, dodao je, da sve sastavnice države i jedinica lokalne i područne samouprave daju svoj doprinos, jer će poseban doprinos sigurno dati Caritas, kao i svi dobri ljudi koji žele pomoći onima koji u strahu za svoj život napuštaju svoje domove i traže sigurnost u drugim europskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj.
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić dodao je da je ovaj ugovor dio osnovnog ugovora koji je sklopljen prije 26 godina. “Ti ugovori reguliraju ono što je najvažnije – slobodno djelovanje Crkve u slobodnoj državi”, istaknuo je. Odmah po završetku Domovinskog rata, podsjetio je nadalje nadbiskup Puljić, Hrvatska je, kao i mnoge druge države, tim ugovorima regulirala svoje pravne odnose sa Svetom Stolicom. Oni su dopunjeni, dodao je, sa četiri ugovora koji su već potpisani i ratificirani, a prvi ugovor među njima, o pravima i položaju vjerskih zajednica, govori o Caritasu i karitativnom djelovanju.
“Ovim ugovorom ne počinje djelovanje Caritasa, ali u društvu se prepoznaje ono bitno karitativno djelovanje koje Crkva stoljećima i tisućljećima provodi jer Caritas je zapravo bitni dio njezina poslanja”, poručio je predsjednik HBK.
Odluka o sklapanju Ugovora prihvaćena je na zasjedanju Vlade u srijedu 9. ožujka. Ugovorom se, kako je tada rekao ministar Aladrović, uređuje pitanje međusobne suradnje između Vlade RH i HBK na području ustanova za karitativno djelovanje i društvenu skrb. Stoga se, osiguravaju određene trajne garancije djelovanja vezane uz uključenost Hrvatskog Caritasa radi obavljanja humanitarne, karitativne, zdravstvene, ljekarničke, edukativne i drugih socijalnih djelatnosti na području nadbiskupija, biskupija ili ordinarijata.
Ministar je pojasnio da će se navedena djelatnost provoditi u skladu s pozitivnim propisima RH. Prema Članku 29 Ugovora osigurana je i kontinuirana godišnja isplata jednokratne novčane pomoći u iznosu od 15 milijuna kuna u svrhu obavljanja karitativne i socijalne djelatnosti čiji su korisnici posebno ranjive i ugrožene skupine osoba. Pomoć će se isplaćivati iz državnoga proračuna s pozicije Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Mons. Svalina je uoči potpisivanja Ugovora istaknuo da se radi o povijesnoj prekretnici jer društvo u Hrvatskoj prepoznaje da Caritas postoji od samih početaka Crkve, iako je kroz povijest imao svoje različite oblike djelovanja i prisutnosti, a sad djeluje na suvremen način.
Podsjetio je da je Caritas u Hrvatskoj zaživio posebice tijekom Domovinskog rata u kojem je imao važnu ulogu. Posljednjih nekoliko godina trajale su pripreme za potvrđivanje Ugovora tj. reguliranja pravne forme Caritasa Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj i rješavanja drugih važnih pitanja.
„Imali ste sad situaciju da su mnoge naše ustanove dobile znatno veće račune za grijanje, radi skupljeg plina i poskupljenja energenata. Dosadašnjim rješenjima su takvi subjekti izjednačavani s privrednim subjektima što oni nisu. Jedna Caritasova Pučka kuhinja nije isto što i neko poduzeće, obrt ili neka druga ustanova. Ovim Ugovorom će ta pitanja na neki način biti riješena i pomoći će se takvim ustanovama da budu prepoznate u društvu da one nisu nešto poput nekih drugih subjekata koje privređuju i donose neki benefit. Naš je benefit služenje potrebitom čovjeku i hvala Bogu da je to prepoznala hrvatska država i dala svoj doprinos da se to pitanje nakon desetljeća riješi“, istaknuo je ravnatelj Svalina.
