Deseti pastoralno-katehetski kolokvij za svećenike na temu „Svećenik pred izazovima antropološke preobrazbe / Vjera – kultura – komunikacija u organizaciji“, u organizaciji Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katehezu i novu evangelizaciju te Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za kler, održan je 28. veljače i 1. ožujka 2023. u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu,
Nakon molitve nazočne svećenike pozdravio je izv. prof. dr. Ivica Pažin, predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK-a. Zahvalio je svima na dolasku te izrazio radost ponovnoga susreta, koji se u zadnje dvije godine nije mogao ostvariti. Primijetivši prisutnost dijela prijavljenih svećenika, izrazio je riječi pozdrava i onim svećenicima koji ponajviše zbog vremenskih neprilika i odsječenosti juga Hrvatske zbog velikih snježnih nanosa nisu mogli stići na Kolokvij.
Pozdravni govor predsjednika HBK-a, zagrebačkog nadbiskupa koadjutora mons. Dražena Kutleše, koji također zbog vremenskih neprilika nije mogao biti prisutan, pročitao je generalni tajnik HBK-a doc. dr. sc. Krunoslav Novak.
U ime Vijeća HBK-a za katehizaciju i novu evangelizaciju pozdravnu riječ uputio je njegov predsjednik nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hrani. Nadbiskup je to učinio i u ime predsjednika Vijeća HBK za kler nadbiskupa zadarskog Milana Zgrablića koji se Kolokviju pridružio u popodnevnim satima.
Radni dio Kolokvija započelo je predavanjem dr. sc. Dana Đakovića na temu „Sve osim vječnosti. O zaboravu duhovnosti danas“. „Dojam je da se sve više ljudi slaže oko toga da svijet postaje sve kaotičniji. Neki će biti stroži u prosudbi pa će reći da smo odavno u kaosu i da ne možemo više zaustaviti srljanje u propast. Iako bi nam munjeviti razvoj tehnologije trebao život činiti lakšim, a k tome uživamo i veće slobode i veće blagostanje nego ikad, čini se da su ključne riječi koje opisuju naš svijet – strah, zbunjenost, zaborav i neizvjesnost“, poručio je dr. sc. Dan Đaković. „Ako Crkva želi pridonijeti preobrazbi svijeta, ona sama mora biti trajno preobražena. Mora biti ‘ecclesia semper reformanda’. A da bi re-forma, dakle promjena oblika, urodila dobrim plodovima, mora joj prethoditi i pratiti je revitalizacija ‘krvotoka’ tijela Crkve, a to je duhovnost.“ Zaključio je dr. sc. Đaković.
Drugo predavanje održao je izv. prof. dr. Boris Vulić na temu „Kako je vetula razgovarala s teologom? Jednostavnost osobne vjere u vjeri čitave Crkve“. Tko je vetula? U skolastici je davno postojala izreka da vetula – starica može puno više razumjeti o Bogu, odnosno biti savršenija, od visoko obrazovanih teologa, kazao je u predavanju izv. prof. dr. Boris Vulić. „Naravno, teolozi su se čuvali toga da bi vjeru onih jednostavnih, ‘minores’ ili ‘simplices’, obezvrijeđivali. Što više: teolozi su razumjeli da jednostavni vjernici, premda mnoge sadržaje vjere ne mogu eksplicitno znati, čak niti razumjeti, posjeduju vjeru čitave Crkve (njezin su dio), budući da u sebi imaju želju sudjelovati u kršćanskoj vjeri, koju su zaprimili i koju su prihvatili u ispovijesti sakramenta krsta“.
Dr. Vulić je istaknuo kako nova evangelizacija zahtijeva nove priče, stvaranje novih prispodoba. Ne radi se o zaboravu ili odlaženju od poruke, koliko o traženju jednostavnosti govora, koji bi privlačio. No, kako otajstvo vjere približiti današnjem čovjeku, upitao se predavač i primijetio kako se to nekada čini kao ‘otvaranje prozora u prošlost’, umjesto da bude pogled u budućnost. Možda je došlo vrijeme da se mi svećenici, osim obraćenja u ponašanju i djelovanju, obratimo i u misli?“, napomenuo je dr. sc. Boris Vulić.
Nakon oba izlaganja uslijedila je bogata tematska rasprava u kojoj su sudjelovali svi sudionici.
Popodnevni dio započeo je u 15 sati Okruglim stolom “Kultura (raz)govora svećenika u različitim pastoralno-katehetskim područjima rada” koji je moderirao glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić. Izlagači na okruglom stolu bili su dr. sc. Lovorka Brajković – Umijeće praćenja drugoga, prof. dr. sc. Igor Kanižaj – Nova evangelizacija i digitalni urođenici i dr. sc. Gordana Varošanec –Škarić – Homilija kao kulturno djelo.
Nakon Okruglog stola sudionicima su ponuđene tri radionice: A što kad je teško? Elementi logoterapijskoga razgovora u svećeničkom radu koju je vodila prof. dr. sc. Vladimira Velički; Odgoj svećenika za rad s medijima pod vodstvom vlč. mr. sc. Marijana Pavelića i Sinodalni stil pastoralnog djelovanja na župnoj razini pod vodstvom don mr. Ante Bitunjca.
Prvi dan završio je euharistijskim slavljem u kapeli Presvetog Srca Isusova Nadbiskupijskog bogoslovnog sjemeništa na Kaptolu. Slavlje je predvodio predsjednik Vijeća HBK za kler nadbiskup zadarski Milan Zgrablić, a liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor župe sv. Blaža iz Zagreba pod vodstvom maestra Matije Fortune.
Radni dio drugoga dana započeo je predavanjem koje je održao doc. dr. sc. Josip Bošnjaković na temu „Svećenici – poslužitelji ljepote i blaga u glinenim posudama”. „U vremenu okamenjenosti i bezgraničnog umora, tužnih strasti, želimo vidjeti kako oslobađati moć pozitivnih strasti, kako bismo ih preobrazili u osjećaje. To znači izlaziti iz pasivnog oblika misli kojim dominiraju depresivni i urušavajući impulsi, a otvarati prostore za nove međuljudske odnose, u kojima se događaju životvorni odnosi kako u društvu tako i u širem kontekstu”, istaknuo je doc. dr. Bošnjaković. Predavač je primijetio ljepotu svećeničkog poziva u otkrivanju ljepote drugima te u radosti susretanja s ljudima.
Nakon tematske rasprave sudionici su se uputili u drugi krug radionica. Kolokvij je potom zaključen je završnom raspravom. Zaključke s kolokvija pripremio je i predstavio predstojnik NKU-a izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin. „Iznova smo ovim Kolokvijem otvorili vrata onima, koji su, riječima nadbiskupa Hranića, često iza ugla našega djelovanja, a mogu nam biti od velike pomoći u svojoj stručnosti i otvorenosti. To su vjernici laici. Oni su nam govorili. Njih smo slušali. Bili smo zajedno. Bilo je to neizrečeno sinodalno zborovanje, koje je svoju konkretnu formu imalo i u radionici mladoga kolege don Ante Bitunjca. Sinoda, prema riječima pape Franje, nije samo jedinstvena metodologija Crkve, ona je unutarnji hod zajednice vjernika. Neka nam to bude ohrabrenje za naše buduće djelovanje“, rekao je mons. Pažin.
Na kraju se prisutnima obratio predsjednik Vijeća za kler Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. „Dolazim iz prakse, donedavno sam bio župnik, i vidim da se kolokvij itekako može primijeniti te da je vrlo praktičan. On je izvrsna hrana koja je za nas pripravljena kako bismo ju mogli konzumirati i kako bismo to primijenili u naš život“, rekao je nadbiskup Zgrablić te zahvalio onima koji su se, unatoč vremenskim nepogodama, odazvali te onima koji su organizirali kolokvij. Susret je zaključen molitvom i zajedničkim objedom.
