Katehetska zimska škola za vjeroučitelje u osnovnim školama

Dati lice odgoju – bila je tema je Katehetske zimske škole za vjeroučiteljice i vjeroučitelje u osnovnim školama koja je održana na daljinu 14. i 15. siječnja 2021. Sudionike je na početku pozdravio predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. Nadbiskup se u govoru osvrnuo na aktualnu situaciju, rekavši da je pandemija bolesti covid-19, uvelike uvjetovala i ograničila živote i djelovanje svakoga od nas, dok potresi, koji su nepredvidivo učinili mnoge raspukline i u našim životima, nužno usmjeravaju naš pogled na unesrećene živote, na mnoga lica naših sugrađana, odnosno naše braće i sestara.

Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak Stamać opisala je situaciju u kojoj se nalazimo orwelovskom te je naglasila da u takvoj situaciji treba vidjeti što nam je važno. Dom, obitelj i zajednicu ljudi koja si međusobno pomaže sigurno mnogi prepoznaju kao važne. Lice odgoja, kao intrigantna tema stručnoga skupa prema riječima ravnateljice, novo je lice kroz nastavu na daljinu, a što pred vjeroučitelje postavlja nove izazove u metodici.

Prvo predavanje Lice odgoja održao je predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin u kojemu je govorio o budućnosti odgoja iz kršćanske perspektive. Pojašnjavajući kako „dati lice odgoju“, dr. Pažin je istaknuo da bi pravi odgoj iz kršćanske perspektive trebao biti proces u kojemu se ne susreće drugoga/Drugoga radi povratka u samoga sebe, nego radi zadobivanja novoga života, novoga lica. „Istinski otac“, reći će papa Franjo u Fratteli tutti, „bit će samo onaj čovjek koji prihvaća druge kao svoje ne da bi ih prisvojio nego da im pomogne da više budu oni“.

Drugo predavanje Kad vlastite granice probude smisao vjere. O pandemiji iz teološke perspektive održao je doc. dr. sc. Davor Vuković istaknuvši da je čovjek na globalnoj razini iskusio vlastitu krhkost, nemoć i granice. Sve to, međutim, gledano očima vjere, daleko je od tragedije. Štoviše, predstavlja novu mogućnost i priliku za “novo rađanje”, novi početak.

Drugoga dana Katehetske zimske škole doc. dr. sc. Josip Bošnjaković održao je predavanje Život na čekanju, ili? Impulsi za hrabro suočavanje sa stvarnošću, istaknuvši da se u trenutačnoj situaciji u Hrvatskoj suočavamo s mnoštvom životnih polja – Covid-19, potres, bolesti, siromaštvo, itd. – na kojima je moguće ići u žetvu, a to ujedno znači puniti žitnice svoga bića ljubavlju, suosjećanjem, predanjem, solidarnošću. Čemu čekati pogodnije trenutke? „Tko će ako neću ja, kada ću ako ne sada?“ – riječi su V. Frankla koji je nakon iskustva u koncentracijskom logoru pozivao na osobnu odgovornost u promicanju dobra u društvu otkrivajući pri tome smisao svoga poslanja.

Vjeroučitelji i vjeroučiteljice članovi Radne skupine za izradu videolekcija su snimili izlaganja kojima su iz različitih perspektiva govorili o iskustvima snimanja i primjene videolekcija o mogućnostima primjene u nastavi na daljinu i nastavi uživo, o prihvaćenosti od strane učenika i primjeni od strane vjeroučitelja te o poučavanju i odgoju izvan onoga što je moguće videolekcijama.

1) Iskustvo učitelja i učenika s videolekcijama, Hrvoje Šijak, OŠ „Prof. Blaž Mađer“ Novigrad Podravski, OŠ Sokolovac, OŠ Koprivnički Ivanec, Koprivnica.

Vjeroučitelj Hrvoje Šiljak na temelju vlastitog iskustva u snimanju i korištenju digitalnih materijala koje objavljuje na YouTube kanalu pokazao je kako se materijali iz Lectio Brevis koje snima za javnost mogu upotrijebiti u nastavi, a kada ne, u čemu je razlika imeđu Lectio Brevis i videolekcija te je prikazao rezultate ankete provedene među učenicima razredne nastave.

2) Videolekcije u praksi – metodičke upute za korištenje, Katarina Pučar, OŠ „Ljubo Babić“ Jastrebarsko, Jastrebarsko.

Katarina Pučar ponudila je metodičke upute kako koristiti videolekcije u različitim modelima nastave: uživo, online i u mješovitom obliku nastave te kako ih koristiti u različitim dijelovima nastavnog sata, uputiti na povezanost s međupredmetnim temama te ponuditi nekoliko konkretnih primjera za vrednovanje u predmetnoj nastavi.

3) Videolekcije i planiranje vjeronaučne nastave, Kristina Zubalj, OŠ Nikola Tesla, Rijeka.

Kristina Zubalj pokušala je odgovoriti na pitanje mogu li videolekcije biti polazišna točka u planiranju nastavnog sata pomoću konkretnih primjera za razrednu nastavu. Vjeroučiteljica je problematizirala i pitanje pisane dnevne pripreme te iznijela zaključke na temelju vlastitog iskustva rada u školi.

4) Što izvan videolekcija?, Martina Horvat, III. Osnovna škola Čakovec, Čakovec.

„Što izvan videolekcija?“ tema je koju je obradila Martina Horvat. S obzirom na veliku ponudu digitalnih alata koje vjeroučitelji mogu koristiti u nastavi, ponekad je teško odlučiti koji je najprimjereniji i u skladu s pedagoškom funkcijom. U izlaganju vjeroučiteljica je predstavila alate koji u njezinom radu u najvećoj mjeri ispunjavaju svoju svrhu, a naglasak je bio na digitalnim alatima pomoću kojih se može provoditi vrednovanje.

5) Spontanost u komunikaciji – dobra priprema zlata vrijedi! Iz (video)dnevnika jednog vjeroučitelja, Marijan Lončar, OŠ Finida, Poreč.

Marijan Lončar govorio je o iskustvima snimanja videolekcija i prikazao što o svemu misle učenici. Korištenjem digitalnih alata može se steći dojam da se gubi spontanost u komunikaciji. Kroz izlaganje pokazao je da to ne mora biti tako kao i to da svakoj naizgled jednostavnoj i spontanoj komunikaciji prethodi temeljita priprema koja nije isključivo pisana već uključuje i kritička promišljanja sustručnjaka.

6) Je li u nastavi na daljinu reduciran cjeloviti pristup učeniku?, Marina Živić, OŠDragutina Tadijanovića Vukovar, Vukovar.

Marina Živić pokušala je odgovoriti na pitanje je li u nastavi na daljinu reduciran cjeloviti pristup učeniku? Vjeroučiteljica je prikazala primjere izvannastavnih aktivnosti, korelacije sa župnom katehezom i komunikacije s roditeljima u digitalnom okruženju.

7) Videolekcije – što možemo naučiti iz prakse?, Vesna Hodak, OŠ Ante Starčevića Rešetari, Rešetari.

Vesna Hodak je na temelju iskustva rada s učenicima od 1. do 8. razreda osnovne škole i vođenja županijskog stručnog vijeća prikazala rezultate ankete provedene u županijskom stručnom vijeću te radove i osvrte učenika. Iz ankete provedene među vjeroučiteljima te osvrta učenika vide se prednosti i nedostaci online nastave, a na temelju radova učenika prikazani su primjeri vrednovanja rada učenika na daljinu.

Na državnom stručnom skupu sudjelovalo je 450 vjeroučiteljica i vjeroučitelja, a zbog velikoga interesa za temu, u dogovoru s Nacionalnim katehetskim uredom HBK, Katehetska zimska škola će se ponoviti na platformi Loomen tijekom veljače te će svi zainteresirani moći pogledati snimljena predavanja i primjere dobre prakse, međusobno komentirati ono što je rečeno i navoditi vlastita iskustva vezana uz temu te kroz anketne upitnike vrednovati takav oblik edukacije. Rezultati anketnoga upitnika provedenog nakon edukacije održane 14. i 15. siječnja 2021. pokazuju veliko zadovoljstvo sudionika na svim razinama.

Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr. sc. Dubravka Brezak Stamać i predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije izv. prof. dr. sc. Ivica Pažin u povodu održavanja Katehetske zimske škole gostovali su u HKR-ovoj emisiji Aktualno; u četvrtak, 14. siječnja 2021. godine.

print

Povezane objave

Mons Ante Jozić zaređen za biskupa

Tiskovni ured HBK

Vjernici pred izazovom pandemije i potresa

Tiskovni ured HBK

U Vukovaru održana središnja proslava Nedjelje Caritasa

Tiskovni ured HBK