Konferencija za medije na kraju 68. plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije

Konferencija za medije na kraju 68. plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije (HBK) održana je u četvrtak 11. travnja 2024. godine u sjedištu HBK u Zagrebu.

Na konferenciji su govorili generalni tajnik HBK Krunoslav Novak, zagrebački pomoćni biskup i predsjednik Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija Mijo Gorski te apostolski upravitelj Požeške biskupije i predsjednik Vijeća HBK za katolički odgoj i obrazovanje Antun Škvorčević.

Preč. Novak izvijestio je o tijeku zasjedanja koje je trajalo od utorka 9. do četvrtka 11. travnja. Rekao je da je na zasjedanju sudjelovao i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua te biskupi iz drugih zemalja. Kazao je da se raspravljalo o planovima i već konkretno poduzetim koracima u svezi proslave Svete jubilarne godine 2025. i 1100. obljetnice nacionalnih splitskih crkvenih sabora, o uspostavi odbora i ureda za pastoral branitelja, članova njihovih obitelji i stradalnika Domovinskoga rata, o izazovima pastoralne brige za strance, o problematici ovisnosti, napose ovisnosti o kocki te o katoličkim školama i drugim odgojno-obrazovnim ustanovama.

Biskup Gorski rekao je da je, vezano uz proslavu spomenutih obljetnica, plenum donio odluku o osnivanju odbora na čijem će čelu biti vojni ordinarij Jure Bogdan. Dodao je da je prihvaćen i okvirni program proslave. Što se tiče upoznavanja šire javnosti, organizirat će se vjeronaučna olimpijada o toj temi. Biskupi će uputiti i pastirsko pismo vjernicima za Svetu godinu, a ono bi trebalo izaći do došašća ove godine i tako animirati vjernike u molitvi i hodočašću u Rim. Planira se i izrada molitvenog priručnika za vjernike i hodočasnike te nacionalno hodočašće u Rim 2025. godine.

S obzirom na sabore u Splitu, organizirat će se znanstveni skup pod pokroviteljstvom HBK i u organizaciji Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, koji će biti održan u Splitu. „Za nas je važna ta obljetnica splitskih sabora zato što je tada ustrojena unutarnja crkvena struktura na području tadašnje hrvatske države“, rekao je dodavši da je tada ustanovljena i Splitska metropolija te je tadašnji papa Ivan X. poslao pismu kralju Tomislavu. Spomenuo je da  je bilo riječi i o glagoljašima. „Sadržaja ima mnogo, program je bogat i ja se nadam da će biti dobro ostvaren“, poručio je.

Glede pastoralne brige za strance koji dolaze u Hrvatsku, mons. Gorski je istaknuo da ih je sada 220 tisuća s radnim dozvolama. „Ima među njima i katolika, različitih su svjetonazora i različitih kultura, ali mi smo dužni brinuti za njihov duhovni život i neke stvari su već na tom području pokrenute“, naglasio je te naveo primjere misa za strance, koje se slave u Zagrebu i Varaždinu te u crkvama Križevačke eparhije. Rekao je da bi od 1. srpnja trebao doći i svećenik s Filipina koji bi preuzeo pastoralnu skrb za Filipince te dodao da je nakana HBK organizirati dolazak svećenikā koji će brinuti za svoje sunarodnjake. Biskupi su također raspravljali o uključivanju stranaca u hrvatsko društvo.

Na zasjedanju je također bilo govora i o Susretu hrvatske katoličke mladeži koji će biti održan 4. svibnja u Gospiću.

S obzirom na ovisnost o kocki, biskup Gorski je istaknuo da se u pastoralnom radu susreću sa sve većim mukama mnogih vjernika koji imaju ovisnike o kocki unutar obitelji. Dodao je da prema nekim podacima skoro 500 tisuća hrvatskih građana trpi zbog kocke, da ih 20 % igra online igricu na sreću, da 30 % onih koji kockaju imaju suicidalne misli, da su mnogi pokušali ili izvršili samoubojstvo te da je Hrvatska po tom pitanju iznad prosjeka Europske unije. Naglasio je također da se ovisnost o kocki liječi teže nego ovisnosti o najtežim vrstama droga. „Dakle, to je nešto što razara društvo i da bude još zanimljiva stvar, reklame su svugdje: u školama, vrtićima, na sportskim terenima… Gdje god se okrenete, reklame su o kockanju“, rekao je istaknuvši da je država prošle godine imala dobit od 311 milijuna eura zahvaljujući igrama na sreću.

Mons. Gorski potaknuo je okupljene novinare da počnu govoriti i pisati o tom problemu koji „neće sam od sebe nestati. Ako se nešto ne poduzme, ako javnost ne počne o tome zboriti, to će razarati sve“, istaknuo je.

Biskup Škvorčević rekao je da su na završenom plenarnom zasjedanju biskupi između ostalog razmotrili pitanje služenja Katoličke Crkve hrvatskom društvu na odgojno-obrazovnom području po svojim dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima. Kazao je da je jedno od glavnih pitanja u tom pogledu status koje navedene ustanove imaju u pravnom poretku Republike Hrvatske spomenuvši i da se planira potpisivanje novoga ugovora između HBK i Ministarstva znanosti i obrazovanja. „Biskupi su istaknuli da katoličke odgojno-obrazovne ustanove nisu osobe privatnog prava, nego nedobitne, odnosno neprofitne pravne osobe izjednačene s osobama javnog prava, ali s posebnostima koje ih čine katoličkim. Tako katoličke osnovne i srednje škole valja u potpunosti i glede svih pitanja izjednačiti s javnim odgojno-obrazovnim ustanovama s njihovim katoličkim specifičnostima“, poručio je dodavši da te škole imaju status ustanova u skladu s pravilima kojima se one uređuju i s posebnostima koje ih određuju kao katoličke ustanove.

Kazao je da su biskupi iznijeli nekoliko temeljnih postavki na koje je oslonjen sustav katoličkog odgojno-obrazovnog djelovanja u demokratskim oblicima vladavine. „Spomenuli su kako se ne samo na političkoj, nego i na nekim razinama našeg društva zapažaju tendencije monopoliziranja odgojno-obrazovnog sustava te pojedinci i skupine nerijetko tumače kako im na tom području nije potrebna javna usluga koju im Crkva nudi. Ponašaju se kao da oni s obzirom na katoličke odgojno-obrazovne ustanove trebaju nešto dopustiti ili dati Katoličkoj Crkvi“, ustvrdio je te istaknuo da svi relevantni međunarodni dokumenti, koje je usvojila i Republika Hrvatska u svom Ustavu, polaze od toga da roditelji imaju naravno pravo i obvezu odgajati svoju djecu u skladu s vlastitim sustavom vrijednosti i savješću te im to pravo ne može nitko oduzeti.

Mons. Škvorčević rekao je da se može nazvati svojevrsnom javnom provokacijom kada određeni stranački predstavnici pripisuju dobiti Crkve ono što ona prima iz državnog proračuna da bi pokrila troškove funkcioniranja ustanova koje služe odgoju i obrazovanju, uključujući i vjeronauk u javnim školama. „Roditelji djece koja pohađaju katoličke odgojno-obrazovne ustanove plaćaju jednako porez državi kao i roditelji djece koja pohađaju javne škole, te je nepravedno da katolička djeca ne budu jednako tretirana, jednako financirana kao druga, samo zato što ne idu u javnu (državnu) školu“, naglasio je.

Kazao je da je spomenuto i pitanje (su)financiranja katoličkih odgojno-obrazovnih ustanova iz europskih fondova, koje državna tijela za sada isključuju, „što je ponešto nerazumljivo, osobito s obzirom na dječje vrtiće kojih nedostaje u Hrvatskoj, a mogle bi ih pojedine crkvene zajednice izgraditi i pružiti roditeljima tako važnu uslugu“.

Poručio je da su raspravljena i još neka konkretna pitanja i doneseni određeni zaključci koji će biti vrlo vrijedni u promicanju daljnjih projekata s obzirom na katoličke škole. Među tim projektima je istaknuo program stručnog usavršavanja nastavnika i djelatnika u katoličkim školama. „Taj projekt izradili su djelatnici Nacionalnog ureda za katolički odgoj i obrazovanje i Hrvatsko katoličko sveučilište. Taj program je vrlo pomno pripravljen i u svojim pojedinim dijelovima tako postavljen da omogućuje onim djelatnicima katoličkih škola koji nemaju dovoljno znanja i iskustva o vjeri, da ih ovim putem steknu“, zaključio je biskup Škvorčević.

print

Povezane objave

Susret nadbiskupa Barišića s poglavarima bogoslovnih sjemeništa

Tiskovni ured HBK

Susret ravnatelja škola čiji su osnivači vjerske zajednice

Tiskovni ured HBK

Govor nadbiskupa Kutleše na početku 68. zasjedanja Sabora HBK-a

Tiskovni ured HBK