Konferencija za novinare po završetku 65. zasjedanja Sabora HBK

Konferencija za novinare na kraju redovitog 65. plenarnog zasjedanja Sabora Hrvatske biskupske konferencije, održana je u srijedu, 19. listopada 2022., na kojoj su teme i zaključke predstavili novi predsjednik HBK-a mons. Dražen Kutleša, dosadašnji predsjednik mons. Želimir Puljić, član Stalnoga vijeća mons. Đuro Hranić i generalni tajnik vlč. Krunoslav Novak.

Na početku konferencije o personalnim promjenama u HBK-a izvijestio je predstojnik Tiskovnog ureda HBK Zvonimir Ancić. Tijekom zasjedanja koje je počelo u ponedjeljak 17. listopada za novog predsjednika HBK izabran je splitsko-makarski nadbiskup i porečki i pulski apostolski upravitelj Dražen Kutleša, nakon što je zadarskom nadbiskupu Želimiru Puljiću istekao drugi mandat u toj službi. Za novog člana Stalnog vijeća HBK izabran je vojni ordinarij Jure Bogdan. Za člana Komisije biskupskih konferencija zemalja članica EU-a (COMECE)  iz HBK izabran je zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, a za zamjenika dubrovački biskup Roko Glasnović. Mons. Ivici Pažinu produljen je mandat predstojnika Nacionalnoga katehetskog ureda.

Glasnogovornik Ancić izvijestio je i o drugim točkama o kojima je bilo riječi na zasjedanju. Među ostalim, biskupi su prihvatili prijedlog trogodišnjeg ciklusa obiteljskog pastorala koji će tematski biti posvećen osobama s invaliditetom u krilu Crkve. Vrhunac ciklusa bit će peti Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji 2025. godine u Aljmašu. Na zasjedanju je osnovan i Odbor za bračna i obiteljska savjetovališta pri Vijeću HBK za život i obitelj.

Potom je nadbiskup Puljić najprije čestitao nadbiskupu Kutleši na izboru. Zahvalio je zatim predstavnicima medija za njihov rad koji je, kako je rekao, važan u svakom društvu pa tako i u Crkvi. Dodao je da im Crkva zahvaljuje za njihovo služenje istini, osobito za prenošenje informacija koje su na izgradnju ljudi i društva.

Nadbiskup Kutleša uzvratio je zahvalom nadbiskupu Puljiću za njegovo 10-godišnje vođenje HBK-a, posebice za njegovu strpljivost. Dodao je da je biskupska konferencija „specifičan organizam koji funkcionira na drugačiji način nego druge institucije. U biti, svaki biskup je samostalan i čak u nekim slučajevima može, ako se ne radi o pitanjima vjere i morala, izuzeti svoje mišljenje. Čak može reći da neke odluke ne vrijede za njegovu biskupiju ili nadbiskupiju. Zato je vrlo važna koordinacija, strpljivost i sve ono drugo što je dosadašnji predsjednik pokazao u radu toga tijela.“

Novinarima i snimateljima poručio je da se nada da će biti barem blizu susretljiv koliko je to bio dosadašnji predsjednik. „Isto tako, tu smo da jedni druge poučavamo, da jedni s drugima budemo strpljivi, ali mislim da je uvijek najvažnija iskrenost i poštenje u komunikaciji, tako i između novinara i onih koji s njima komuniciraju“, dodao je.

Gledajući prema petogodišnjem mandatu koji je pred njim, nadbiskup Kutleša rekao je da „u Crkvi već imamo zadan zadatak tj. Isus Krist jest onaj kojega mi trebamo slijediti i uvijek ljude usmjeravati prema onomu drugom svijetu. Znademo da smo hodočasnici ovdje na zemlji, ali čovjek nije sastavljen samo od materijalnih stvari, nego postoji i duh. Naglasio je da je potrebno uvijek posvješćivati i usmjeravati čovjeka na bitno. Pritom je istaknuo tri stvari prema Isusovim riječima: „Ja sam put, istina i život“ – zajedno na putu slijediti Isusa, pod svaku cijenu štiti život i biti ljudi koji će tražiti istinu.

„Mogu jedino obećati da ću se truditi, da ću raditi i da ću učiniti sve što mogu, što je u mojoj nadležnosti“, dodao je nadbiskup Kutleša. Pojasnio je da imati nekakve projekte i nešto tako obećavati nije u duhu službe predsjednika, ni bilo koje crkvene službe. „Ponavljam, trebamo raditi na njivi Gospodnjoj“, kazao je dodavši da „u životu ima dosta iznenađenja, ali mi smo u prvom redu zaduženi za spasenje duše“, „za materijalne stvari imaju druge institucije a mi trebamo vršiti ono što Bog i ljudi od nas očekuju, a to su različita područja koja u Crkvi nedostaju“, zaključio je.

Novoizabrani predsjednik HBK-a pojasnio je i postupak izbora. Za predsjednika biskupske konferencije mogu biti izabrani svi biskupi osim pomoćnih biskupa i, po novoj uredbi pape Franje i Kongregacije za biskupe, biskupi stariji od 70 godina.

Predsjednik Komisije HBK „Iustitia et pax“ đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić osvrnuo se je na najavu reguliranje rada nedjeljom. „Crkva i zajedno s Crkvom i mi biskupi se zalažemo za neradnu nedjelju“, istaknuo je na početku.

Komentirajući najavu predsjednika Vlade RH da će u godini biti 16 radnih nedjelja rekao je da je to korak naprijed, „koji pokazuje da doista ne mora biti kapital bog“. Kazao je da namjera biskupa i Crkve u zalaganju za neradnu nedjelju nije da se tako nedjeljom popune crkve, nego, prije svega, zaštita obitelji i čovjeka.

Pohvalio je i najavu da će oni koji će raditi nedjeljom biti pravedno plaćeni te da one koji ne žele toga dana raditi poslodavci neće smjeti otpustiti. „Nadam se samo da će se kod provedbe toga voditi računa da to ne samo bude jedna dobra želja i izjava, nego da će postojati sankcije za one koji takve odredbe ne bi poštivali. Svakako da je naš interes da nitko ne treba služiti kapitalu i da treba poštovati nedjelju i da nedjelja treba biti neradna, osim u onim službama koje su uistinu nužne, koje trebaju i moraju raditi nedjeljom da bi moglo funkcionirati društvo i sigurnost u društvu“, upozorio je mons. Hranić.

Kao predsjednik Komisije „Iustitia et pax“, predstavio je i što su biskupi zaključili o rezultatima Popisa stanovništva 2021. Ponajprije su se zaustavili pred činjenicom da je Republika Hrvatska u deset godina izgubila skoro deset posto stanovništva. Također, brojna pitanja izaziva i starost stanovništva. Crkva je „trajno upozoravala na veoma zabrinjavajuće demografske pokazatelje i na potrebu domišljene, stabilne demografske politike s uzglobljenim sinergijskim mjerama obiteljske i populacijske politike na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini, koje su međusobno isprepletene, do koje treba doći konsenzusom vlasti i oporbe i koje onda neće biti dovođene u pitanje promjenom stranaka na vlasti“ jer se u četiri godine ne može mnogo postići, istaknuo je.

Podsjetio je da su hrvatski biskupi 2015. uputili apel „crkvenoj i društvenoj javnosti u kojemu su upozorili na tada već poražavajuće demografske trendove na koji su nas trajno upozoravali demografi“. Dodao je i da je na 6. hrvatskom socijalnom tjednu u listopadu 2021. o temi demografije, iseljavanja i migracija, donesena završna deklaracija u kojoj se na tragu Socijalnoga nauka Crkve u 14 točaka predlažu mjere za ublažavanje izumiranja hrvatskog stanovništva i donošenje hitne pronatalitetne politike.

„Ako nema stanovništva u RH onda ne može biti ni katolika, nema djece, nema studenata, nema radne snage, nema spremnosti na poduzetnički rizik i stvaralaštvo, nema željenog gospodarskog rasta, nema inovacija i toliko toga ostaloga što jamči budućnost jednog naroda, države i društva“, naglasio je nadbiskup Hranić.

Dodao je da biskupe zanima i koliki je broj katolika u Republici Hrvatskoj te im je žao što na temelju službenih podataka Državnog zavoda za statistiku nije jasno koliko ima katolika u Republici Hrvatskoj. Svjesni su određenoga pada broja katolika u hrvatskom društvu (bar za dva posto) i povećanja broja ateista i onih koji pripadaju New age religioznosti. Zaključio je da je to zasigurno „izazov za evangelizacijsko poslanje Crkve“ pred kojim ne mogu biti ravnodušni.

Nadbiskup Kutleša najavio je da će se iduće godine središnje obilježavanje spomena na Bleiburšku tragediju pod pokroviteljstvom Hrvatske biskupske konferencije održati 13. svibnja u Macelju. Dan prije, u bleiburškoj župnoj crkvi bit će slavljena misa za sve stradale žrtve. Također će biti održana komemoracija na Mirogoju.

Istaknuo je da premještanje središnjeg obilježavanja u Hrvatsku nije odustajanje od Bleiburga, nego prilagođavanje trenutnim okolnostima i zakonima Republike Austrije.

Tijekom zasjedanja, biskupima su predstavljena dva dokumenta: o liturgijskoj formaciji „Desiderio desideravi“, te o svjedočanstvu prikladnosti za vršenje crkvene službe. Predsjednik HBK rekao je da je u tijeku priprema dokumenta o svećeničkom odgoju i izobrazbi, a konačne prijedloge dat će Vijeće HBK za kler.

Što se tiče uređenja Pravilnika o financijskom sustavu Crkve u RH, vlč. doc. dr. Krunoslav Novak rekao je da su se biskupi „vodili mišlju da ne žele dodatno financijski opteretiti vjernike“. Stoga će od 1. siječnja 2023. postojeći iznosi samo biti pretvoreni iz kunske u vrijednost eura. Tako će misni prilog biti 7 eura. Naknade za crkvene službenike će pak biti povišene zbog porasta troškova života.

Na kraju konferencije nadbiskup Puljić osvrnuo se je i na sinodski hod Crkve u pripremi za Biskupsku sinodu o sinodalnosti. Kazao je da se sinodalnost može sažeti u jednu rečenicu: „Idemo zajedno, slušamo jedan drugoga i razgovaramo o tome, a svi zajedno slušamo što nam duh sveti sugerira u danim trenucima.“ Ako bi se isključila transcendentalna dimenzija – osluškivanje Duha Svetoga, onda bi se dobio parlament, upozorio je.

Među ostalim temama biskupi su kao i na svakom zasjedanju, kako je rekao mons. Puljić, razgovarali o ekumenizmu kojemu posvećuju osobitu pozornost kao i katehezi i školstvu

print

Povezane objave

Humanitarni program Za 1000 radosti – Probudi dobro u svijetu Hrvatskoga Caritasa

Tiskovni ured HBK

Sjednica Vijeća HBK i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu

Tiskovni ured HBK

Sjednica Vijeća HBK za sjemeništa i duhovna zvanja

Tiskovni ured HBK