Sjednica Vijeća HBK za laike u novoizabranom sastavu održana je u ponedjeljak, 19. veljače 2024., u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu pod predsjedanjem riječkoga nadbiskupa mons. Mate Uzinića. Nakon uvodne molitve nadbiskup je pozdravio novoizabrane članove Vijeća: Blaženku Jančić, Anu Marčinko, Maju Petranović, Irenu Sever Globan, Marinu Šijaković, Brunu Velčić, Krešimira Cerovca, Tomislava Kovača, Vjerana Martića, Marka Medveda, Branka Murića i Šimu Zupčića. Zahvalio im je što su prihvatili biti članovima toga savjetodavnog tijela Hrvatske biskupske konferencije te je svima zaželio plodonosan zajednički rad. Istaknuo je kriterije kojima se vodio prilikom odabira članova i članica Vijeća. Prije svega da su laici, potom da je temeljem dosadašnje suradnje prepoznao ljubav koju imaju prema Crkvi te da podjednako budu zastupljeni žene i muškarci.
Predsjednik je potom upoznao članove sa zadaćama Vijeća te pravima i dužnostima vijećnika u njihovu petogodišnjem mandatu kao i s temeljnim dokumentom Vijeća „Za život svijeta, Pastoralne smjernice za apostolat vjernika laika u Crkvi i društvu“, koji je svima uručen.
Nakon međusobnog predstavljanja i upoznavanja, članovi su izrazili svoju zahvalnost na ukazanom povjerenju iskazujući želju da pridonesu radu toga tijela prema dostupnim mogućnostima u cilju boljeg i djelatnijeg angažmana laika u Crkvi i društvu. Za tajnicu je izabrana Ana Marčinko.
Tajnica Ureda HBK za laička društva, pokrete i zajednice Marija Žebec u sažetom je obliku upoznala nazočne s radom Vijeća u prethodnome razdoblju, a novoimenovani članovi redom su iznijeli svoja promišljanja o budućem djelovanju Vijeća. Istaknuli su potrebu upoznavanja postojećeg stanja laikata naslanjajući se na sinodalne zaključke mjesne Crkve. Ukazali su na potrebu ažuriranja podataka o udrugama i pokretima, kao preduvjeta za osmišljavanje ciljeva poput potrebne formacije laika, novih oblika djelovanja, boljeg poznavanja socijalnog nauka Crkve, povezivanja s postojećim unutarcrkvenim tijelima i strukturama, boljem korištenju medijskog prostora, upoznavanju praksi i iskustava laičkog pitanja iz drugih zemalja, dijalogiziranju kao preduvjetu svih aktivnosti.
Osim načelnih promišljanja izneseni su i neki konkretniji prijedlozi poput obilježavanja 60. obljetnice od Drugog vatikanskog koncila iduće godine kao prilike da se sa stručne i praktične pastoralne stvarnosti sagleda ostvarenje tada donesenih smjernica i zaključaka koji su i danas veoma aktualni.
