Predsjednik HBK i generalni tajnik HBK o 62. zasjedanju HBK

Pravna osobnost Hrvatskoga Caritasa, susreti hrvatskih biskupa s episkopima Srpske pravoslavne Crkve, dušobrižništvo hrvatskih branitelja i nova imenovanja u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji bile su središnje teme emisije „Aktualno” Hrvatskoga katoličkog radija u četvrtak 15. travnja 2021. u kojoj su gostovali predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić i generalni tajnik dr. Krunoslav Novak.

„Biskupi su suočeni s činjenicom da smo i dalje u vremenu pandemije, pa je u tim uvjetima plenarno zasjedanje Sabora HBK trajalo dva, a ne tri dana – 13. i 14. travnja 2021.”, rekao je uvodno generalni tajnik Novak te istaknuo kako je na zasjedanju prvi put sudjelovao novoimenovani hvarski biskup Ranko Vidović. „Zasjedanje je bilo obilježeno pastoralnim temama, ali i onima koje su vezane uz ustroj HBK.” Ukratko, bilo je u uskrsnom raspoloženju, „intenzivno i konstruktivno”, napomenuo je vlč. Novak.

Nadbiskup Puljić u emisiji se osvrnuo na pandemiju, potrese i njihove posljedice, podsjećajući kako to „nije Božja kazna niti apokaliptički svršetak svijeta, već poticaj modernom suvremenom čovjeku kojega je tehnika toliko učvrstila da se osjeća sigurnim – virus daje do znanja da nismo tako sigurni, poticaj da ne gledamo samo prema zemlji, već prema Bogu koji sve uzdržava.”

U nizu vjeronaučnih i katehetskih pitanja o kojima se razgovaralo na zasjedanju, pred biskupima su se našli neki vjeronaučni udžbenici: „Gotovo svaki put na zasjedanju bude tih tema, jer to nam je područje neobično važno. Crkva je tu da odgaja i potiče, pogotovo mlađe naraštaje.” Zato i udžbenici dođu biskupima na razmatranje i odobrenje. „Ovo je poticaj i nama da u nama probudi svijest da smo pastiri, navjestitelji, katehete i osobito kod vjeroučitelja koji uime nas imaju mandat, poslanje, da budu svjesni da ih Crkva prati, da od njih očekuje i da ih moli da budu zaista navjestitelji, svjedoci onoga što naučavaju”, rekao je nadbiskup Puljić. Zahvalio je za angažman vjeroučitelja u digitalnom svijetu tijekom pandemije u kojem prenose istinu o Isusu Kristu, Uskrslome, središtu naše vjere.

Na zasjedanju su potvrđeni članovi Biskupske komisije za odnose s državom, te njezin predsjednik mons. Dražen Kutleša, splitsko-makarski nadbiskup koadjutor i apostolski administrator porečko-pulski, ujedno i član Stalnog vijeća HBK. „Ta komisija je važna, jer Crkva nije odvojena od društva. Prije 25 godina Sveta Stolica i RH sklopile su ugovore koji nas obvezuju, ali i daju mogućnost da bude slobodna Crkva u slobodnoj državi. Život je tako isprepleten da Crkva i država moraju komunicirati, surađivati i moraju se držati onoga što je potpisano”, pojasnio je ulogu spomenute komisije mons. Puljić. O nekim temama iz toga područja razgovaralo se i na susretu s premijerom RH Andrejom Plenkovićem 12. travnja: „Ne radi se o protokolarnom susretu, na prijedlog premijera službeni susret imamo dva puta godišnje s rješavanjem konkretnih tema i problema.” A konkretna tema razgovora ovoga puta bio je Hrvatski Caritas: „To je tema koja je 25 godina neriješena. Caritas je, kako u pandemiji, tako i u potresu, odigrao maestralnu ulogu. Potaknuli smo pitanje, prema Ugovoru za Svetom Stolicom, da i Crkva i država nađu suglasnost o tome da se Caritasu prizna pravna osobnost, da postoji ne samo unutar Crkve, nego i kao pravna osobnost u jednom društvu, poput Njemačke, Italije i drugdje, da ima mogućnosti koje drugi ne mogu imati. U tom kontekstu dana je zadaća odgovornima iz ministarstva, osobito Ministarstvu socijalne skrbi, da do jeseni pripreme sporazum koji ćemo potpisati kako bi se djelovanje Hrvatskog Caritasa priznalo kao nešto što je društvu jako korisno, a do sada je bilo kao privatna djelatnost Crkve.”

Na sastanku s predstavnicima državnih institucija spomenuto je kako će se pristupiti obnovi sakralnih objekata na potresom pogođenim područjima: „Još nije razrađena strategija, ali je rečeno da će se uzeti u obzir važni spomenici kulture, poput zagrebačke i sisačke katedrale, te drugi važni vjerski objekti koji su i spomenici kulture.”

Razgovaralo se i o pandemiji: „Svi smo pozvani posvijestiti važnost opasnosti same bolesti i da se držimo preporuka – dezinfekcija, distanca, maske, cijepljenje – kako bi se suzbila pandemija.” Na izravan novinarski upit jesu li hrvatski biskupi pozvani vjernicima uputiti izravnu preporuku za cijepljenje protiv COVID-19, mons. Puljić je rekao: „Nismo pozvani, nego je rečeno da je i to jedan od doprinosa suzbijanju ove opake bolesti, ne samo distanca i maske, nego i cjepivo. I nadamo se da će i to pridonijeti da pandemija konačno završi.” Hrvatski biskupi nemaju ništa protiv cijepljenja, dodao je u razgovoru mons. Puljić: „Već smo zadnji put rekli da nemamo ništa protiv cijepljenja i da je dobro za one koji mogu i žele, ne možemo prisiljavati ljude. I Papa je to rekao i sam se cijepio, pa nema razloga postavljati pitanje koje nije opravdano ako je korisno i moralno neupitno, kako je i sam Papa rekao.”

Novost na zasjedanju bila je i tema dušobrižništva hrvatskih branitelja: „Prijedlog je došao upravo od hrvatskih branitelja. Zaključili smo da ćemo pokušati intenzivirati pastoral naših branitelja. Ne možemo stvarati poseban pastoral, nego ćemo to usmjeriti na razinu biskupija, ali da bude malo organiziraniji. Do sada nismo imali u vidu njihovu posebnost, a oni uistinu imaju i posebne brige, teškoće i potrebe. Oni su zaista zaslužili posebnu pažnju, nije to nikakva diskriminacija prema drugim vjernicima. Ne treba ih izdvajati iz skupine vjernika, ali u sklopu pastorala naših župa i drugih pastoralnih aktivnosti uključiti i njih.”

Vrlo važna tema 62. zasjedanja HBK bilo je ekumensko djelovanje, točnije razmatranje prijedloga apostolskog nuncija u RH mons. Giorgia Lingue o susretu s episkopima SPC-a. Već od ranije postoje susreti hrvatskih biskupa s episkopima SPC-a, a sada ih žele i intenzivirati slijedeći tako smjernice Drugoga vatikanskog sabora. U Hrvatskoj je obveza dijaloga osobito prema SPC koja je najbrojnija. I dosadašnji pape osobiti naglasak stavljaju na odnos prema Pravoslavnoj Crkvi: „Mi smo ovdje ponekad blokirani zbog sukoba – prijeratnog, ratnog i poratnog. No, Crkva ne može biti zaustavljena i blokirana u traženju što boljih i što kvalitetnijih odnosa s braćom koja vjeruju u istoga Isusa Krista, osobito s pravoslavnima s kojima smo prvih stoljeća živjeli zajedno”, rekao je mons. Puljić. Nuncijev prijedlog ne precizira datum susreta hrvatskih biskupa s episkopima SPC-a, već prenosi želju kardinala Kurta Kocha, predsjednika Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana, da neovisno od odnosa koji je do sada bio na relaciji sa SPC-om dok je bila jedna država, da mi na hrvatskom terenu pokušamo te odnose ostvarivati. To već činimo, kako na planu biskupijskom, tako i na planu konferencije. Već smo imali jedan susret u Požegi i nadamo se da ćemo tako nastaviti s vladikama koji djeluju u Hrvatskoj, neovisno o cijelom korpusu Pravoslavne Crkve. U tom je kontekstu bila sugestija kardinala Kocha da ne čekamo opći odnos prema pravoslavnima u Srbiji, Makedoniji, BiH… Mi u Hrvatskoj imamo episkope koji su naši partneri. To je bio poticaj, da počinjemo s njima i mi ćemo tako nastaviti.” Na izravno pitanje vidi li u patrijarhu Porfiriju saveznika u traženju odgovora na otvorena pitanja koja su ostala otvorena i nakon Domovinskog rata, mons. Puljić je rekao da do sada nije bilo poteškoća u otvorenim razgovorima: „Vjerojatno će on ostati u Beogradu, ali dok je još uvijek upravitelj Zagrebačko-ljubljanske mitropolije, tražit ćemo prigodu za susret i otvoren razgovor.”

Generalni tajnik HBK Krunoslav Novak u emisiji je spomenuo kako je na zasjedanju HBK produžen mandat predsjedniku Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij, mons. Juri Bogdanu, vojnom ordinariju u RH. Novost je imenovanje predsjednika Odbora HBK za sredstva društvenih komunikacija. Na tu je službu imenovan zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski, dok je novi predsjednik Odbora HBK za mlade šibenski biskup Tomislav Rogić. Vlč. Novak je i najavio i VI. hrvatski socijalni tjedan od 22. do 24. listopada ove godine.

print

Povezane objave

Središnje misno slavlje „Tjedna solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BIH“

Tiskovni ured HBK

Skupština Međunarodnog saveza ministranata

Tiskovni ured HBK

Poruka prigodom Dana posvećenog života 2021.

Tiskovni ured HBK