Od 2.do 4. listopada 1996., u prostorijama bogoslovnog sjemeništa u Đakovu, održano je jedanaesto plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije. Ovom zasjedanju HBK također su prisustvovali apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giulio Einaudi, mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić, subotički biskup Janoš Penzeš te kotorski biskup mons. Ilija Janjić.
Koncelebriranu misu u đakovačkoj katedrali uoči samog zasjedanja
povodom 114. obljetnice posvete đakovačke katedrale, zajedno sa svim članovima HBK, predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić a propovijedao je biskup đakovački i srijemski Mgr. Ćiril Kos.
Zasjedanje je otvorio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, kardinal Franjo Kuharić pozdravivši prisutne članove, ističući da je povod zasjedanja HBK u Đakovu biskupsko ređenje pomoćnog biskupa Mgr. Đure Gašparovića koje će biti održano po završetku plenarnog zasjedanja HBK, 5. listopada ove godine. Predsjednik HBK je izrazio radost zbog novog člana HBK i istaknuo da hrvatski biskupi očekuju njegovu stručnu i bratsku suradnju. Potom se kardinal Kuharić osvrnuo na nedavnu iznenadnu smrt šibenskog biskupa Srećka Badurine. “Smrt biskupa Badurine, dosadašnjega potpredsjednika HBK, koji je osobno sudjelovao u pripremi ovog zasjedanja, sve nas je bolno iznenadila. Nosimo ga u svojim molitvama i zahvalnom sjećanju. Biskup Badurina je u ovoj biskupskoj konferenciji ulagao cijeloga sebe, svoje znanje, čovječnost i nadasve ljubav prema Crkvi”, istaknuo je na početku zasjedanja kardinal Kuharić. Također su pročitana pisma sarajevskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića i riječko-senjskog nadbiskupa Antona Tamaruta koji su izrazili žalost što nisu mogli sudjelovati na zasjedanju i uputili najbolje želje za plodni tijek zasjedanja.
Jedna od prvih točaka zasjedanja bio je izbor na dužnosti koje je u ustrojstvu HBK obavljao pokojni šibenski biskup Srećko Badurina. Za novog potpredsjednika HBK izabran je nadbiskup metropolit splitsko-makarski Mgr. Ante Jurić. Potom se pristupilo izboru člana Komisije HBK za odnose s državom. Izabran je dubrovački biskup Želimir Puljić a na mjesto predsjednika te komisije izabran je krčki biskup i apostolski administrator riječko-senjske nadbiskupije Josip Bozanić. Za člana Komisije za odnose s Srpskom Pravoslavnom Crkvom umjesto pokojnog biskupa Badurine izabran je novozaređeni pomoćni biskup đakovački i srijemski Đuro Gašparović. Kako je preminuli biskup Badurina bio imenovan delegatom HBK za ekumensko zborovanje u Grazu 1997. godine, odlučeno je da će ga na tom zborovanju zamijeniti đakovački i srijemski biskup koadjutor Marin Srakić.
Potom su biskupi predsjednici Vijeća, Odbora i Komisija HBK predočili liste kandidata za članove tih tijela HBK.
Po već prethodno izloženoj želji hrvatskih biskupa da se vjernicima posvijesti svetinja nedjelje kao dana Gospodnjega, za ovo zasjedanje je pripremljen nacrt dokumenta o svetkovanju nedjelje. Nacrt je predočio dubrovački biskup Želimir Puljić. Naziv dokumenta je “Slavljenje dana Gospodnjeg na prijelazu u treće tisućljeće”. U nacrtu biskupskog dokumenta, koji polazi od biblijske i teološke utemeljenosti blagdana nedjelje, kroz povijesno duhovnu analizu čašćenja nedjelje u hrvatskom narodu, pozornost se posvećuje ne toliko nedjelji kao danu istinskog odmora, već više kao danu prave duhovne obnove i učvršćivanja obitelji u vjeri, pobožnosti i zajedništvu. Biskupi su izrazili nadu da će taj dokument moći ponuditi vjernicima već nakon proljetnog zasjedanja HBK.
O programima vjeronauka za osnovne i srednje škole izvijestio je đakovački i srijemski biskup koadjutor Marin Srakić. Usvojen je jedan od ponuđenih programa i bit će dorađen do kraja prosinca ove godine kako bi konačna verzija bila predočena na proljetnom zasjedanju HBK.
Govoreći o materijalnim stradanjima sakralnih zdanja i potrebi gradnje novih Crkava, biskupi pogođenih biskupija su predočili listu prioriteta gradnje crkava. Prednost imaju one crkve gdje je brojno stanovništvo ostalo bez sakralnog prostora.
Na zahtjev papinskog vijeća za obitelj da HBK uputi izvještaj o programima o seksualnom odgoju, biskupi su analizirali pristup toj temi u udžbenicima osmogodišnjih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Primijećeno je da školski udžbenici ljudskoj spolnosti prilaze dosta određeno, premda se spolnosti prvotno pristupa kroz prizmu biologije i fiziologije. No, istaknuto je da je pristup spolnosti najnegativniji u medijima, posebno nekim časopisima za mlade a nerijetko i na malim ekranima. Stoga su biskupi još jednom istakli potrebu ozbiljnijeg crkvenog lista ili časopisa za mladež, koji će moći utjecati na moralni život mladih. Zbog važnosti spolnog i moralnog odgoja u sve sekulariziranijem svijetu, biskupi su odlučili da predložiti Katoličkome bogoslovnom fakultetu da se jedan svećenički tečaj posveti zdravom spolnom odgoju prema uputama dokumenata Svete Stolice.
Konstatirajući činjenicu da su mladi sve više prepušteni izazovima suvremenih sredstava zabave i da je sve manje organizacija koje se bave isključivo mladeži, biskupi također pozivaju crkvene djelatnike neka započnu osnivati društva koja će promicati ideale, zdrav rast osobnosti i ćudorednu čistoću mladih. Posebno se traži od župnika da mlade uključuju u katoličke organizacije.
Razmatranje središnjeg pitanja prošlog plenarnog zasjedanja posvećena životu i djelovanju svećenika u Crkvi u Hrvata danas, nastavljeno je i na ovom zasjedanju. Polazeći i dalje od činjenice da je život svećenika za današnje vrijeme veliki izazov, u središtu biskupskog razmatranja bila je uloga bogoslovnih sjemeništa kao sredine u kojoj se odgajaju budući svećenici. U važnost odgoja u sjemeništima biskupe je uveo rektor đakovačkog sjemeništa profesor mr. Josip Bernatović. U svom izlaganju ukazao je na važnost ozračja u kome se odgajaju budući svećenici. Biskupi su istakli da posebno u današnjem vremenu punom izazova, upravo ta duhovna, psihološka i socijalna klima u velikoj mjeri određuje profil svećenika, čovjeka i vjernika. Govoreći o svećeničkim kandidatima, biskupi su izmijenili iskustva svećeničkih kandidata koji nisu prošli malo sjemenište. Posebna točka biskupskih razmišljanja bilo je pitanje je li došlo vrijeme da svećenički kandidati odlaze u vojsku ili pak neku civilnu službu. Dogovoreno je da će provedbu ove točke preuzeti Komisija HBK za odnose s državom. Točka kojoj su se biskupi također podrobnije posvetili bila je razrada plana šeste pastoralne godine studija za svećeničke kandidate.
Biskupi su se zadržali i na temi osnivanja novih biskupija. Rečeno je da je u tome postignut određeniji napredak. Što se tiče novih biskupija na prostoru sadašnje zagrebačke nadbiskupije spisi su već proslijeđeni u Rim. Istaknuto je da se određeniji prijedozi o uspostavi ličke biskupije mogu očekivati na slijedećem, proljetnom zasjedanju HBK.
Analizirajući već davno uočene potrebe upoznavanja hrvatskih vjernika sa socijalnim naukom Crkve, biskupi su odlučili osnovati “Centar za proučavanje i širenje socijalnog učenja Crkve” koji će biti pod pokroviteljstvom Vijeća HBK za laike.
Za nedjelju Caritasa, 15. prosinca ove godine, biskupi su pripremili prigodno pismo.
Svjesni uloge javnih glasila i nezaobilazne potrebe medijske evangelizacije, biskupi su na ovom zasjedanju odlučili da treba pristupiti svim potrebnim radnjama kako bi se u proljeće započelo s emitiranjem programa Hrvatskog katoličkog radija.
Pred kraj zasjedanja biskupi su raspravljali o kandidatima za novog rektora Hrvatskog papinskog zavoda Sv. Jeronima u Rimu.
Drugog dana zasjedanja biskupi su pošli u provincijalnu kuću sestara Sv. Križa gdje je predsjednik HBK, kardinal Franjo Kuharić predvodio koncelebriranu misu.
Tiskovni Ured HBK
