Četrnaesto plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije održano je od 14. do 16. listopada 1997. u Dubrovniku. Zasjedanje je otvorio donedavni predsjednik HBK kardinal Franjo Kuharić. Nakon uvodnog pozdrava upućenog, prema svom uhodanom običaju, svim biskupima a ponajprije gostima, kardinal Kuharić je uputio čestitke novim ordinarijima: zagrebačkom nadbiskupu, varaždinskom i požeškom biskupu te novom vojnom ordinariju. Kardinal se potom osvrnuo na događaje vrlo važne za budući život Crkve u Hrvatskoj koji su se dogodili u posljednjih mjesec dana, a potom je uputio dirljive oproštajne riječi prisutnim biskupima koje je gotovo sve zaredio.
Nakon uvodnog dijela zasjedanja, vodstvo sjednice preuzeo je potpredsjednik HBK splitsko-makarski nadbiskup i metroplita mons. Ante Jurić. Nadbiskup Jurić je u ime hrvatskih biskupa zahvalio kardinalu Kuhariću na svemu što je učinio za Crkvu u Hrvata, Hrvatsku biskupsku konferenciju i čitav hrvatski narod. Nazvao ga je “isprobanim kapetanom broda naše Crkve koja je pod njegovim vodstvom dostojanstveno plovila kroz teške kušnje i burna vremena”. Nadbiskup Jurić je posebno zahvalio kardinalu na njegovu primjeru vjernika, svećenika i biskupa, te trajne spremnosti na velike žrtve. “Nadahnjivali ste ne samo nas biskupe nego i sve vjernike i čitav hrvatski narod kao branitelj vjere, čovjeka, prava siromašnih i svih onih koji su žrtve nepravdi i progona”, istaknuo je između ostaloga u svom govoru potpredsjednik HBK.
Zasjedanju su, uz apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj mons. Giulija Einaudija, i dijecezanskog upravitelja krčke biskupije mons. Valtera Župana, kao gosti bili prisutni predstavnici Biskupske konferencije BiH: mostarski biskup Ratko Perić, banjolučki biskup Franjo Komarica a tijekom posljednjeg dana priključio se i vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. Ovom zasjedanju je također bio prisutan kotorski biskup mons. Ilija Janjić. Od hrvatskih biskupa zasjedanju nisu mogli prisustvovati đakovačko-srijemski biskup mons. Marin Srakić i pomoćni biskup zagrebački mons. Đuro Kokša.
U povodu obljetnice izbora Sv. Oca, biskupi su papi Ivanu Pavlu II poslali čestitku.
Prva točka zasjedanja bio je izbor novog predsjednika Hrvatske biskupske konferencije. Za novog predsjednika izabran je zagrebački nadbiskup i metropolit mons. Josip Bozanić. Prihvaćajući izbor mons. Bozanić je istaknuo da će mu među najvažnijim zadaćama biti promicati kolegijalitet u hrvatskom episkopatu, ohrabrivati zajedništvo i inicijative, kako bi vodstvo Katoličke Crkve u Hrvatskoj moglo istinski odgovoriti na izazove i zahtjeve Crkve koja ulazi u treće tisućljeće. Nakon ovih riječi potpredsjednik HBK mons. Jurić, uz čestitke, predao je dalje vodstvo Konferencije novom predsjedniku.
Kako je s izborom novoga predsjednika HBK ostalo ispražnjeno jedno mjesto u Stalnom vijeću, pristupilo se izboru novoga člana Stalnoga vijeća. Za člana je izabran riječko-senjski nadbiskup mons. Anton Tamarut. Budući da je već prošle godine u lipnju dosadašnji dugogodišnji generalni tajnik HBK mons.
Vjekoslav Milovan zamolio da ga se oslobodi te službe, biskupi su prihvaćajući tu molbu izabrali novog generalnog tajnika Hrvatske biskupske konferencije u osobi požeškog biskupa mons. Antuna Škvorčevića.
Zbog novih obveza predsjednik HBK mons. Bozanić je zamolio biskupe da ga oslobode od nekih zaduženja u HBK. Stoga je za novog predsjednika Vijeća za laike izabran šibenski biskup mons. Ante Ivas, za novog predsjednika Odbora za Veliki jubilej 2000. mons. Marko Culej. Članovi su tog Odbora: dosadašnji mons. Marin Barišić i novi član mons. Đuro Gašparović. Novi predsjednik Nadzornog vijeća Hrvatskog Caritasa je mons. Ivan Prenđa a članovi mons. Slavomir Miklovš i mons. Đuro Gašparović.
Dorađeni plan i program za katolički vjeronauk u osnovnim školama biskupima je prezentirao delegat đakovačkog i srijemskog biskupa Srakića mr. Marko Jerković. Saslušavši mišljenje Nacionalnoga katehetskog ureda i stručnjaka za katehetiku, biskupi su, uz zahtjeve za stanovitim dopunama, prihvatili prijedlog obnovljenog Plana i programa katoličkog vjeronauka u osnovnoj školi te zatražili da se što prije pristupi izradi komplementarnog plana i programa župne kateheze.
U sklopu praktične primjene ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske “O dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi Republike Hrvatske”, vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac je biskupima dostavio nacrt “Pravilnika o ustroju i djelovanju Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj”. Biskupi su doradili nacrt pravilnika i predložili da ide u dalju proceduru.
Na ovom zasjedanju biskupi su, uz manju doradu, odobrili nacrt “Statuta Saveza katoličkih škola u Hrvatskoj” a i nacrt “Statuta Centra za socijalni nauk Crkve”.
Iako je na ovom zasjedanju trebalo izvršiti izbor dužnosnika u Hrvatskom Caritasu, biskupi su, osim izbora novoga Nadzornog vijeća, tu temu odgodili za iduće zasjedanje HBK. Na ovom zasjedanju biskupi su doradili konačnu verziju biskupske poruke za Nedjelju Caritasa.
Predsjednici vijeća, odbora i komisija HBK podnijeli su izvještaje o djelovanju tih tijela i planovima i programima za slijedeću godinu. Zadarski nadbiskup mons. Prenđa izvijestio je biskupe o poduzetim koracima pripreme izložbe “Kršćanstvo u Hrvata” u Vatikanu. Mons. Marko Culej izvijestio je biskupe o djelovanju Hrvatskoga katoličkog radija, a križevački biskup mons. Slavomir Miklovš upoznao je biskupe o nekim pitanjima vezanim uz biskupsku rezidenciju u Križevcima. Biskupi daju podršku vladiki križevačkom mons. Miklovšu da tu stvar uredi dogovorno u skladu s crkvenim propisima i pastoralnim potrebama.
Naglašavajući potrebu suradnje s obližnjim biskupskim konferencijama, hrvatski biskupi su prihvatili poziv predsjednika Slovenske biskupske konferencije mons. Franca Rodea da pošalju delegata na zasjedanje njihove konferencije. Stoga već slijedećeg tjedna predsjednik HBK, mons. Bozanić odlazi u Ljubljanu gdje će slovenski biskupi održati svoje zasjedanje kako bi se dogovorila dugoročna i trajna suradnja.
Biskupi su odredili termine za zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije slijedeće godine. Glavna tema zasjedanja HBK u ožujku 1998. godine bit će posvećena mladeži. Budući da slijedeće godine šibenska biskupija slavi 700. obljetnicu postojanja, jesensko zasjedanje HBK u 1998. godini bit će održano u Šibeniku.
Na posljednji dan zasjedanja HBK bili su pozvani svi biskupi s pravom na Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu. Raspravljalo se o prilikama u Zavodu, osobito o nekim potrebama Zavoda, te je prema Statutu Zavoda izabrana nova Komisija biskupa za Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu u sastavu: mons. J. Bozanić, mons. A. Tamarut, mons. I. Prenđa, mons. Ž. Puljić i mons. R. Perić.
Članovi BK BiH upoznali su subraću sestrinske biskupske konferencije Hrvatske s poteškoćama s kojima su suočeni njihovi vjernici u Bosni i Hercegovini, u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu. Članovi Biskupske konferencije BiH zamolili su biskupe Republike Hrvatske da se zauzmu za rješenje egzistencije izbjeglica u Hrvatskoj.
Mostarski biskup Ratko Perić izvijestio je biskupe o nedavnom incidentu podjele sakramenta potvrde u Čapljini. Budući da taj čin u Čapljini, s eklezijalnog stajališta nadilazi granice mostarske biskupije hrvatski biskupi su smatrali potrebnim katoličkoj hrvatskoj javnosti u ovom priopćenju reći slijedeće: “Neugodno iznenađeni događajem u Čapljini, izražavamo duboko žaljenje što je tim činom došlo do zloporabe sakramenta i manipulacije vjernicima. Takvi postupci ne služe dobru duša, a pred javnošću blate lice Katoličke Crkve u hrvatskom narodu. U ovom povijesnom času potrebno nam je graditi jedinstvo i slogu. Stoga pozivamo sve na ponizno zalaganje oko crkvenog zajedništva koje se u mjesnoj Crkvi očituje i širi samo u zajedništvu s dijecezanskim biskupom, jer je on znak jedinstva i apostolskog poslanja Crkve.”
Na kraju zasjedanja biskupi su zahvalili dubrovačkom biskupu Želimiru Puljiću na gostoprimstvu i ugodnoj atmosferi koja je okruživala ovo zasjedanje.
Tajništvo HBK
