Devetnaesto plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije održano je u Varaždinu u prostorijama biskupskog ordinarijata od 20. do 23. rujna 1999. Zasjedanju su uz sve članove HBK prisustovali: apostolski nuncij msgr. Giulio Einaudi, delegat Biskupske konferencije BiH, pomoćni biskup vrhbosanske nadbiskupije msgr. Pero Sudar, subotički biskup msgr. Ivan Penzeš te zagrebački nadbiskup u miru kardinal Franjo Kuharić, zadarski nadbiskup u miru msgr. Marijan Oblak i đakovački i srijemski biskup u miru msgr. Ćiril Kos.
Zasjedanje je otvorio predsjednik HBK, zagrebački nadbiskup msgr. Josip Bozanić. U pozdravnom govoru, nadbiskup Bozanić je izrazio nadu da će dani zasjedanja biti usmjereni prema traženju Božje volje i otvorenosti Božjoj mudrosti i prepoznavanju duhovne stvarnosti. Podsjećajući na euharistijsko slavlje beatifikacije biskupa Antona Martina Slomšeka u Mariboru 19. rujna na kojem su sudjelovali i hrvatski biskupi, predsjednik HBK je evocirao sjećanje na prošlogodišnju beatifikaciju kardinala Alojzija Stepinca te naglasio da je za Crkvu u Hrvatskoj blaženi Alojzije Stepinac svojevrsni kompas po kome se naša Crkva želi orijentirati u hodu prema Velikom jubileju i trećem tisućljeću.
Pozdravljajući prisutne msgr. Bozanić je posebnu riječ uputio novom pomoćnom riječko-senjskom biskupu msgr. Mili Bogoviću zaželjevši mu dobrodošlicu a varaždinskom biskupu msgr. Marku Culeju zahvalio na pozivu i gostoprimstvu u Varaždinu.
Prisutne biskupe su također pozdravili Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj msgr. Giulio Einaudi, delegat Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine msgr. Pero Sudar te subotički biskup msgr. Ivan Penzeš.
Jedna od središnjih tema zasjedanja bila je održavanje biskupijskih euharistijskih kongresa. Određeni su datumi i mjesta euharistijskih kongresa u svim hrvatskim (nad)biskupijama. Biskupi su odlučili da će tema euharistijskih kongresa u Hrvatskoj biti identična temi međunarodnog euharistijskog kongresa u Rimu a to je: “Isus Krist jedini Spasitelj svijeta, kruh za novi život”. Moto euharistijskih kongresa naše domovinske Crkve bit će “Zdravo Tijelo Isusovo od Djevice porođeno”. Kao intenzivno razdoblje priprave za euharistijske kongrese u Hrvatskoj odabrano je vrijeme korizme. Za potrebe klera i vjernika bit će pripremljeni liturgijski materijali a biskupi će pravodobno izraditi smjernice u kojima će se posebnu pozornost posvetiti pripravi za euharistijske kongrese. Konkretna priprava bit će usmjerena na intenzivnije kateheze o euharistiji.
O konkretnim koracima pripreme Velikog jubileja u Hrvatskoj biskupe je izvijestio predsjednik Odbora za Veliki jubilej varaždinski biskup msgr. Marko Culej. Dobar dio materijala koji će upućivati na značenje i smisao Jubileja uskoro će biti predočeni hrvatskoj javnosti. Odbor će tiskati plakate na kojima će biti glavne poruke i informacije. U različitim tiskovnim materijalima bit će protumačeni znakovi Velikog jubileja.
Raspravljajući o pripravi za Veliki jubilej 2000. biskupi su naglasili važnost ovogodišnjeg božićnog vremena, jer s Božićem 1999. počinje slavlje Velikog jubileja. Biskupi su izrazili svoj jednoglasni stav da je božićno vrijeme, a posebno božićna osmina, posve neprikladno razdoblje za sve “što po hrvatskoj katoličkoj tradiciji i uljudbenom ukusu ne spada na to razdoblje”. Budući da predstoje izbori za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora, biskupi će pravodobno o tome progovoriti svojim vjernicima.
Jedna od ključnih tema ovoga zasjedanja bila je posvećena pitanju suradnje svećenika i laika u poslanju Crkve. Temu su izložili pomoćni biskup splitsko-makarski msgr. Marin Barišić i pomoćni biskup zagrebački msgr. Josip Mrzljak. U dosta dugoj raspravi biskupi su analizirali stanje i objektivne poteškoće koje nisu prisutne samo u našoj domovini nego i u zemljama nekadašnjeg komunističkog bloka Istočne i Srednje Europe te zaključili da o tim pitanjima treba nastaviti raspravu i na slijedećem plenarnom zasjedanju.
Govoreći o zadacima Središnje i biskupijskih ustanova za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika rečeno je da u okviru tih ustanova treba što prije razraditi model novog financijskog sustava za našu Crkvu prema koncilskim i pokoncilskim crkvenim odredbama. Treba razraditi novi sustav ekonomskog poslovanja koji bi omogućio samofinanciranje Crkve a u sklopu toga i doličnu i pravičnu nagradu svećenicima za njihov rad. U tom smislu biskupi će pristupiti izradi dokumenta koji će biti temelj sustava samofinanciranja Crkve. Na čelu komisije za izradu tog dokumenta izabrani su msgr. Ivan Prenđa, nadbiskup zadarski i msgr. Marin Srakić biskup đakovački i srijemski.
Drugog dana zasjedanja biskupi su pozvali predstojnika Nacionalnog katehetskog ureda msgr. dr. Milana Šimunovića i voditelja Centra HBK za promicanje socijalnog nauka Crkve prof. dr. Stjepana Balobana. Oni su biskupe izvijestili o stanju na području katehizacije i promicanja socijalnog nauka Crkve. Biskupi su izrazili zadovoljstvo angažmanom tih dviju crkvenih institucija i potakli voditelje na još svesrdnije zalaganje na području katehizacije i promicanja socijalnog nauka Crkve. Biskupima je predstavljen plan katehizacije u župi koji se povjerava župnim zajednicama zbog provjere.
Slijedeći kalendar jubilarnih događanja u Rimu biskupi su izložili planove i poduzete korake kako bi na tim međunarodnim slavljima bili prisutni predstavnici naše mladeži, obitelji, svećenika i biskupa.
Biskupi su također odlučili da će za vrijeme molitvene osmine za jedinstvo kršćana dana 24. siječnja 2000. svi članovi HBK sudjelovati na zajedničkoj molitvi u zagrebačkoj katedrali.
U skladu s novim Pravilnikom za rad Vijeća i drugih tijela HBK, predsjednici Vijeća, Komisija i Odbora predložili su biskupima na usvajanje kandidate za članove odnosnih tijela, a biskupi su ih usvojili.
Također je došlo do promjena na čelu nekih tijela HBK. Novi predsjednik Vijeća za laike je pomoćni biskup riječko-senjski msgr. Mile Bogović. Izabrana je i nova tročlana delegacija HBK za Mješovitu komisiju HBK, BK BiH te HKVRP i HUVRP. U ime HBK izabrana su trojica biskupa: šibenski biskup msgr. Ante Ivas – kao predsjednik delegacije HBK, požeški biskup msgr. Antun Škvorčević i porečko-pulski biskup msgr. Ivan Milovan. Također je izabran novi voditelj Središnje Ustanove HBK za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika u osobi svećenika porečko-pulske biskupije vlč. Lina Zohila. Za voditelja pravne službe pri Tajništvu HBK i koordinatora rada Vijeća i Odbora HBK biskupi su izabrali dr. Ivana Ćubelića.
O izložbi “Hrvati – kršćanstvo, kultura, umjetnost” koja će biti otvorena u Vatikanu od 28. listopada 1999. pa do 15. siječnja 2000. godine izvjestio je dubrovački biskup msgr. Želimir Puljić. Na otvaranje izložbe sa strane HBK ići će sedam biskupa predvođenih Predsjednikom HBK msgr. Josipom Bozanićem.
Novi pomoćni biskup riječko-senjski msgr. Mile Bogović govorio je o području njegove skrbi sa sjedištem u Gospiću. Naglasio je da je njegovo prisustvo u tom dijelu riječko-senjske nadbiskupije velika radost tamošnjim vjernicima. Također je govorio o potrebnim koracima crkvene organizacije na tom području.
Predsjednik Vijeća za obitelj, krčki biskup msgr. Valter Župan izvijestio je biskupe o pripremama tog Vijeća za održavanje simpozija o dostojanstvu i statusu ljudskog zametka. Simpozij će bit održan u Zagrebu, Rijeci i Splitu od 14. do 18. ožujka 2000. godine. U svakom od tri nabrojena grada simpozij će trajati jedan dan.
Na kraju prvog dana zasjedanja biskupi su prisustvovali svečanom otvaranju Varaždinskih baroknih večeri, a drugog dana zasjedanja u varaždinskoj katedrali u 18,00 sati održana je koncelebrirana sveta misa koju je predvodio predsjednik HBK, zagrebački nadbiskup msgr. Josip Bozanić a propovijedao biskup porečko-pulski msgr. Ivan Milovan. Trećeg dana zasjedanja biskupi su posjetili zatvor u Lepoglavi i sobu u kojoj je bio zatočen blaženi Alojzije Stepinac.
Plenarna zasjedanja u 2000. godini bit će: u Zagrebu od 4. do 6. travnja, te u Puli od 19.do 21. rujna 2000
Tajništvo HBK
