Na redovitom jesenskom Saboru Hrvatske biskupske konferencije održanom od 13. do 15. listopada 1993. u Splitu, pod predsjedanjem kardinala Franje Kuharića, biskupi su razmotrili niz aktualnih pitanja naše Crkve.
Uz biskupe iz Hrvatske na zasjedanju su kao gosti sudjelovali svi biskupi iz Bosne i Hercegovine, biskup iz Subotice, te apostolski nuncij u RH msgr. Giulio Einaudi. Svečanu koncelebriranu misu hrvatskih biskupa sa splitskim vjernicima u katedrali sv. Duje u Splitu 13. listopada predvodio je kardinal Kuharić, a propovijedao je pomoćni đakovački biskup dr. Marin Srakić.
Na saboru u Splitu bilo je riječi o dolasku Svetoga Oca Ivana Pavla II. u Hrvatsku koji se očekuje iduće godine; Papi su hrvatski biskupi poslali sada čestitku za 15. godišnjicu njegova izbora na papinsku Stolicu.
O dosadašnjem radu Biskupske komisije HBK za odnose s državom Hrvatskom izvijestio je mons. Srećko Badurina. Nakon osnutka Komisije ovog ljeta, trojica biskupa sastali su se s članovima državne komisije te su poslije toga poradili na pitanjima koja se domaćoj Crkvi postavljaju u svezi s visokim bogoslovskim učilištima u Hrvatskoj. Početkom listopada biskupi su o tom raspravljali s voditeljima teoloških učilišta te razmotrili svu problematiku koju kane prezentirati odgovornim nadleštvima radi rješavanja.
Osobitu pozornost biskupi su posvetili vjerskoj pouci u Hrvatskoj. Katehetsku problematiku predstavio im je biskup Srakić. Glede vjeronauka u školi razmotrili su dosadašnja iskustva i donijeli odgovarajuće zaključke. Oni podsjećaju kršćanske roditelje na njihovu vjerničku obvezu da svoju djecu upućuju na školski vjeronauk koji će se održavati kao i dosada, ako je moguće u osnovnim školama dva sata i u srednjim školama dva sata. Premda je vjeronauk u školi izborni predmet on je za sve vjernike obvezatan. Na traženje brojnih djelatnika u katehizaciji biskupi su osnovali sada Nacionalni katehetski ured koji će djelovati uz Tajništvo Biskupske konferencije.
Govoreći o vjeronauku u školi i župnoj katehezi biskupi su raspravljali i o katehetskim udžbenicima koji se ubuduće moraju sastavljati u potpunosti u skladu s crkvenim propisima. Dosadašnje privremene udžbenike trebat će dopuniti i popraviti uočene nedostatke.
Biskupi su na saboru obaviješteni i o dosad ostvarenom radu na pripravi hrvatskog prijevoda Katekizma Katoličke Crkve, za koji se očekuje da će se pojaviti u javnosti u siječnju 1994. g.
Na saboru u Splitu predsjednik Vijeća HBK za liturgiju, nadbiskup Tamarut predstavio je biskupima novi dokument HBK “Pristup odraslih u kršćanstvo” koji sadrži upute za ostvarivanje katekumenata u našim prilikama. Poslije dužeg i zauzetog rada radne skupine stručnjaka na pripremi ovog teksta, biskupi žele da cijela naša Crkva spremno prihvati taj dokument i da se svećenici založe na ostvarivanju objavljenih smjernica.
Biskupi su razmotrili i “Nacrt dokumenta o crkvenoj glazbi u liturgijskim slavljima” koji je pripremio Institut za crkvenu glazbu u Zagrebu “Albe Vidaković”. Dokument će poslije potrebne dorade objaviti Institut uz popratnu riječ predsjednika Liturgijskog vijeća HBK.
Okupljeni biskupi su dali i svoje preporuke glede javnih blagoslova, misa i drugih crkvenih čina koje predstavnici javnih vlasti traže od službenika Crkve. Oni pozivaju svećenike da se drže već ranije danih uputa kojima se euharistijsko slavlje ili misa ne smije povezivati vremenski i prostorno s nastupom državnih ili političkih čelnika. Liturgijsko zborovanje mora biti odijeljeno od svakog čisto svjetovnog zborovanja. Isto tako pozivaju se svećenici da blagoslove koje slave na traženje državnih ili društvenih ustanova izvrše držeći se propisa koji su dani u obredniku “Blagoslovi”, tražeći da im se za to osigura dolično vrijeme. Oni su obvezani nositi pri tom odgovarajuće liturgijsko ruho.
Za Međunarodnu godinu obitelji pripravlja se i naša Crkva. Na temelju dokumenata, biskup Želimir Puljić iznio je prijedloge o uključivanju naše Crkve u obilježavanje Međunarodne godine obitelji.
Biskup Puljić predstavio je i nacrt dokumenta Papinskog vijeća “Priprava na sakrament ženidbe” koji je aktualan i za našu Crkvu. Potanje upute u svezi s pastoralnim djelatnostima tijekom iduće Međunarodne godine obitelji biskupi namjeravaju objaviti prije završetka ove godine.
Izvješće o organizaciji laikata kod nas podnio je mgr. Josip Bozanić; on je predložio osnivanje Foruma katoličkih laika što je HBK prihvatila.s
Mgr. Srećko Badurina upoznao je biskupe o svojim susretima s episkopom SPC Irinejem te o susretima koji se predviđaju u budućnosti. Katolički biskupi žele, naime, da im se omogući pohod dijelovima njihovih biskupija koji su sada pod okupacijom.
Biskupi koji su prigodom konstituiranja HBK imenovani predstojnicima pojedinih vijeća i tijela, na saboru u Splitu predložili su članove za pojedina vijeća koja će početi odmah djelovati.
Uspostavljena su slijedeća vijeća:
Vijeće za nauk vjere i katehezu kojemu predsjeda biskup Srakić
Vijeće za liturgiju pod predsjedanjem nadbiskupa Tamaruta
Vijeće za kler i sjemeništa – predvodi nadbiskup Prenđa
Vijeće za ustanove posvećena života – vodi nadbiskup Jurić
Vijeće za laike i mlade – predvodi biskup Bozanić
Vijeće za obitelj – vodi biskup Puljić
Vijeće za misije – predvodi biskup Štambuk
Vijeće za migraciju – predvodi nadbiskup Oblak
Vijeće za ekumenizam – predvodi biskup Kokša
Odbor za tisak i Komisiju “Justitia et pax” – predvodi biskup Culej,
Nakon što su hrvatski biskupi u travnju ove godine ustanovili “Informativnu katoličku agenciju” – IKA, ona je nedavno registrirana kod državnih organa sa svrhom da promiče što ažurniju izmjenu informacija na crkvenom području i služi svestranom rastu Crkve u hrvatskom narodu. Ta agencija želi prenositi međunarodnoj javnosti provjerene i sigurne vijesti o našoj Crkvi i njezinom djelovanju te o životu u ovim krajevima. Biskupi su obaviješteni da agencija IKA počinje s radom idućeg mjeseca – studenog ove godine.
Tijekom zasjedanja ovog Sabora HBK biskupima su prenesene vijesti nekih agencija prema kojima je biskupski vikar Vojnog ordinarija u Italiji Angelo Santarossa teško i lažno optužio Crkvu u Hrvata kao da joj nije stalo do mira. Biskupi su se veoma začudili širenju takvih tvrdnji, kad je svemu svijetu poznato koliko se oni zalažu za vrijeme cijelog ovog ratnog sukoba za dijalog među sukobljenim stranama i neprekidno potiču na molitvu za mir. Biskupi su poduzeli potrebne korake kod najviših crkvenih vlasti da se ispita taj slučaj i popravi šteta koja je nanesena našem narodu i Crkvi.
Prigodom ovog Sabora HBK biskupi Hrvatske i katolički biskupi Bosne i Hercegovine zajednički su razmatrali posljedice tragičnih ratnih događanja na prostranim predjelima Hrvatske i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Oni su s tim u vezi objavili zajedničku izjavu koju su u njihovo ime potpisali nadbiskup i metropolita vrhbosanski mgr. Vinko Puljić i predsjednik HBK kardinal Franjo Kuharić.
Tajništvo HBK
