Mons. Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije predsjedao je XXVI. plenarnom zasjedanju HBK koje je održano u prostorijama Nadbiskupskog dvora u Zagrebu, Kaptol 31, od 31. ožujka do 3. travnja 2003. godine. Aktivnim članovima HBK na ovom su se zasjedanju pridružili mons. Giulio Einaudi, apostolski nuncij u RH i mons. Ante Jurić, nadbiskup splitsko-makarski u miru.
Zasjedanju su prisustvovali i delegati više europskih biskupskih konferencija te gosti: mons. Franjo Komarica, biskup banjalučki i predsjednik BK Bosne i Hercegovine; mons. František Tondra, spiški biskup i predsjednik Slovačke BK; mons. Dominik Duka, biskup u Hradec Králové i delegat Češke BK; mons. Egon Kapellari, biskup u Graz-Seckau i delegat Austrijske BK; mons. Franc Kramberger, mariborski biskup i delegat Slovenske BK; mons. Eugenio Ravignani, tršćanski biskup i delegat Talijanske BK; mons. Andrzej Wojciech Suski, torunski biskup i delegat Poljske BK; mons. Ilija Janjić, biskup kotorski te mons. Ivan Penzes, biskup subotički.
Otvarajući zasjedanje predsjednik HBK mons. Bozanić istaknuo je da je i to zasjedanje jačanje zajedništva u snazi Božjoj a na službu Crkve i hrvatskog naroda. Podsjetio je da se navršava deseta obljetnica od uspostave HBK te posebno pozdravio i zahvalio apostolskom nunciju u RH mons. Einaudiju. On je, kao prvi nuncij Svete Stolice u RH, s osobitom pažnjom pratio rad HBK, neizostavno sudjelovao na njenim zasjedanjima te predstavljao Svetoga Oca prenoseći mu odanost i vjernost hrvatskih biskupa i hrvatskog naroda.
Mons. Bozanić se osvrnuo i na dramatične događaje na Bliskom istoku, osobito u Iraku, te izrazio jednodušnu podršku svih prisutnih nastojanjima i zauzimanju svetoga oca Ivana Pavla II. za mir potičući sve vjernike na molitvu za mir koji je toliko potreban svijetu i čovjeku. Istaknuo je da rat nikako ne može biti sredstvo rješavanja sukoba među državama jer uzrokuje, kao što se to vidi sada u Iraku, tragediju i mnogo ljudskih žrtava.
Svim prisutnim gostima mons. Bozanić je uputio poseban pozdrav i zahvalu jer njihova prisutnost očituje i jača katoličko zajedništvo BK-a koje oni predstavljaju s HBK. Ujedno je napomenuo da će se 14. svibnja o.g. održati u Budimpešti susret delegacije HBK s delegacijom Mađarske biskupske konferencije.
Na kraju uvodnog pozdrava mons. Bozanić se obratio predstavnicima medija izražavajući želju da služe istini.
Svi prisutni delegati i gosti izrazili su zahvalnost za poziv na to plenarno zasjedanje HBK te istaknuli povezanost biskupskih konferencija koja pomaže u produbljivanju svijesti eklezijalnog zajedništva i međusobnog razumijevanja za probleme i poteškoće s kojima se susreće Katolička Crkva u ovom dijelu Europe. Osobitu radost izrazili su delegati Austrijske, Poljske i Slovačke BK koji su po prvi put sudjelovali u radu plenuma HBK.
Na plenumu je podneseno izviješće o tijeku priprema za treći pastirski pohod Svetoga Oca Hrvatskoj. Biskupi će, kad Sveta Stolica službeno najavi pohod Svetog Oca, objaviti posebno prigodno pastirsko pismo.
Biskupi podržavaju inicijativu da se u duhu Papine poruke da svaki narod slijedi svoje svjedoke-mučenike vjere, koju je Papa jasno uputio i našem narodu, na spomen trećega Papinoga pohoda Hrvatskoj podigne crkva hrvatskih mučenika, na čast svima znanima i neznanim pojedincima i skupinama koji su, pogotovo u vrijeme velikih stradanja, uložili svoje živote za mirniji i sigurniji život drugih.
Na poziv predsjednika HBK, mons. Bozanića gost zasjedanja bio je dr. Michael Weninger, savjetnik predsjednika Europske komisije prof. Romana Prodija. Dr. Weninger je biskupima izložio ustroj i djelovanja europskih institucija s posebnim osvrtom na mjesto i ulogu Crkava i religija u nastanku, sadašnjem stanju i budućem razvoju Europe. Nakon predavanja razvila se zauzeta i konstruktivna diskusija s posebnim naglaskom na položaj Hrvatske i njezinu perspektivu u odnosu na Europsku uniju.
Jedna od nosivih tema ovoga plenuma bila je uloga i mjesto diplomiranih teologa-laika u našoj Crkvi. Nakon uvodnog izlaganja profesorâ pastorala i katehetike, prof. Josipa Balobana, prof. Pere Aračića i prof. Ivice Pažina, koje je dalo sliku sadašnjeg stanja o situaciji diplomiranih teologa-laika u Crkvi u Hrvatskoj, biskupi su raspravljali o mogućim putovima angažmana diplomiranih teologa-laika u životu i djelovanju Crkve. Istaknuto je prije svega da je, osim intelektualne izobrazbe, nužno voditi računa o njihovoj duhovnoj formaciji i eklezijalnom profiliranju za određene crkvene službe koje bi oni mogli preuzimati. Da bi se sve to moglo ostvariti nužno je mijenjati mentalitet u kojem će do izražaja doći spremnost na suradnju svih u Crkvi, kako klerika tako i laika, a na poseban način odgovornost i supsidijarno poštivanje nadležnosti.
Na zasjedanju se raspravljalo i o provođenju Ugovora potpisanih između Svete Stolice i RH kao i o provedbenim aktima. Istaknuto je da se na području vjeronauka u školi stvari ostvaruju vrlo dobro uz neznatne poteškoće koje se brzo rješavaju. Konstatirano je, međutim, da na nekim područjima to provođenje nailazi na ne male poteškoće. To se posebno odnosi na evidenciju pravnih osoba Katoličke Crkve i definiranje njihovog statusa u pravnom sustavu Republike Hrvatske. Primijećeno je da je i proces povratka oduzete imovine Katoličkoj Crkvi stao i da se sporo ili gotovo nikako ne ostvaruje. Spomenuto je i pitanje oduzetih crkvenih knjiga koje se nalaze u Hrvatskom državnom arhivu ili drugim državnim ustanovama a koje još uvijek nije sustavno riješeno. Nije proveden niti Sporazum s HRT-om a i u provedbi Ugovora o gospodarskim pitanjima ima otvorenih stavaka.
Biskupi su informirani o daljnjim pripremama za Srednjoeuropski katolički dan. Odredili su da će se u nedjelju 15. lipnja o.g. u svim (nad)biskupijama u Hrvatskoj čitati zajedničko pastirsko pismo za početak pripremne godine koja će završiti velikim hodočašćem narodâ u Mariazell, austrijsko nacionalno marijansko svetište. To će biti prvi put u povijesti da biskupi srednjoeuropskih zemalja upućuju zajedničko pastirsko pismo vjernicima. Biskupi su također usvojili hrvatski prijevod zajedničke hodočasničke pjesme koja će se pjevati na završnom slavlju. Za mjesto održavanja simpozija o obitelji kojega HBK priprema zajedno s Austrijskom i Češkom BK u travnju iduće godine, biskupi su izabrali Zagreb. Najavljena je i sjednica Glavnog odbora Srednjoeuropskog katoličkog dana koja će se 28. i 29. travnja o.g. održati u Zagrebu a na kojoj će sudjelovati svi predsjednici biskupskih konferencija Srednje Europe zajedno s generalnim tajnicima.
Bilo je riječi o vjeronaučnim udžbenicima koji će ove godine, za početak nove školske godine, biti pripravljeni za prvi, drugi, treći, peti, šesti i sedmi razred osnovne škole te za prvi razred srednje škole. To će sigurno biti veliki doprinos kvalitetnijem održavanju vjeronauka u školi jer će i djeci i vjeroučiteljima olakšati prijenos, odnosno usvajanje sadržaja sukladno Planu i programu katoličkog vjeronauka u osnovnoj i srednjoj školi.
Razgovaralo se o godišnjoj komemoraciji žrtava palih u II. svjetskom ratu u Bleiburgu. Za crkveni dio svečanosti do sada je bio odgovoran dušobrižnik u Hrvatskoj katoličkoj misiji u Klagenfurtu, dok odsada to prelazi u kompetenciju Vijeća za hrvatsku inozemnu pastvu. Tako će svetu misu na ovogodišnjoj komemoraciji u Bleiburgu predvoditi mons. Želimir Puljić, biskup dubrovački i predsjednik Vijeća HBK i BKBiH za hrvatsku inozemnu pastvu.
Biskupi su razgovarali o ekumenskoj situaciji kod nas, o stanju kršćanskih Crkava i njihovim međusobnim odnosima. Preporučeno je da se Ekumenska povelja nastoji što više približiti crkvenim institucijama i vjernicima kako bi ekumensko gibanje, kako to često naglašava Sveti Otac, što jače zaživjelo u srcima Kristovih vjernika.
Za Nacionalni susret mladih 2004. godine Biskupi su usvojili geslo koje glasi: “Zaveslaj na pučinu”. Susret će se održati u Šibeniku 24. i 25. travnja 2004. godine.
Biskupska komisija HBK za pomoć ratom stradalog stanovništva izvijestila je biskupe o naporima koji se poduzimaju kako bi se ublažilo teško stanje onih obitelji u Hrvatskoj koje još uvijek nemaju riješeno stambeno pitanje a prijeti im iseljenje iz privremenih prebivališta. Zajedno s nadležnim državnim institucijama poduzima se sve, osobito preko Hrvatskog Caritasa i biskupijskih Caritasa, da se tim ljudima pomogne i da ih se zbrine.
Odobren je dokument o trajnom đakonatu Temeljni propisi za formaciju trajnih đakona, koji će omogućiti temeljitu pripremu i formaciju kandidata za tu važnu i odgovornu službu u Crkvi.
Biskupi su odobrili Statut Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral.
Nakon temeljite rasprave biskupi su odobrili Pravilnik Tajništva Hrvatske biskupske konferencije i njezinih tijela (komisija, vijeća i odbora).
Podnesen je izvještaj o pripremama za realizaciju projekta buduće zgrade HBK koja je nužna za njeno efikasnije djelovanje.
Biskupi su upoznati s odredbama Opće uredbe Rimskog misala koja daje temeljite upute i smjernice za pravilno slavljenje liturgije.
Biskupi su odlučili da će za predstavnika HBK u Programskom vijeću HRT-a, za što je ovih dana raspisan javni natječaj, kandidirati vlč. Nedjeljka Pintarića, svećenika Zagrebačke nadbiskupije i direktora Glasa Koncila.
Podneseno je izviješće o organiziranju dušobrižništva u kaznionicama, zatvorima i odgojnim zavodima, koje se ostvaruje na temelju Sporazuma između Vlade RH i HBK potpisanog u rujnu 2002. godine. Također je najavljeno da se priprema sličan dokument za dušobrižništvo u bolnicama.
Ove će godine biskupi svim vjernicima uputiti poseban poziv povodom blagdana Sv. Petra i Pavla kojim se potiču vjernici na što velikodušniji dar za Petrov novčić. To je milostinja koja se na spomenuti blagdan skuplja u svim crkvama svijeta i šalje u Rim za troškove Svete Stolice.
Biskupi su odobrili nakane Apostolata molitve za 2004. godinu.
Najavljena je i završna proslava 150. obljetnice Zagrebačke metropolije koja će se održati u Zagrebu 31. svibnja 2003. godine svečanim misnim slavljem ispred zagrebačke katedrale i procesijom s čudotvornim likom Majke Božje od Kamenitih vrata s Kaptola na Gornji grad.
S ovog plenarnog zasjedanja HBK upućena je čestitka mons. Josipu Pavlišiću, nadbiskupu riječkom u miru, povodom 65. obljetnice njegova svećeničkog ređenja.
Drugog dana zasjedanja, u utorak 1. travnja u 18.00 sati, slavljena je koncelebrirana sveta misa u zagrebačkoj katedrali koju je predvodio mons. Bozanić, predsjednik HBK, a homiliju držao mons. Ivan Devčić, nadbiskup riječki.
XXVI. plenarno zasjedanje je završilo u četvrtak, 3. travnja, u 18.30 sat
Tiskovni ured HBK
