Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, predsjedao je XXVII. plenarnom zasjedanju HBK koje je održano u prostorijama Biskupskog dvora u Hvaru od 26. do 30. listopada 2003. godine. Osim članova HBK na tom je zasjedanju prvi put sudjelovao mons. Francisco Javier Lozano, apostolski nuncij u RH. Gosti na tom plenarnom zasjedanju HBK bili su mons. Janos Penzes, biskup subotički, i mons. Ilija Janjić, biskup kotorski.
Zasjedanje HBK je počelo svečanom euharistijom u hvarskoj katedrali koju je predvodio kardinal Bozanić u koncelebraciji svih prisutnih nadbiskupa, biskupa, svećenika Hvarske biskupije i uz sudjelovanje velikog broja oduševljenih vjernika. Tom je svetom misom na nacionalnoj razini proslavljen Papin dan.
Otvarajući zasjedanje, kardinal Bozanić, predsjednik HBK i nadbiskup zagrebački, posebno je pozdravio mons. Lozana i poželio mu plodan i blagoslovljen rad na korist Katoličke Crkve u Hrvatskoj kao i cijeloga hrvatskog puka. S posebnom zahvalnošću spomenuo je svetoga oca Ivana Pavla II. koji je mons. Lozana kao svoga predstavnika poslao u Hrvatsku. Naglasio je kako hrvatski biskupi zajedno s narodom mole za Svetoga Oca, osobito u ovoj godini njegove 25. obljetnice pontifikata, s osjećajima duboke zahvalnosti što je našu Crkvu i narod podario svojim trećim apostolskim pohodom početkom lipnja ove godine. Istaknuo je da će taj blagoslovljeni događaj još dugo donositi plodove u srcima svih onih koji su Svetoga Oca susreli i pratili na tom pohodu. Kardinal Bozanić podsjetio je zatim na neke podatke iz prebogatoga pontifikata Ivana Pavla II. te istaknuo dva zadnja dokumenta, apostolske pobudnice “Ecclesia in Europa” i “Pastores gregis”. Prva je posvećena Europi i njenom vjerskom životu, dok druga govori o biskupu kao vjernom služitelju evanđelja Isusa Krista za nadu svijeta. Kardinal Bozanić je istaknuo da će biskupi HBK oba dokumenta proučiti i nastojati provesti.
Predsjednik HBK se spomenuo i preminuloga đakovačkog i srijemskog biskupa u miru mons. Ćirila Kosa i pozvao prisutne na molitvu za njega.
Predstavio je zatim neke važnije točke opsežnoga dnevnog reda moleći snagu Duha Svetoga i zagovor Marije, Majke Crkve, da prate sav rad plenuma na dobro Crkve i naroda.
Na kraju je pozdravio prisutne novinare i zahvalio im što prate rad konferencije te najavio tiskovnu konferenciju za posljednji dan zasjedanja.
Svoju pozdravnu riječ uputio je i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Lozano zahvaljujući Svetome Ocu na povjerenju koje mu je iskazao šaljući ga u ovu plemenitu zemlju s bogatom kršćanskom baštinom. Zahvalio je također kardinalu Bozaniću i svim biskupima na srdačnom dočeku i prihvatu izrazivši nadu da će svojim radom moći pridonijeti dobru Katoličke Crkve u Hrvatskoj kao i svih njenih stanovnika, što je osobito na srcu papi Ivanu Pavlu II.
Središnja točka zasjedanja bila je analiza poruka pape Ivana Pavla II. koje je uputio vjernicima i svim ljudima dobre volje prilikom svoga trećeg apostolskoga pohoda Hrvatskoj početkom lipnja ove godine. Biskupi su konstatirali da je Papa dao dragocjene smjernice koje će se ugrađivati u pastoralne programe svih hrvatskih (nad)biskupija, i to na području kršćanske baštine, kršćanske kulture, svjedočenja i apostolata, obiteljskog pastorala, rada s mladima, vrednovanju zemljoradnje, ulaska Hrvatske u Europsku uniju, liječenja ratnih rana… Biskupi su zadužili pojedina tijela BK da na svojoj razini i na svome području detaljnije razrade prijedloge programa na temelju Papinih poruka nakon čega će se poći u konkretizaciju na terenu.
U tom kontekstu biskupi su razgovarali o predstojećem zahvalnom nacionalnom hodočašću u Rim od 6. do 9. studenoga ove godine. Tri su zajedničke točke hodočašća: sveta misa u bazilici Svete Marije Velike u petak 7. studenoga u 17 sati koju predvodi novi hrvatski kardinal Josip Bozanić; sveta misa u bazilici sv. Petra u Vatikanu u subotu 8. studenoga u 9 sati koju također predvodi kardinal Bozanić te posebna audijencija sa Svetim Ocem Ivanom Pavlom II. koja je predviđena nakon svete mise u subotu 8. studenoga u 11,30 sati. Utvrđeno je da je odaziv hodočasnika velik i da pripreme teku po planu. Za tu je zgodu tiskan liturgijski vodič i šal s prepoznatljivim oznakama.
Budući da se približavaju parlamentarni izbori u Hrvatskoj, biskupi su uputili svoju pastirsku riječ javnosti kako bi potaknuli i birače i one koji se kandidiraju na dostojanstvo, odgovornost i zauzetost za opće dobro i sigurniju budućnost naroda i države.
Bilo je riječi i o Srednjoeuropskome katoličkom danu kao inicijativi za povezivanje srednjoeuropskih katoličkih zemalja na temelju kršćanske kulturne baštine, žive crkvene pripadnosti i tradicije marijanskih svetišta koja su i danas mjesta okupljanja i molitve velikoga broja vjernika. HBK aktivno sudjeluje u svim pripremnim događanjima a u tijeku su pripreme za simpozij o obitelji koji će se u okviru SEKD-a održati u Zagrebu u travnju iduće godine.
Izneseni su i odobreni planovi rada biskupskih komisija, vijeća i odbora HBK za iduću 2004. godinu. Biskupi su pri tome detaljno analizirali minulo razdoblje, ali jednako tako raspravljali o prioritetima i zadaćama tijela HBK u predstojećem periodu. Nakon što je istekao mandat mons. Valteru Županu, predsjedniku Vijeća HBK za obitelj, mons. Želimiru Puljiću, predsjedniku Vijeća HBK za kulturu i crkvena kulturna dobra, i mons. Ivanu Milovanu, predsjedniku Biskupske komisije HBK “Iustitia et pax”, oni su ponovno birani na daljnje petogodišnje razdoblje.
Odobren je program za nacionalni susret mladih koji će se, kako je već prije najavljeno, održati u Šibeniku 24. i 25. travnja iduće godine. U pripremi za taj događaj, koji se također ostvaruje u sklopu Srednjoeuropskoga katoličkog dana, poseban je naglasak stavljen na duhovnu pripremu mladih i njihov rast u eklezijalnom zajedništvu.
Raspravljalo se o prijedlogu nacrta Statuta Papinskih misijskih djela i doprinosu Crkve u Hrvatskoj misijskom poslanju opće Crkve te je utvrđeno da hrvatski vjernici misije prihvaćaju s duboko izgrađenim osjećajem za tu temeljnu djelatnost i poslanje Crkve. To se osobito očituje u velikodušnom daru koji se u svim crkvama za misije prikuplja na Misijsku nedjelju i šalje u Rim.
Odobren je hrvatski prijevod Opće uredbe trećega tipskog izdanja Rimskoga misala. Tim dokumentom unosi se novo svjetlo u događanja liturgijskih slavlja, osobito svete mise, što će biti na korist i uputu kako onima koji predvode tako i svim ostalim sudionicima liturgijskih slavlja.
Biskupi su raspravljali o liturgijskom spomenu novih hrvatskih blaženika: bl. Marije Propetoga Petković i bl. Ivana Merza. Utvrđeno je da se pripremaju novi obrasci za njihov liturgijski spomen. Biskupi su se osvrnuli i na pitanja vezana uz nacionalni liturgijski kalendar.
Prihvaćen je Dodatak HBK za ponovljeno izdanje liturgijske pjesmarice “Pjevajte Gospodinu pjesmu novu”.
Nastavljena je diskusija o seminarima za kršćansku obnovu koji sebi pridaju posebno karizmatsko obilježje te je povjereno Vijeću HBK za nauk vjere da o tome izda smjernice.
Biskupi su izviješteni o daljnjim pripremama za gradnju crkve Hrvatskih mučenika na Udbini.
Posebna je diskusija vođena o nekim pitanjima i ulozi laika u mjesnim Crkvama, o njihovoj uključenosti u pastoralni rad župa i biskupija kao i perspektivama za budućnost. Zaključeno je da će se na razini HBK pojačati rad na koordiniranju rada laičkih udruga i pokreta i njihovu boljem međusobnom povezivanju.
Podnesen je izvještaj o pripremama za upis pravnih osoba Katoličke Crkve sukladno Protokolu koji je potpisan još prošle godine, ali radi objektivnih okolnosti dosada nije bio proveden.
Na temelju Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima raspravljalo se i o povratu oduzete crkvene imovine za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Biskupi su konstatirali da povrat ide vrlo teško, pa čak i tamo gdje nema posebnih zapreka, te da je dosada vraćeno manje nego se to ponekad u javnosti želi prikazati.
Raspravljajući o pastoralnoj i eklezijalnoj perspektivi studenata laika na visokim crkvenim učilištima, biskupi su zaključili da je u tom pitanju nuždan realniji pristup naših visokih crkvenih učilišta već prilikom upisa novih studenata, koji moraju uzeti u obzir potrebe i mogućnosti naše Crkve. S tim u vezi planirani su posebni susreti biskupa i predstavnika naših visokih crkvenih učilišta.
Biskupi su obaviješteni i o najnovijim koracima koji se poduzimaju za rješavanje pitanja onih prognanika i izbjeglica koji još uvijek nemaju trajno riješeno stambeno pitanje. Problem se rješava, ali vrlo sporo.
Potvrđeno je da će se proljetno zasjedanje HBK održati od 19. do 23. travnja 2004. godine u Zagrebu, a jesensko od 10. do 14. listopada 2004. godine u Zadru.
U utorak navečer u hvarskoj katedrali za prisutne je biskupe priređen kulturni program kojim se predstavila znamenita baština crkvenoga pjevanja otoka Hvara.
Posljednji dan zasjedanja biskupi su razgledali dio bogate kulturne baštine otoka Hvara.
Tiskovni ured HBK