Na redovitom, trećem saboru Hrvatske biskupske konferencije (HBK) održanom od 15. do 17. ožujka 1994. u Zagrebu, pod predsjedanjem kardinala Franje Kuharića, biskupi su razmatrali brojna aktualna pitanja naše Crkve.
Uz članove HBK na saboru su bili nazočni apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giulio Einaudi, delegat Talijanske biskupske konferencije tršćanski biskup mons. Lorenzo Bellomi, te subotički, mostarski, i sarajevski pomoćni biskup. Svečanu koncelebriranu misu hrvatskih biskupa sa zagrebačkim vjernicima u zagrebačkoj katedrali predvodio je kardinal Franjo Kuharić, a propovijedao je splitski pomoćni biskup mons. Marin Barišić.
U izvještaju o dosadašnjem radu Komisije HBK za odnose s državom Hrvatskom mons. Srećko Badurina iznio je da je u osam mjeseci rada te Komisije održano pet radnih susreta s odgovarajućom Državnom komisijom te su načeta brojna pitanja. Za daljnji rad, koji bi trebalo ubrzati, Komisija za odnose s državom dobila je od HBK određena uputstva o stavovima koje će zastupati u daljnjim pregovorima glede pojedinih pitanja. Biskupi su tako raspravljali o reguliranju pravnog položaja Crkve i pravne osobnosti crkvenih ustanova. Biskupi su zauzeli stav da vjernici vjenčanjem u crkvi ostvaruju zakonske posljedice i na području civilnog zakonodavstva pa bi tako trebalo riješiti to pitanje u novom zakonu. Biskupi drže da bi vjeronauk u školi trebalo načelno regulirati Zakonom i posebnim ugovorom između HBK i Hrvatske vlade. Pitanje visokih bogoslovnih škola trebalo bi regulirati posebnim ugovorom kojim bi se zajamčila specifičnost visokih bogoslovnih škola kao crkvenih ustanova s pravom javnosti. I pitanje visokih škola za spremanje nastavnika vjeronauka u osnovnim i srednjim školama, stalnih pastoralnih suradnika, stalnih đakona, crkvenih glazbenika, animatora duhovnosti i katoličkih novinara trebalo bi regulirati posebnim ugovorom tako da bi te škole bile privatne s pravom javnosti. Biskupi su s tim u vezi također raspravljali kako definirati oblik financijske pomoći koju bi država bila dužna doznačivati Crkvi.
Hrvatska biskupska konferencija ustanovila je potrebu da se u Hrvatskoj osnuje vojni ordinarijat pa će uputiti molbu Svetoj Stolici da pokrene uobičajeni postupak.
Biskupi su razmotrili i neka dosad uočena protokolarna pitanja u odnosima Crkve i države.
HBK je razmotrila i odobrila Pravilnik o radu Vijeća za nauk vjere i katehizaciju. Nakon što su prošle godine osnovali Nacionalni katehetski ured, biskupi su sada raspravili i prihvatili na tri godine ad experimentum Pravilnik o radu tog Ureda. Biskup Marin Srakić izvijestio je o učinjenom i predložio da bi se dugogodišnjim vjeroučiteljicama priznale stručne ekvivalencije u izobrazbi u odnosu prema rangovima koje određuje civilno zakonodavstvo. Biskupi su raspravljali o izradi katekizama te su informirani o trenutnoj fazi pothvata izdavanja hrvatskog prijevoda Katekizma Katoličke Crkve.
Budući da biskupima dolaze pitanja u svezi s pretvorbom nekadašnjeg društvenog vlasništva i da bi mogli steći uvid u moralni vid tog društvenog procesa biskupi su pozvali g. Ivana Penića, predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju, da ih informira o zakonskim odredbama i dosadašnjoj praksi te da im odgovori na određena pitanja.
Veliku pozornost biskupi su posvetili i pitanjima služenja naše Crkve elektronskim medijima te su odlučili da se nastave nastojanja kako bi se uspostavio katolički radio te TV studio.
Raspravljajući o Godini obitelji biskupi su poželjeli da “Pismo pape Ivana Pavla II. obiteljima” dođe u što veći broj hrvatskih obitelji. Biskup Želimir Puljić izvijestio je o različitim inicijativama koje su već poduzete ili će se još poduzeti u pastoralu i na drugim područjima za promicanje vrijednosti obitelji i njihove evangelizacije. Biskupi su preporučili da se što više naših obitelji iz svih biskupija odazove na poziv Papinskog vijeća za obitelj za sudjelovanje na susretu Svetoga Oca s obiteljima iz svega svijeta 9. listopada u Rimu. Biskupi posebno preporučuju svim djelatnicima u sredstvima društvenog priopćavanja, osobito televiziji, da u Godini obitelji objavljuju što više priloga u kojima se promiču pozitivne vrijednosti obiteljskog života. Biskupi pozivaju sve katoličke obitelji da obnove praksu svakodnevne molitve te preporučuju moljenje Ispovijesti vjere Hrvata katolika.
Biskupi su odobrili statute privatnih vjerničkih društava: “Križarska organizacija” i “Kap dobrote”.
Razmatrajući pitanje o otvaranju katoličkih škola biskupi ohrabruju takve inicijative te su povjerili Vijeću za sjemeništa da prouči konkretna pitanja koja su s tim u svezi.
Biskupi uočavaju porast konzumiranja droge i alkoholizma kao egzistencijalni problem u našem narodu te pozivaju sve institucije da se ozbiljno posvete tom problemu kake glede sprečavanja tako i liječenja. Očekuju da će se tim problemom sustavnim programom baviti obrazovne ustanove, a od sredstava društvenog priopćivanja, osobito televizije, da će donositi više edukativnih priloga. Biskupi ohrabruju inicijative na tom području u našoj Crkvi.
Predsjednik Hrvatskog Caritasa msgr. Vladimir Stanković izvijestio je biskupe o radu Hrvatskog Caritasa u 1993. godini te o pomaganju u proljetnoj sjetvi – jednom od sadašnjih Caritasovih projekata. Također je izvijestio biskupe o suradnji Hrvatskog Caritasa s Međunarodnom katoličkom organizacijom za migraciju sa sjedištem u Ženevi, a koja ima svoj ured i u Zagrebu, te drugim nacionalnim Caritasima i Međunarodnim Caritasom. Istaknuo je da je u posljednje vrijeme jako smanjena humanitarna pomoć Hrvatskoj.
Biskupi su odlučili uspostaviti Komisiju HBK za kulturu, a za predstojnika Komisije imenovali su biskupa msgr. Đuru Kokšu.
Na poziv Poljske biskupske konferencije kao izaslanik HBK na plenarnom zasjedanju koncem travnja sudjelovat će biskup msgr. Đuro Kokša, a na poziv Španjolske biskupske konferencije na njenom zasjedanju sudjelovat će porečko-pulski biskup msgr. Antun Bogetić.
Biskup msgr. Srećko Badurina izvijestio je o nedavnom pohodu izaslanstva HBK Mađarskoj biskupskoj konferenciji.
Biskupi su informirani o prozelitskom nametanju školama i osobama potrebnim humanitarne pomoći vlastitih publikacija od strane baptista i još nekih kršćanskih denominacija te izrazili zbog toga svoje žaljenje jer se time narušavaju ekumenski odnosi u našoj državi.
Tajništvo HBK
