Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, predsjedao je XXXIV. plenarnom zasjedanju HBK koje je održano u prostorijama Nadbiskupskoga duhovnoga stola u Zagrebu, Kaptol 31, od 16. do 19. travnja 2007. godine. Aktivnim članovima HBK na tom su se zasjedanju pridružili mons. Francisco Javier Lozano, apostolski nuncij u RH, mons. Ante Jurić, nadbiskup splitsko-makarski u miru i mons. Antun Bogetić, biskup porečko-pulski u miru.
Zasjedanju su prisustvovali i delegati više europskih biskupskih konferencija: mons. Dino De Antoni, nadbiskup Gorizie, delegat Talijanske BK; mons. Viliam Judak, biskup Nitre, delegat Slovačke BK; mons. Marian Blažej Kruszylowicz, pomoćni biskup Szczecin-Kamiena, delegat Poljske BK; mons. Andrej Glavan, biskup Novoga Mesta, delegat Slovenske BK; mons. Franjo Komarica, biskup banjalučki, delegat BK Bosne i Hercegovine te mons. Janos Penzes, biskup subotički, delegat Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda.
Biskupi su sa zasjedanja uputili čestitku svetome ocu Benediktu XVI. povodom druge godišnjice njegova pontifikata.
Otvarajući zasjedanje kardinal Bozanić, predsjednik HBK, izrazio je radost zbog ponovnog susreta svih biskupa HBK. Istaknuo je da je to povlaštena prigoda za učvršćivanje međusobnog zajedništva, iskazivanje pastirske brige za Crkve kojima predsjedaju, za baštinu vjere i katoličke kulture kao i za aktualna nastojanja drage Hrvatske.
Kardinal Bozanić je naglasio da su misli i molitve svih prisutnih usmjerene Svetom Ocu koji slavi 80. rođendan i koji je u relativno kratkom vremenu svoje papinske službe mudrošću i sigurnom rukom usmjerio hod Crkve potičući na radost kršćanskog življenja. U nedavno objavljenoj postsinodalnoj pobudnici “Sacramentum Caritatis”, koja se nadovezuje na prvu encikliku “Deus Caritas est”, Papa ističe kako se upravo zahvaljujući Euharistiji Crkva uvijek iznova preporađa te upućuje sve u Crkvi na put euharistijske duhovnosti i pastorala. Kardinal Bozanić najavio je da će u četvrtak 19. travnja u zagrebačkoj katedrali apostolski nuncij u RH mons. Lozano predvoditi svetu misu o drugoj obljetnici izbora pape Benedikta XVI., uz koncelebraciju svih biskupa HBK.
Kardinal Bozanić je pozdravio apostolskoga nuncija, umirovljene biskupe te delegate biskupskih konferencija susjednih zemalja čija prisutnost na jasan način potvrđuje katoličko zajedništvo s Crkvama i narodima koje oni predstavljaju.
Na osobit je način pozdravio novoga varaždinskoga biskupa mons. Josipa Mrzljaka kojemu je, u vršenju nove odgovorne službe, poželio obilje Božje pomoći i blagoslova.
Komemoriao je zatim smrt mons. dr. Frane Franića, nadbiskupa i metropolita splitsko-makarskoga u miru, čiji je sprovod bio 21. ožujka o.g. u Splitu. Zahvalio je Bogu za njegov zauzeti rad u BK te ga preporučio Božjem milosrđu.
Kardinal Bozanić je nakon toga najavio važnije točke opsežnoga dnevnoga reda. Pozdravio je sve koji će pratiti rad plenuma, osobito ljude iz medija te najavio tiskovnu konferenciju za četvrtak 19. travnja.
Mons. Lozano, apostolski nuncij u RH, u svom je pozdravu posebno istaknuo povezanost hrvatskih vjernika i episkopata s Petrovim nasljednikom te važnost djelovanja Katoličke Crkve u hrvatskom društvu koje je jedan od bitnih čimbenika njegova identiteta.
Svi delegati zahvalili su na pozivu i pozdravima te ukratko izvijestili plenum o stanju Katoličke Crkve u svojoj zemlji kao i o društvenim okolnostima u kojoj se ona nalazi i djeluje. Ta bratska razmjena iskustava pokazala je mnogo sličnosti u pitanjima i zadacima pred kojima stoji Crkva u europskim zemljama.
U prvom čitanju biskupi su imali dokument koji govori o pastoralu sakramenata u župnoj zajednici. Raspravljali su o duhovno-teološkom značenju sakramenata za život vjernika i pastoralnoj refleksiji na izgradnju i obogaćivanje zajednice te o načinu slavljenja pojedinih sakramenata u župnoj zajednici. Posebna pozornost posvećena je pripremi za sakramente u što treba biti uključena cijela župna zajednica, a ne samo pojedinci koji se za sakramente pripremaju. Biskupi su se osvrnuli i na poteškoće i nedostatke u pripravi i podjeljivanju sakramenata a koji se javljaju u praksi i koje bi trebalo ispraviti kako bi slavljenje sakramenata bilo oslobođeno svega onoga što prikriva i zamagljuje onu milosnu snagu Božje ljubavi koju sakramenti u sebi nose. Dokument je upućen u daljnju doradu.
U tom kontekstu biskupi su razmotrili neka pitanja vezana za novu evangelizaciju. Prije svega naglašeno je da je svaki biskup, kao pastir svoje mjesne Crkve, odgovoran za cjelokupno pastoralno, osobito evangelizacijsko događanje u svojoj biskupiji koje se događa u okviru župe kao zajednice zajednicâ. Župnici pri tome, u suradnji s biskupom, imaju ulogu koordinatora koji sve oblike kršćanskoga života povezuje u jednu cjelinu. U tom vidu biskupi su se osvrnuli na neke današnje oblike nove evangelizacije, osobito na Neokatekumenski put koji je sve više prisutan i u našoj Crkvi. Konstatirali su da postoje mnogovrsni dobri plodovi njihova djelovanja koji obogaćuju život Crkve i daju nove nade za njezinu budućnost. Biskupi su naglasili da pomno prate razvoj toga oblika crkvenoga života, u duhu smjernica nadležnih tijela Svete Stolice, kako bi Neokatekumenski put, poštujući u cijelosti crkvene odredbe, osobito one koje se tiču liturgije, pridonosio izgradnji Crkve, Tijela Kristova, u svoj njenoj ljepoti i bogatstvu. Postoje određene poteškoće kojih su svi svjesni i koje treba riješiti u duhu eklezijalnog zajedništva i otvorenosti Duhu Svetomu.
Biskupi su se osvrnuli i na stanje duha današnjega čovjeka koje je obilježeno, s jedne strane, određenim indiferentizmom i sekularizacijom, dok s druge strane različiti duhovni pokreti i seminari pokazuju čovjekovu težnju i glad za duhovnim vrijednostima. Ustvrdili su da na tom području postoje neki oblici djelovanja svećenika i pojedinih laičkih grupa koji premalo vode računa o pastoralnim planovima i sveukupnom pastoralnom životu određene biskupije ili župe. Naglasili su da bi se svi takvi skupovi i akcije svakako trebali pripremati u dogovoru s dijecezanskim biskupom ili odgovornim osobama koje on imenuje.
S ovoga plenuma biskupi su uputili Pismo-poziv svećenicima Crkve u Hrvatskoj na hodočašće u Istru prigodom 60. obljetnice mučeničke smrti sluge Božjega Miroslava Bulešića, svećenika Porečko-pulske biskupije, kojega su 1947. godine ubili komunisti iz mržnje prema Katoličkoj Crkvi. Svi svećenici, biskupijski i redovnički, pozvani su na hodočašće u Lanišće i Svetvinčenat u petak 24. kolovoza ove godine. Tom prigodom u molitvu hodočasnika bit će uključeno i više od pet stotina svećenika koji su svoje služenje Bogu, Crkvi i narodu, kao i sluga Božji Miroslav Bulešić, zapečatili mučeničkom krvlju na raznim stratištima i u kaznionicama za vrijeme II. svjetskog rata i u poraću.
Biskupi su izviješteni o tijeku priprava za rad Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Raspravljalo se također o radu i razvoju Hrvatskoga Caritasa, te vrlo značajne ustanove Hrvatske biskupske konferencije koja svojim djelovanjem i zauzetošću pokazuje trajnu brigu Crkve za one najpotrebnije. Donesene su neke odluke za poboljšanje rada i administrativno vođenje Hrvatskoga Caritasa. Biskupi su istaknuli važnost akcije za Bosnu i Hercegovinu koja je posredstvom Hrvatskoga Caritasa pokrenuta ove godine i koja je od crkvenoga vodstva kao i svih vjernika u BiH primljena s velikim oduševljenjem.
Biskupi su razmotrili pitanja vezana uz sjećanje i odavanje počasti žrtvama totalitarnih režima za vrijeme Drugoga svjetskog rata i poraća. Konstatirali su, prije svega, da to pitanje nije do sada ozbiljno rješavano, osobito nisu poduzeta cjelovita istraživanja kako bi se na znanstven i nepristran način utvrdio broj svih žrtava. Na takvu akciju biskupi pozivaju i potiču sve odgovorne u hrvatskom društvu. Biskupi pozivaju na molitvu za sve žrtve, bez obzira kojoj vjeri, naciji ili političkoj opciji one pripadale. U tom duhu promatra se odlazak na Bleiburg, Macelj, u Staru Gradišku i druga stratišta, kao i ono što Požeška biskupija čini u Jasenovcu, kako bi se sva ta mjesta oslobodila svakog oblika manipulacije i učinila mjestima dostojanstvene molitve i sjećanja na teška stradanja nevinih ljudi.
Biskupi su odobrili neke izmjene u prijevodu obrednika Egzorcizama i Dodatku liturgiji časova, prihvatili određene izmjene u Nacionalnom liturgijskom kalendaru te odobrili nakane Apostolata molitve hrvatskih biskupa za 2008. godinu.
Podnesena su izviješća predsjednika komisija, vijeća i odbora HBK, te usvojeni neki prijedlozi vezani uz rad tih tijela HBK.
Biskupi su jednodušno podržali prijedlog đakovačkog i srijemskog biskupa o obnovi biskupije u Srijemu te o osnivanju nove crkvene pokrajine sa sjedištem u Đakovu.
Izviješteno je i o petogodišnjem radu Biskupske komisije HBK za odnose s državom. Istaknuto je da se na mnogim područjima provedbe Ugovorâ potpisanih između Svete Stolice i Republike Hrvatske učinilo puno, no da su neke stvari još uvijek ostale neriješene. Najveće su poteškoće na području uključivanja pravnih osoba Katoličke Crkve u pravni sustav Republike Hrvatske te na području povrata imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.
Članovi Biskupske komisije HBK za odnose s državom u novom mandatu su: mons. Josip Mrzljak, predsjednik, mons. Ivan Milovan i mons. Mile Bogović, a za tajnika je izabran mons. Vjekoslav Huzjak.
Odobreni su članovi Vijeća HBK za sjemeništa i duhovna zvanja.
Potvrđeno je da će se redoviti susret biskupa HBK s članovima Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara održati 30. svibnja 2007. godine u Zagrebu.
Dogovoren je dnevni red za susret s biskupima Austrijske biskupske konferencije koji će, zajedno sa svojim predsjednikom kardinalom Christophom Schönbornom boraviti u Zagrebu od 30. svibnja do 1. lipnja ove godine. Osim susreta s biskupima HBK sudjelovat će u proslavi blagdana Majke Božje od Kamenitih vrata 31. svibnja.
Dogovoren je datum zajedničkog hrvatsko-slovenskog hodočašća koje će se ove godine organizirati na Trsatu 18. kolovoza. Zajednički odbor odgovoran je za sva organizacijska pitanja.
Biskupi su izviješteni o tijeku priprema dokumentacije za novu zgradu HBK na Ksaveru čija bi izgradnja, ako sve bude išlo kako je predviđeno, trebala početi ove jeseni.
Biskupi su se osvrnuli na situaciju Crkve u današnjem hrvatskom društvu te konstatirali određene tendencije, osobito medijske, da se Crkvu sve češće prikazuje u negativnom svjetlu. Istaknuto je da to nije neka novost te da Crkva, uz to što je navikla trpjeti, ipak mora iskoristiti sve mogućnosti da se na takve napade odgovori na njoj primjeren način, dajući obrazloženje nade koju ona donosi svijetu. Pravi putokaz na tom putu jest jasan, nedvosmislen i odlučan govor i život pape Benedikta XVI. U tom procesu važnu ulogu ima Tiskovni ured HBK kao i Tiskovni uredi pojedinih nad/biskupija koji stoje na raspolaganju medijima te pomažu da istina o Crkvi dođe do svih onih koji je želi čuti.
Tajništvo HBK
