Plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije, 45. po redu, održano je od 13. do 15. studenoga 2012. u sjedištu HBK-a u Zagrebu, Ksaverska cesta 12a. Na zasjedanju su sudjelovali apostolski nuncij u RH mons. Alessandro D’Errico, izaslanik Biskupske konferencije BiH-a vojni ordinarij mons. Tomo Vukšić, subotički biskup mons. Ivan Penzeš i srijemski biskup mons. Đuro Gašparović.
Na početku radnoga dijela zasjedanja biskupi su podržali pokretanje postupka za proglašenje blaženim krčkog biskupa Antuna Mahnića (1850—1920).
O XIII. općoj redovitoj Sinodi biskupa, koja je o temi “Nova evangelizacija za prenašanje kršćanske vjere” održana od 7. do 28. listopada 2012. u Rimu, govorili su kardinal Josip Bozanić i pomoćni đakovačko-osječki biskup Đuro Hranić. Oni su iznijeli pojedinosti o organizaciji i nekim naglascima Sinode koja je okupila biskupe i promatrače iz cijeloga svijeta. Posebno su naglasili ozračje katoliciteta, univerzalnosti Crkve koje je vladalo na Sinodi, a očitovalo se u iznošenju iskustava i prijedloga crkvenih zajednica iz svih dijelova svijeta.
Pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško, predsjednik Odbora HBK-a za katoličke škole i visoka crkvena učilišta, govorio je o Katoličkim školama u smislu uređivanja statusa katoličkih škola u skladu s Ugovorima o suradnji na području odgoja i kulture te o pravnim pitanjima između Svete Stolice i Republike Hrvatske, nadopunjavanja osnivačkih akata te izgradnje i očuvanja specifičnosti katoličkih škola. Sukladno ugovorima, Katolička crkva ima pravo osnivati škole bilo kojeg stupnja kojima Republika Hrvatska priznaje pravnu osobnost, a njihovim djelatnicima i učenicima priznaje jednaka prava kao i državnim školama. Biskup Šaško je istaknuo potrebu izrade strategije širenja mreže katoličkih škola na razini biskupija i redovničkih zajednica, s osobitim naglaskom na školske oblike prije srednje škole. Upozorio je i na potrebu veće koordinacije na razini HBK-a kako bi se postiglo jedinstvo djelovanja na nacionalnoj razini. Požeškom biskupu Antunu Škvorčeviću biskupi su povjerili izradu strategije o pitanjima vezanim za katoličke škole.
Hrvatski biskupi su na zasjedanju, nakon izvješća predstojnika Nacionalnoga katehetskog ureda mons. Ivice Pažina o provedbi vjeronauka u osnovnim i srednjim školama, izrazili svoju radost zbog otvorenosti roditelja i učenika koji osobnim izborom vjeronauka u školi pred Crkvu uvijek i iznova stavljaju nove zadaće promišljanja o kvalitetnom vjerskom odgoju i kvaliteti vjeronaučne nastave. Razmotrili su također i ozbiljna otvorena pitanja. Ona se ponajprije odnose na povredu Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture (čl. 1, t. 1) i Ugovora između Hrvatske biskupske konferencije i Vlade Republike Hrvatske o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama (čl. 3, t. 1) kojim se garantira pravo na vjeronauk u školi za vrijeme čitavog obrazovanja s po dva sata tjedno. Nasuprot tome, u okviru “sestrinskog obrazovanja”, odnosno u medicinskim srednjim školama, to se pravo od početka ove školske godine ne poštuje. Naime, trenutno se nastava vjeronauka uopće ne izvodi u trećim razredima srednjih medicinskih škola, a sukladno reformi medicinskih srednjih škola od sljedeće godine to isto bi se trebalo dogoditi i u četvrtim razredima, tako da bi nastava vjeronauka u srednjim medicinskim školama ostala samo u prva dva razreda (s po jedan sat tjedno). Analizirali su i posljedice koje je donijela preporuka ministra Jovanovića o provedbi vjeronauka u osnovnim školama prvi i posljednji sat. U nekim se školama te posljedice očituju u diskriminaciji vjeronauka kao predmeta, a u nekima u otežavanju izvođenja nastave. Biskupi su izrazili svoje čuđenje te nezadovoljstvo zbog nespremnosti ministra znanosti, obrazovanja i sporta za susret i razgovor s predstavnicima Hrvatske biskupske konferencije i Nacionalnog katehetskog ureda o navedenim pitanjima.
Biskupi su također upoznati s relevantnim činjenicama uvođenja, provedbe te sadržaja Kurikuluma zdravstvenog odgoja. Pozitivno su vrednovali sadržaje njegova tri prva modula. No, iznenađeni su načinom uvođenja zdravstvenog odgoja u osnovne i srednje škole, njegovom obvezatnošću za sve učenike te sadržajem njegova četvrtoga modula, koji je s obzirom na stavove o spolnoj, odnosno tzv. rodnoj ravnopravnosti i o odgovornom spolnom ponašanju posve u suprotnosti s kršćanskim svjetonazorom učenika, njihovih roditelja, ali i mnogih nastavnika. Osobito su naglasili nedopustivost grubog kršenja ustavnog prava i slobode roditelja da oni odlučuju o odgoju svoje djece (Ustav Republike Hrvatske, čl. 63, t. 1). Naime, “roditelji imaju prvenstveno pravo da biraju vrstu obrazovanja za svoju djecu” (Opća deklaracija o pravima čovjeka, čl. 26, t. 3), a država “u obavljanju svojih funkcija povezanih s obrazovanjem i poučavanjem” ima zadaću “poštovati pravo roditelja da osiguraju obrazovanje i poučavanje u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima” (Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Protokol 1, čl. 2; usp. Povelja o temeljnim pravima Europske Unije, čl. 14, t. 3). To pravo roditeljima daju brojni međunarodni pravni akti, kao i dokumenti europskih institucija, kojih je potpisnik i Republika Hrvatska, sve do nedavne Rezolucije Vijeća Europe o pravu na slobodu izbora u obrazovanju u Europi (od 4. listopada 2012, br. 1904/2012).
Neprofesionalan i nedopušten pristup ovom ozbiljnom pitanju biskupi drže krajnje zabrinjavajućim te pozivaju Vladu Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na dosljedno poštovanje pozitivnih europskih, međunarodnih te hrvatskih zakona i drugih pravnih akata. Sadašnji četvrti modul Kurikuluma zdravstvenoga odgoja smatraju višestruko neprihvatljivim te zahtijevaju da on u skladu s Ugovorom između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture bude usklađen s vrijednostima kršćanske etike (usp. čl. 1, t. 2). Biskupi također pozivaju sve katoličke roditelje da se osobno informiraju sa sadržajem Kurikuluma te izražavaju svoju podršku onim roditeljima, vjeroučiteljima i ostalim prosvjetnim djelatnicima koji podižu svoj glas u obrani svojih prava i dostojanstva vlastite savjesti. Zajedno s drugim vjerskim zajednicama u Republici Hrvatskoj, Hrvatska biskupska konferencija traži putove obrane roditeljskih i vjerskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske te Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica. Kao zasebno pitanje, s obzirom na provedbu Kurikuluma zdravstvenog odgoja, Hrvatska biskupska konferencija je razmotrila i pitanje provedbe Kurikuluma u katoličkim školama. U svezi s tim biskupi su potvrdili da na temelju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske konferencije o katoličkim osnovnim i srednjim školama od 23. svibnja 2011. “katoličke škole imaju pravo provoditi odgojno-obrazovne programe (…) sukladno katoličkim moralnim načelima” (čl. 9).
S obzirom na tumačenje nepovredivosti ispovjedne tajne u okviru rasprava o izmjenama i dopunama Kaznenoga zakona Hrvatska biskupska konferencija ponavlja nepromjenjiv nauk Katoličke crkve da je svaki svećenik koji, slaveći sakrament pomirenja, prima ispovijedi, obvezan “obdržavati posvemašnju tajnu o grijesima koje mu je pokornik ispovjedio”, te da mu “nije dopušteno govoriti ni o onome što je u ispovijedi saznao o životu pokornika”, jer ispovjedna tajna, koja ne dopušta izuzetka, ostaje zapečaćena sakramentom (Katekizam Katoličke Crkve, br. 1467). Osim toga, zakon koji bi bio u suprotnosti s tim naukom, bio bi istodobno i u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske (čl. 40), a i s Ugovorom između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima (čl. 8, t. 2). Uz ovo napominjemo da su svećenici, čuvajući ispovjednu tajnu tijekom stoljeća, davali i svoje živote, ostajući vjerni svome zvanju. Na to su spremni i naraštaji današnjih svećenika.
Nakon što se u medijima počeo širiti dojam o izvrsnim odnosima između hrvatskih vlasti i Svete Stolice kojima su jedini problem stavovi hrvatskih biskupa, biskupi ističu da su to podmetanja kojima se želi narušiti crkveno jedinstvo i poljuljati međusobno povjerenje na različitim razinama. Istodobno biskupi su istaknuli da nema nikakvog razilaženja između Hrvatske biskupske konferencije i Svete Stolice kako su u nedavnim svojim izjavama sugerirali neki visoki hrvatski državni dužnosnici.
Hrvatski su se biskupi s osobitom zabrinutošću osvrnuli i na aktualnu iznimno tešku socijalnu situaciju u Hrvatskoj. Zabrinjava povećanje broja socijalno ugroženih osoba te zbog toga biskupi apeliraju na sve odgovorne u našemu društvu da se što snažnije zauzmu oko rješavanja izazova koje je nametnula globalna kriza, potičući s jedne strane primjerena gospodarska rješenja koja će rezultirati povećanjem zaposlenosti, a s druge strane u duhu sveopće solidarnosti i osjetljivosti posvetiti posebnu brigu onima koji su najugroženiji i najviše pogođeni krizom. Biskupi na osobit način pozivaju vjernike te potiču sve crkvene ustanove, napose karitativne, da dadu svoj doprinos u prevladavanju aktualnog stanja.
U svojem osvrtu na aktualnu situaciju u iščekivanju drugostupanjske presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču biskupi su istaknuli da smo tijekom posljednjih dvaju desetljeća hrvatske suverenosti prolazili kroz mnoštvo teških trenutaka koje smo kao vjernici promatrali u svjetlu vjere i povijesti spasenja, sa zahvalnošću svima, a osobito hrvatskim braniteljima, koji su žrtvovali svoje živote za slobodu naše domovine. No, oslobođenjem hrvatskih krajeva nisu prestali izazovi i kušnje za one koji su podnijeli najveći teret ratnih godina. Mnoštvo je branitelja izloženo progonima sudskim procesima, a neki od njih i političkim zloporabama. Biskupi upozoravaju na nužnost zauzimanja za pravednost i poštivanje prava osuđujući sve zločine koji su se dogodili, ali također upozoravaju i na neobjektivne i zlonamjerne prosudbe i djelovanja kao i na nedostatnu osjetljivost institucija kojima je to dužnost, za promicanje istine o hrvatskoj obrani o stradanjima i drugim posljedicama rata. Što se tiče skorašnje presude hrvatskim generalima Gotovini i Markaču, koji su dali velik doprinos u oslobađanju naše domovine Hrvatske od srpske agresije, kao i skupova potpore tim uglednim hrvatskim generalima, hrvatski su biskupi pozvali vjernike na zajedništvo i molitvu da pravomoćna presuda bude sukladna načelima pravednosti i istine. Ujedno biskupi pozivaju sve one koji će ovih dana na razne načine iskazivati potporu hrvatskim generalima, to uvijek čine dostojanstveno te s poštovanjem i zahvalnošću prema tolikim hrvatskim braniteljima koji su svojom nesebičnom žrtvom svima nama darovali slobodu.
O medijskoj ustanovi HBK-a govorio je predsjednik Odbora HBK-a za sredstva društvenih komunikacija riječki nadbiskup Ivan Devčić. Naime, budući da će uskoro medijske ustanove HBK-a – Tiskovni ured, Hrvatski katolički radio i Informativna katolička agencija – biti preseljene u novu zgradu HBK-a, istaknuta je potreba njihova zajedničkog djelovanja kao i pokretanja novoga internetskog portala. U tome smislu dani su neki prijedlozi i smjernice kako bi djelovanje medijske ustanove HBK-a bilo što učinkovitije.
Biskupi su usvojili novi Statut Hrvatskoga Caritasa.
Predsjednici pojedinih tijela HBK-a podnijeli su izvješća o svojem području djelovanja. Određeni su i izaslanici HBK-a na zasjedanjima drugih biskupskih konferencija u 2013. godini.
Budući da je istekao mandat dosadašnjeg predsjednika HBK-a, đakovačko-osječkog nadbiskupa Marina Srakića, biskupi su na ovom zasjedanju za novoga predsjednika izabrali zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića.
Na zasjedanju su učinjene i neke druge promjene u tijelima HBK-a. Za novoga predsjednika Biskupske komisije HBK-a za liturgiju imenovan je pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško. Imenovani su i novi članovi Biskupske komisije HBK-a za Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima: imenovani su đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, šibenski biskup Ante Ivas, porečko-pulski biskup Dražen Kutleša i biskup Ivan Šaško. Predstavnik BKBiH-a u tu Komisiju naknadno će biti imenovan. Novi predsjednik Pravne komisije HBK-a je biskup Dražen Kutleša. Članom mješovite komisije HBK-a i HKVRPP-a imenovan je biskup Mate Uzinić. Na čelo Vijeća za migrante imenovan je biskup Vjekoslav Huzjak. Ravnatelju Središnje ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika i predstojniku financijskog ureda HBK-a mons. Encu Rodinisu obnovljen je mandat, kao i predstojniku Nacionalnoga katehetskog ureda mons. Ivici Pažinu.
Biskupi su dogovorili i kalendar događanja za 2013. godinu. Zajedničko zasjedanje HBK-a i BKBiH-a održat će se 21. siječnja 2013. u Zagrebu. Redovna zasjedanja HBK-a održat će se od 9. do 11. travnja i od 16. do 18. listopada. Susret HBK-a i redovničkih poglavara održat će se 5. lipnja 2013.
Tajništvo HBK
