Priopćenje s 5. plenarnog zasjedanja Sabora HBK

U Zagrebu je od 11. do 14. listopada 1994. održano redovito zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije pod predsjedanjem kardinala Franje Kuharića a u nazočnosti apostolskog nuncija Giulia Eiunadia. Uz prisutne članove HBK na petom redovitom saboru hrvatskih biskupa sudjelovali su vrhbosanski nadbiskup Vinko Puljić i banjalučki biskup Franjo Komarica, te subotički biskup Ivan Penzes. Nakon pozdrava upućenih braći u episkopatu, predsjednik HBK je naglasio kako se upravo navršava mjesec dana nakon velikog događaja koji je doživjela naša Crkva i Domovina posjetom Svetog Oca Pape Ivana Pavla II. “Ostvarile su se naše želje”, naglasio je Kardinal, te dodao: “Iako je Papi svaki korak bio težak, svojom patnjom je još više ušao u srca hrvatskih vjernika.”

Nakon Kardinalovih uvodnih riječi i obavijesti o prispjelim dopisima i novostima, hrvatski biskupi su po redu iznijeli svoje doživljaje i ocjene Papinog posjeta. Zaključeno je da treba proučavati tekstove Papinih govora, uključujući i onaj na generalnoj audijenciji po povratku u Rim. Također treba proučiti govore predsjednika Republike i stavove države. Drugo pitanje je pitanje obilježavanja Papinog posjeta. Bilo je dosta prijedloga: npr. imenovanja jedne ulice u čast posjeta Sv. Oca ili postavljanja nekog obilježja u katedrali. Naglašene su aktivnosti svih biskupija za dolazak Pape, kao i potreba odavanja priznanja župnicima i vjernicima a posebno Odboru za pripremu Papinog posjeta. Papini govori su svojevrsna enciklika našem narodu. Zaključeno je da oni trebaju poslužiti kao temelj pastoralnog programa naše Crkve. S tim u svezi biskupi su odlučili uputiti s ovog sabora pismo vjernicima kojima se na poseban način posvješćuje dalekosežnost i značenje posjeta Svetoga Oca Hrvatskoj. Apostolski nuncij mgr. Einaudi prenio je pozdrave državnog tajnika kardinala Sodana hrvatskim biskupima i njegovu zahvalnost crkvenom i državnom Odboru za doček Sv. Oca. Istakao je da je Sv. Otac uistinu bio oduševljen ljubavlju i srdačnošću kojim su ga hrvatski narod i hrvatska Crkva obasipali na svakom koraku. Apostolski nuncij je također izrazio svoju zahvalnost za gradnju nuncijature i pohvalio požrtvovnost Crkve u Hrvata.

Članovi komisije HBK za rješavanje pitanja u odnosima Crkva-Država, izvijestili su o svom radu od posljednjeg zasjedanja biskupske konferencije.

Također je podnesen izvještaj u svezi studijskog susreta za laike 1995. Rečeno je da će se susret, komu je cilj promicati među vjernicima poznavanje katoličkog društvenog nauka, održati 1.travnja 1995. u Zagrebu. Pripreme su u toku.

Na pitanje o odnosu katoličkih vjeroučitelja prema štrajku, naglašeno je da su vjeroučitelji svećenici i časne sestre prvenstveno navjestitelji i svjedoci vjere s posebnim poslanjem Crkve u školi.

Na kraju prvog radnog dana biskupi su u zagrebačkoj katedrali koncelebrirali sv. misu koju je predvodio kard. Kuharić, a propovijedao je šibenski biskup mgr. Srećko Badurina, potpredsjednik HBK.

U nastavku ovog zasjedanja biskupi su saslušali izvještaj o radu Odbora HBK za pastoral zdravstvenog osoblja koji je u posljednje vrijeme posebno raspravljao o problemu širenja AIDS-a u Hrvatskoj. Biskupi su ponovno razmišljali o opasnosti oboljenja od AIDS-a i korištenja droga, ali i o pastoralnom djelovanju za suzbijanje tih opasnosti.

Na pitanje o osnivanju katoličkih škola biskupi su konstatirali da Ustav (Član 41.) omogućuje osnivanje takvih škola. Inicijative koje se pojavljuju u tom pravcu, biskupi su ohrabrili.

O sve težoj situaciji Crkve u Bosni i Hercegovini izvijestili su sarajevski nadbiskup Vinko Puljić i banjalučki biskup Franjo Komarica. Hrvatski biskupi su ponovno izrazili svoju solidarnost s katolicima u Bosni i Hercegovini i ponovno energično osudili etničko čišćenje i nijekanje osnovnih ljudskih prava. Traže od svih odgovornih da se dosljednije zauzmu za poštivanje ljudskih prava.

Potom su hrvatski hiskupi uz potrebne dopune i izmjene usvojili dokumente koji su bili doneseni prijašnjih godina: Pravilnik o crkvenim maticama i drugim uredskim knjigama, Propise o ponovnoj uspostavi trajnog đakonata, te Smjernice biskupa o sjemeništima i odgoju klera.

Na ovom saboru HBK biskupi su obaviješteni o dokumentu Sv. Stolice koji će se uskoro objaviti, a odnosi se na mogućnost primanja Euharistijske pričesti sa strane rastavljenih vjernika koji su ponovno stupili u građanski brak. Biskupi posebno podržavaju tradicionalnu katoličku nauku na tom području.

Trećeg dana zasjedanja HBK gost hrvatskih biskupa bilo je izaslanstvo Biskupske konferencije Mađarske. Izmijenjena su iskustva o sadašnjim prilikama Crkve u Hrvatskoj i Mađarskoj i posebno o pastoralnoj skrbi vjernika Hrvata u Mađarskoj i Mađara u Hrvatskoj. Istog dana hrvatski su se biskupi sastali s međunarodnom delegacijom CCEE-a (Vijeća Europskih Biskupskih Konferencija) i KEK-a (Europskog Vijeća Crkava iz Ženeve) u čijem sastavu su se nalazili: belgijski kardinal Godfried Danneels, nadbiskup Bruxellesa i predsjednik BK Belgije, predstavnik CCEE-a u ovom izaslanstvu; mitropolit Michael Staikos iz Bečkog ekumenskog patrijarhata; biskup Švedske Crkve Henrik Svenungson član centralnog vijeća KEK-a; i John Taylor, savjetnik u KEK-u za pitanja bivše Jugoslavije i tajnik radne grupe Europskih Crkava za pitanja političkog azila i izbjeglica. Hrvatski biskupi su iznijeli nastojanja i poteškoće povezane s ekumenskom situacijom kao i zapreke za pastoralnu brigu za hrvatske vjernike u okupiranim krajevima.

Zasjedanje HBK nastavilo se i u petak (do 12.30 h) izvještajima predsjednika Vijeća i delegata HBK.

Drugog dana zasjedanja u 11,30 sati u velikoj dvorani kazališta “Komedija” održana je promocija novog “Katekizma Katoličke Crkve” kod koje su sudjelovali svi biskupi prisutni na saboru HBK.

Tajništvo HBK

print

Povezane objave

Priopćenje sa 61. zasjedanja Sabora HBK

Tiskovni ured HBK

Priopćenje s 30. plenarnog zasjedanja Sabora HBK

Tiskovni ured HBK

Priopćenje s 7. plenarnog zasjedanja Sabora HBK

Tiskovni ured HBK