U Zagrebu je od 6. do 9. lipnja 1995. održano redovito plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije pod predsjedanjem kardinala Franje Kuharića; kao gosti bili su prisutni: apostolski nuncij Giulio Einaudi, članovi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić i mostarski biskup Ratko Perić, i subotički biskup Janos Penzes.
Nakon uvodne molitve kardinal je Kuharić, pozdravivši nazočne goste, istaknuo kako ovaj put “među nama nije prisutan banjolučki biskup Franjo Komarica jer se nalaži u kućnom pritvoru”. Kardinal Kuharić je izvijestio okupljene biskupe o situaciji banjolučkog biskupa te o teškom stanju Hrvata i Muslimana na području Banje Luke. Potom je kardinal izvijestio o apelima koje su uputile crkvene, a i državne vlasti, svijetu i svjetskim liderima glede nesnosnog stanja u kome se nalazi biskup Komarica i njegovi vjernici. Prisutnim biskupima je situaciju u Banjoj Luci i Sarajevu potom podrobno prikazao sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.
Osvrćući se na prijedlog Kongregacije za kler u svezi svetkovanja Dana posvećenja svećenika, hrvatski biskupi su prihvatili poticaj Svete Stolice, odredivši da se ubuduće Dan posvećenja svećenika svetkuje na blagdan Srca Isusova. Stoga biskupi mole naše svećenike da uistinu prihvate taj dan kao dan kad će osobno, zajednički ili s narodom na poseban način moliti za posvećenje svećenika.
Posebnu pozornost hrvatski biskupi posvetili su pozivu Svete Stolice na pastoralnu pripravu za jubilej 2000. godine. U sklopu programa senzibiliziranja cjelokupne Katoličke Crkve za taj jubilej, hrvatski su biskupi odlučili stvoriti središnji nacionalni odbor koji će se sastojati od predstavnika biskupija u Hrvatskoj, predstavnika redovnika, redovnica i laika, te predstavnika Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Nacionalni odbor, kome su na čelu trojica biskupa iz Hrvatske i jedan iz Bosne i Hercegovine, treba oblikovati petogodišnji duhovno-pastoralni plan koji će obuhvatiti znanstveno teološku, pastoralnu, duhovnu i medijsku senzibilizaciju vjernika Crkve u Hrvata.
U sklopu plana jubileja 2000. godine, predsjednik Vijeća za laike mons. Bozanić je izvijestio biskupe o planovima za hodočašće mladih u Loreto od 6. do 10. rujna ove godine. Biskupi su se dogovorili da će na hodočašće, koje će se pripremiti pod temom “Hod s Marijom prema trećem milenijumu”, poći mladi iz svih hrvatskih biskupija. Hodočasnici iz Bosne i Hercegovine bit će u skupini s mladima iz španjolske, a smještaj im dariva nadbiskupija Ancona.
Hrvatski biskupi su se također dogovorili da će delegacija od 9 biskupa, na čelu s kardinalom Kuharićem, poći u Slovačku gdje će u Košicama 2. srpnja Papa proglasiti svetim blaženog Marka Križevčanina zajedno s dvojicom drugih mučenika. Biskupi preporučuju da se organiziraju hodočašća za tu nedjelju. Neka se svećenici jave Tajništvu HBK do 20. lipnja ako kane organizirati hodočašće.
Na kraju prvog dana zasjedanja HBK koncelebriranu misu okupljenih biskupa u zagrebačkoj katedrali predvodio je kardinal Kuharić, a propovijedao mons. Slobodan Štambuk. Predsjednik Vijeća za kler i sjemenište mons. Ivan Prenđa iznio je program o aktivnostima za pastoral zvanja. Biskupi su razmotrili rad na dovršenju temeljne uredbe o odgoju i obrazovanju svećenika u našoj Crkvi. Biskupi su s posebnom pozornošću pratili to izlaganje i poticat će različite inicijative da se sto bolje razvije pastoral zvanja u našoj Crkvi.
U sklopu izvještaja predsjednika Vijeća za katehizaciju o koordinaciji djelatnosti na području katehizacije, biskupi su se zadržali na temi uvođenja predviđenoga alternativnog predmeta vjeronauku (“etika i religija”) u srednje škole. Biskupi su, da ne bi došlo do zabune, mišljenja da se taj predmet treba zvati “etika” i da bi trebao biti isključivo alternativni predmet. Biskupi su također izrazili mišljenje da bi trebalo voditi brigu o predavačima tog predmeta. Biskupi su odlučili uputiti poziv roditeljima, vjeroučenicima, vjeroučiteljima i svećenicima pred novu školsku godinu kojim će apelirati na roditelje da djecu upisuju na katolički vjeronauk.
Raspravljajući o djelatnostima Vijeća HBK za obitelj, biskupi su se dotaknuli i teme o pripremama za donošenje novog zakona o braku i obitelji u Hrvatskoj. Naglašeno je da će taj zakon, po svoj priliči, obuhvatiti brojne sfere koje se dotiču i crkvenog nauka. Biskupi su izrazili nadu da će zakonodavci uzeti u zaštitu pravo na život i respektirati temeljna kršćanska načela nepovredivosti ljudske osobe. Pitanje prava na rođenje svakoga začetog ljudskog biča temeljno je pitanje koje se tiče same istine o čovjeku, njegovu smislu i o njegovu vremenitom i vječnom životu. Stoga to pitanje zahtijeva najveću pozornost svih ljudi dobre volje: biskupi će s najvećom pozornošću pratiti i nastajanje zakona koji se odnosi na pobačaj. Biskupi pozivaju vjernike da se ne daju zavesti nikakvom propagandom koja se protivi načelima Crkve o poštivanju ljudskog života. Biskupi su također upozorili na prisutnost određene propagande u prilog pobačaja pa se čak skupljaju i potpisi po ulicama, školama i po ustanovama. Biskupi se nadaju da vjernici neće nasjedati takvoj propagandi.
Da se naša javnost sto bolje upozna s naukom Crkve o zaštiti ljudskog života od njegova začeća do prirodne smrti, biskupi su upriličili 8. lipnja u dvorani Bogoslovnog sjemeništa “Vijenac”, pred brojnom publikom i medijima, predstavljanje upravo tiskanoga hrvatskog prijevoda enciklike pape Ivana Pavla II. “Evanđelje života”.
Govoreći o medijskoj prezentaciji nekih važnih tema, hrvatski su biskupi izrazili svoje žaljenje zbog načina kako su one u nekim televizijskim emisijama obrađene, naime na način koji kršćanske vrijednosti vise omalovažava nego ih izlaže. Biskupi ponovno upozoravaju svećenike da u sredstvima informiranja ne mogu nastupati kad se radi o tumačenju kršćanskog nauka bez dozvole svoga ordinarija.
Plenarno zasjedanje razmotrilo je kao posebnu temu pitanje pravne regulacije odnosa između Katoličke Crkve i Republike Hrvatske. Članovi Komisije HBK za odnose s državom izvijestili su o procesu pregovora s državnom stranom o postojećim zakonskim odnosima. Biskupi su obaviješteni da će se brojna pitanja međusobnih odnosa rješavati ugovorima između države i Svete Stolice. U tijeku je izrada četiriju takvih ugovora između Republike Hrvatske i Svete Stolice. Završen je ugovor o vojnom ordinarijatu i njegovo potpisivanje očekuje se uskoro. Trećeg dana zasjedanja hrvatske je biskupe posjetio dr. Jure Radić, ministar razvitka i obnove Republike Hrvatske i predsjednik državne komisije za odnose između Crkve i države. On je izvijestio biskupe o nastojanjima oko izrade predviđenih ugovora te o Nacionalnom programu demografskog razvitka Hrvatske.
Sarajevski nadbiskup kardinal Puljić, govoreći o izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine, apelirao je na hrvatske biskupe da se zauzmu za učinkovitiju pastoralnu skrb izbjeglica iz Bosne i Hercegovine. Također je upozorio na teške probleme izbjeglica i izrazio molbu da hrvatska vlada posveti sto veću pozornost rješenju tih problema. Upozorio je na poteškoće u svezi sa zdravstvenom zaštitom te zamjenom kuća odnosno stanova, pri čemu se često ne ostvari potrebno pravo useljenja u zamijenjenu kuću ili stan.
Hrvatski su biskupi, zajedno s prisutnim biskupima Bosne i Hercegovine, odlučili da će uputiti novi apel glede osobito teške situacije u banjolučkoj biskupiji. Odlučeno je da će apel biti izravno uručen predstavnicima Kontaktne skupine i veleposlanicima nekih drugih zemalja u papinskoj nuncijaturi u Zagrebu na završetku plenarnog zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije 9. lipnja 1995.
Biskupi su također razmotrili izvještaje o bolnim nedavnim događajima u Mostaru kad je fizički napadnut tamošnji biskup. Oni izražavaju svoje duboko žaljenje zbog necrkvenoga i neljudskog postupka prema mostarskom biskupu. U svezi s time, biskupi naglašavaju eklezijalna načela želeći toj biskupiji istinski mir, slogu i zajedništvo utemeljeno na katoličkom nauku o Crkvi i nauku samoga Isusa Krista. Crkva je ustanova Isusa Krista koji ju je utemeljio kao zajednicu vjernika, svojih učenika, koji krštenjem iz vode i Duha Svetoga postaju jedno Tijelo. Njih povezuje zajedno Duh Sveti u istoj vjeri, nadi i ljubavi. Iz te vjere, nade i ljubavi izvire djelovanje Crkve u cjelini, ali i svakoga pojedinog vjernika. Vjera je čin poslušnosti riječi Božjoj. To je poslušnost Isusu Kristu Spasitelju. To je usvajanje Božje riječi kao pravila života. Na tomu se temelji zajedništvo Crkve. Svaka neposlušnost, podijeljenost u Crkvi, ranjava to zajedništvo i ruši jedinstvo Crkve koje je zahtjev samoga Isusa Krista “da svi budu jedno”. Crkva je vidljiva zajednica koja živi od riječi Božje i od sakramenata, a u jedinstvu vjere nju povezuje vidljivo učiteljstvo, prema ustanovi i mandatu samoga Isusa Krista. Stoga je u Crkvi za cijelu Crkvu vidljivi znak povezanosti s Isusom Kristom Petrov nasljednik sv. otac papa kao rimski biskup. Katolička Crkva ne može postojati kao Katolička Crkva bez Petra i bez apostolskih nasljednika biskupa. Biskup je u biskupiji vidljivi, sakramentom posvećeni znak povezanosti s Kristom. Stoga se i katolički vjernici ne mogu zakonito udruživati u ustanove Crkve bez znanja i odobrenja svoga biskupa. Ako se udružuju bez odobrenja, ne mogu si prisvajati katolički naslov. Biskupi su istaknuli kako ne smiju dopustiti da misli svijeta i svjetovne metode postupaka razaraju iznutra Crkvu. Stoga su hrvatski biskupi apelirali na vjerničku svijest svih vjernika mostarske biskupije da shvate svoj odnos u Crkvi u Kristovu Duhu.
Tajništvo HBK
