Priopćenje s Izvanrednog zasjedanja HBK-a

Izvanredno zasjedanje Sabora Hrvatske biskupske konferencije (HBK) održano je u četvrtak poslijepodne, 1. lipnja 2023., u sjedištu HBK-a u Zagrebu. Na početku zasjedanja sudjelovali su generalni tajnik Biskupske sinode kardinal Mario Grech i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua.

Pozdravljajući nazočne predsjednik HBK-a zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša zahvalio je kardinalu Grechu što je u jeku priprema za XVI. redovitu opću skupštinu Biskupske sinode, koja će se u listopadu održati u Rimu, našao vremena posjetiti Hrvatsku. Potom je dao riječ uvaženom gostu iz Rima koji je sinodalni proces u Crkvi prikazao kao prigodu za osluškivanje Duha Svetoga i prepoznavanje volje Božje za Crkvu u našem vremenu. Naglasio je specifičnost katoličkog značenja sinode u odnosu na njezino razumijevanje u drugim kršćanskim crkvama, a koje sadrži tri temeljna elementa: sinodalnost, kolegijalnost i jedinstvo s Petrovim nasljednikom. Ako nedostaje jedan od tih elemenata ne može se govoriti o katoličkoj sinodi, rekao je kardinal Grech dodavši kako će novost na zasjedanjima Biskupske sinode u listopadu ove i 2024. godine biti sudjelovanje 70 osoba koje nisu biskupi što do sada nije bio slučaj. Uslijedio je otvoreni dijalog s biskupima u kojem su produbljena neka pitanja vezana za značenje same sinode i njezine ciljeve. Istaknuto je kako sinoda nije primarno mjesto za rješavanje aktualnih izazova u Crkvi nego prije svega traženje načina kako uključiti sve krštenike u evangelizaciju suvremenog čovjeka i društva.

Na ovom su zasjedanju biskupi počeli promišljati na koji način obilježiti 1100. obljetnicu Hrvatskog kraljevstva (2025.) i 1400. obljetnicu pokrštavanja Hrvata (2041.). Za početak su se prisjetili na koji način su visoke obljetnice tih dvaju važnih datuma hrvatske nacionalne i crkvene povijesti proslavljene 1925., odnosno velikim projektom 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata koji je zbog Drugog svjetskog rata morao biti odgođen da bi konačno bio ostvaren sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća te je završen velebnim Nacionalnim euharistijskim kongresom 1984. godine u Mariji Bistrici. Prijedlozi za proslavu bit će razmatrani na budućim zasjedanjima.

Biskupima je predstavljen i rad Centra Hrvatskog katoličkog sveučilišta za promicanje dobrobiti ranjivih osoba koji je započeo s radom 1. ožujka 2021. Dani su poticaji da što više svećenika i drugih pastoralnih djelatnika i suradnika sudjeluje u programima koje Centar nudi s ciljem preveniranja raznih oblika nasilja i zaštite ranjivih osoba.

Nakon zasjedanja biskupi su sudjelovali u proslavi Papinog dana u povodu 10. obljetnice pontifikata pape Franje koja je upriličena u Apostolskoj nuncijaturi.

print

Povezane objave

Predsjednik HBK i generalni tajnik HBK o 62. zasjedanju HBK

Tiskovni ured HBK

Pobjednici Državnog natjecanja iz vjeronauka posjetili HBK

Tiskovni ured HBK

Priopćenje s 32. plenarnog zasjedanja Sabora HBK

Tiskovni ured HBK