Crkva u Europi na sinodskom hodu bila je glavna tema 49. redovitog susreta generalnih tajnika europskih biskupskih konferencija koji je od 30. lipnja do 3. srpnja 2022. održan u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu. Na susretu su se generalnim tajnicima pridružili i predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija vilniuski nadbiskup Gintaras Grušas te dotajnica Biskupske sinode u Rimu s. Nathalie Becquart.
Na početku susreta okupljeni generalni tajnici su, na poziv generalnog tajnika Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) vlč. Martina Michalíčeka, otpjevali himan Veni Creator Spiritus. Uslijedili su pozdravni govori zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića u ime Hrvatske biskupske konferencije i apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj nadbiskupa Giorgia Lingue.
Zaželjevši dobrodošlicu sudionicima susreta kardinal Bozanić podsjetio je na potrese koji su se dogodili u Hrvatskoj te na pandemiju COVID-19. Kardinal Bozanić posebice je istaknuo velikodušnost „mladih koji su se nakon potresa i tijekom pandemije stavili na raspolaganje da bi pomogli onima u poteškoćama“. Osvrnuo se i na zajedništvo pokazano na koncertu Progledaj srcem održanom na stadionu Maksimir u predvečerje svetkovine Duhova. Govoreći o glavnoj temi susreta kardinal Bozanić je istaknuo kako je sinodalna dinamika oduvijek pratila djelovanje CCEE-a. Dodao je da je sinodski hod počeo u sadašnjem povijesnom trenutku „kao proročki čin Crkve pozorne na znakove vremena.“ Osvrnuvši se i na rat u Ukrajini kardinal je rekao kako smo svjedoci ljudske tragedije, ratnog scenarija koji sa sobom nosi smrt, patnju, uništene obitelji te je ustvrdio kako se postavlja pitanje:“Kamo ide Europa? Gdje je stao projekt ujedinjene Europe? Projekt ujedinjene Europe rođen je upravo da bi se uklonila pošast rata s europskog tla. Nažalost, među ostalim, pokazao je svoja ograničenja devedesetih, upravo u ovom dijelu Europe“, istaknuo je podsjetivši na Domovinski rat. Na kraju je poručio da je unatoč poteškoćama potrebno sačuvati nadu. „Naše povjerenje utemeljeno je na Božjoj vjernosti, koji ne napušta tijek povijesti i sudbinu čovjeka“ u kojoj je uzeo udjela u Isusu Kristu – Savršenom Čovjeku – zaključio je kardinal.
Nuncij Lingua također se osvrnuo na aktualnu situaciju u Europi obilježenu ratom u Ukrajini. Između ostaloga, podsjetio je na mnoge apele pape Franje za mir. „Ako postoji jednodušnost u uvjerenju da Ukrajina ima pravo na legitimnu obranu, Sveti Otac je opetovano izražavao veliku sumnjičavost glede odabranog načina obrane i očajnički pokušavao zaustaviti agresora, preferirajući diplomatski put… Sve to da bi se izbjeglo korištenje oružja, danas vrlo smrtonosnog da dovodi u pitanje sam koncept pravednog rata.“
Stoga je nadbiskup Lingua naglasio potrebu gledanja srcem. Razlog za nadu, i poticaj na poziv za gledanje srcem, mons. Lingua pronašao je u koncertu Progledaj srcem. Pohvalivši ga, prikazao ga je kao Pedesetnicu trećeg tisućljeća. Kazao je da bi mu netko mogao prigovoriti da pretjeruje s pohvalama i da ga je ponio entuzijazam. „Moguće, ali koliko puta pretjerujemo u drugom smislu: u kritiziranju, osuđivanju, preziranju? Ali to više nije sinodalni hod. ‚Hodati zajedno‘ znači pružiti ruku, pomoći ustati, natjecati se u međusobnom poštovanju smatrajući druge boljima od sebe, ponizno slušajući druge, dopuštajući da budemo ispravljeni i ispravljati s ljubavlju koja se rađa iz odgovornosti, ali nikada ne osuđuje“, poručio je nuncij Lingua referirajući se na glavnu temu susreta.
Prvoga dana susreta sudionici su čuli i izvještaje o stanju u Ukrajini. S aktualnom situacijom upoznali su ih biskup Lutska mons. Vitalij Skomarovskij, o. Andriy Soletskij i vlč. Petro Beresh. Od početka oružane agresije koja je počela prije više od četiri mjeseca svoj dom moralo je napustiti 8 milijuna i 400 tisuća Ukrajinaca, većinom s istoka zemlje. Poginuli su mnogi civili, mnoga su djeca ostala siročad, a mladi se bore s traumama.
Rat u Ukrajini zbližio je kršćanske zajednice koje ekumenski djeluju da bi pomogle potrebitima i stradalima. Složne su i u osudi agresije za koju se s druge strane pokušavaju pronaći i religiozna opravdanja. U tom smislu, ukrajinskim kršćanima pridružili su se i muslimani i židovi.
Gosti iz Ukrajine zahvalili su za pomoć i podršku koju dobivaju iz europskih zemalja. Između ostaloga, pozvali su na nastavak molitve za mir jer kako su istaknuli, materijalna šteta će se nadoknaditi, ali ranjene ljude može ozdraviti samo Isus Krist – jedini liječnik duše i tijela.
Nakon uvodnog dijela susreta, sudionici su sudjelovali u misnom slavlju kojim je predsjedao kardinal Bozanić.
Sutradan, u petak 1. srpnja, nakon radnog dijela generalni su tajnici tajnici predvečer, posjetili Hrvatsko katoličko sveučilište gdje ih je dočekao rektor sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić.
Posjet katoličkom sveučilištu započeli su večernjom molitvom časoslova koju je predvodio mons. Joseph Printezis, generalni tajnik Grčke biskupske konferencije zajedno s doc. dr. sc. Krunoslavom Novakom, generalnim tajnikom Hrvatske biskupske konferencije, ujedno i domaćinom 49. redovitog godišnjeg susreta generalnih tajnika europskih biskupskih konferencija.
Po završetku večernje molitve, rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić pozdravio je goste i uputio im nekoliko riječi o sveučilišnoj kapeli i povijesti katoličkog sveučilišta, istaknuvši kako je Hrvatsko katoličko sveučilište jedno od najmlađih hrvatskih sveučilišta, utemeljeno u lipnju 2006., a nalazi se u prostorima bivše vojarne.
Nakon razgledavanja kampusa i večere uslijedilo je predavanje na temu „Crkva i društvo u Hrvatskoj“ koje je održao rektor Tanjić. U tematsku raspravu, nakon predavanja, uključila se većina sudionika te time pokazala veliku zainteresiranost za Crkvu u Hrvatskoj.
U subotu 2. srpnja, na kraju radnog dijela susreta generalni su tajnici posjetili zagrebačku katedralu gdje su im dobrodošlicu zaželjeli zagrebački pomoćni biskup i prepošt Prvostolnog kaptola mons. Ivan Šaško i rektor katedrale mr. Josip Kuhtić.
Biskup Šaško i kanonik Kuhtić najprije su pred ulazom pokazali vrhove tornjeva koji su skinuti nakon što je katedrala oštećena uslijed potresa koji je 22. ožujka 2020. pogodio Zagreb i okolicu kao i kamenje koje je palo s tornja katedrale. Spomenuli su i teška oštećenja koja je tom prigodom pretrpjelo zdanje Nadbiskupskog duhovnog stola, a čija je obnova u tijeku.
Ušavši u katedralu ispunjenu skelama i zatvorenu za liturgijska slavlja, generalni tajnici su izmolili molitvu blaženom Alojziju Stepincu pokraj njegova groba koji je također zaštićen. Upoznati su s poviješću katedrale i Zagrebačke nadbiskupije te razgledali katedralnu riznicu. Domaćini su istaknuli da se u ovoj katedrali, koja je tijekom svoje povijesti doživjela nekoliko potresa te obnavljana ili velikim dijelom iznova građena, oslikava ne samo povijest hrvatskog naroda nego i drugih, a posebno susjednih europskih naroda. S radošću su istaknuli pastirske pohode svetog pape Ivana Pavla II. i pape Benedikta XVI. Kazali su također da je katedrala poznata po brojnim svakodnevnim ispovijedanjima vjernika koji dolaze ne samo iz grada Zagreba nego i šire.
Generalni tajnici su potom razgledali stari dio grada i vidjeli najvažnije državne i gradske institucije s crkvom sv. Marka te se pomolili pred slikom Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba.
Generalni tajnici su potom hodočastili u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje u Mariji Bistrici. Dobrodošlicu im je poželio župnik i čuvar svetišta Domagoj Matošević. Kazao je da se u svetištu nalaze vjernici grada Varaždina na svom 333. zavjetnom hodočašću. Protumačio je generalnim tajnicima da zavjetni kip Majke Božje Bistričke datira iz 15. stoljeća te pripada nizu crnih Madona te iznio neka razmišljanja o razlozima prikazivanja Majke Božje u crnoj boji. Istaknuo je i da je 3. listopada 1998. papa Ivan Pavao II. pohodio Mariju Bistricu i proglasio blaženim zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca koji je često hodočastio u to svetište.
Generalni tajnici su pred zavjetnim kipom Majke Božje Bistričke otpjevali „Salve Regina“ te molili u tišini, a potom su zajedno izmolili Večernju iz Božanskog časoslova.
Generalni tajnik Vijeća europskih biskupskih konferencija preč. Martin Michalíček zahvalio je preč. Matoševiću i darovao mu sliku na kojoj se nalaze najvažnija europska Gospina svetišta među kojima i svetište Majke Božje Bistričke.
U nedjelju 3. srpnja 2022., posljednjeg dana svoga redovitog godišnjeg susreta generalni tajnici slavili su misu u privremenom liturgijskom prostoru pokraj župne i samostanske crkve Sv. Franje Ksaverskog Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša u Zagrebu.
Misu na hrvatskom jeziku, uz sudjelovanje župne zajednice, predvodio je generalni tajnik Latvijske biskupske konferencije nadbiskup metropolit Rige mons. Zbigniew Stankevics, a propovijedao je genralni tajnik Hrvatske biskupske konferencije vlč. Krunoslav Novak. Koncelebrirali su generalni tajnik Grčke biskupske konferencije mons. Jozeph Printezis, nadbiskup nadbiskupije koja obuhvaća otoke Naxos, Andros, Tinos i Mikanos, i generalni tajnik Poljske biskupske konferencije mons. Artur Miziński, pomoćni biskup Lublina. U koncelebraciji su također bili: generalni tajnik Vijeća europskih biskupskih konferencija preč. Martin Michalíček i drugi svećenici koji obavljaju službu generalnog tajnika iz raznih europskih zemalja mons. Ivo Tomašević, generalni tajnik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, i preč. Robert Pastyik, generalni tajnik Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda koja obuhvaća Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju u Kosovo.
Provincijal fra Ivo Martinović uputio je riječi dobrodošlice u ime župnika, gvardijana i sve braće u samostanu i svih župljana izrazivši žaljenje što nisu mogli slaviti misu u samostanskoj i župnoj crkvi koja je oštećena u potresu 22. ožujka 2021. i čija se sanacija privodi kraju.
Na kraju mise nadbiskup Stankevics, koji je na hrvatskom vrlo tečno i lijepo čitao liturgijske tekstove, zahvalio je za mogućnost da prvi put slavi misu na hrvatskom jeziku i da posjeti Zagreb i Hrvatsku. Rekao je da se i tijekom ovog misnog slavlja osjećao među svojima ističući da Crkva grli sve svoje članove te čini mogućim da se svaki njezin član u svakoj crkvi osjeća kod kuće.
Nakon mise domaćini su pokazali generalnim tajnicima samostansku i župnu crkvu čija je obnova pri kraju te ih upoznali s poviješću crkve, samostana i Provincije.
