Započelo 62. redovito zasjedanje Sabora HBK

Redovito 62. plenarno zasjedanje Sabora Hrvatske biskupske konferencije započelo je danas, 13. travnja, u sjedištu HBK u Zagrebu. Na početku je sve nazočne, među kojima je prvi put na zasjedanju HBK nedavno imenovani hvarski biskup Ranko Vidović, pozdravio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić čiji govor donosimo u cijelosti:

“Nalazimo se u drugom tjednu vazmenog vremena pa u ozračju „Kristova uskrsnog otajstva, u kojem je i naš život uskrsnuo“ (iz predslovlja), sve vas srdačno pozdravljam i želim blagoslovljen rad na ovom 62. plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije. Osjećamo kako je godina koja je iza nas, uz teške posljedice zbog pandemije i potresa, pokrenula i snažnu solidarnost na više razina. To je učvrstilo naše zajedništvo i oživjelo osjećaje međusobne blizine kojom se nadamo pobijediti trenutne nevolje i izazove. Jasno, s pouzdanjem u Gospodina kakvim je bl. Alojzije Stepinac svoju pastirsku službu obilježio pod geslom: “U Tebe sam se, Gospodine, pouzdao“.

Uz uzoritog gospodina kard. Bozanića i Apostolskoga nuncija mons. Giorgia Lingu pozdravljam sve vas oci nadbiskupi i biskupi. Pozdravljam delegata BK BiH mons. Petra Palića, koji je kao Apostolski upravitelj hvarske biskupije punopravni član ove konferencije. U tom kontekstu drago mi je pozdraviti među nama njegovoga nasljednika, novoimenovanoga hvarskog biskupa, mons. Ranka Vidovića. Dok čestitamo Vama, kleru i vjernicima hvarske biskupije na povjerenju koje Vam je ukazao papa Franjo, Vama, imenovani hvarski biskupe, mons. Ranko Vidoviću, upućujem iskrenu dobrodošlicu u ovaj časni zbor hrvatskih biskupa.

Pozdravljam i Generalnoga tajnika prof. Krunoslava Novaka kao i nazočne djelatnike obavijesnih sredstava kojima zahvaljujem što će izvijestiti javnost o ovom zasjedanja HBK.

a) Opća pandemija još traje

Iako je u godini dana bilo dosta toga rečeno o pandemiji, čini mi se korisnim ovdje donijeti nekoliko natuknica o tome. Prije godinu dana, tijekom onog nezaboravnog čina blagoslova s Presvetim na praznom Trgu Sv. Petra, Papa Franjo je naglasio kako je „pandemija otkrila našu ranjivost i naše lažne sigurnosti na kojima smo gradili vlastite projekte, navike i prioritete, te pri tom u strahu zaboravili gdje se nalazi sigurnost i sigurno utočište“ (Nagovor, 27. ožujka 2020.).

Uz činjenicu „ranjivosti naše prirode“ interesantno je razmišljanje britanskog matematičara i kršćanskog apologete Johna C. Lennoxa (Gdje je Bog u doba koronavirusa?) koji problemu virusa i potresa prilazi s pozitivne strane. On piše kako „većina virusa je ključna za naše preživljavanje“. A od „stotine milijuna tipova virusa na zemlji koji su nužni za život, samo 21 virus može naškoditi ljudskom tijelu“.  Situacija s virusima slična je, veli on, i s problemima potresa. Jer, kad bi se „zemljine tektonske ploče prestale pomicati (a to pomicanje uzrokuje potrese), uslijedilo bi masovno izumiranje života na zemlji“. Stoga, Lennox zaključuje kako se „čini da su i virusi i potresi nužni za život“. Takvi zaključci daleko su od onih „koji i pandemiju i potres smatraju Božjom kaznom“ (apokaliptičari). Naš kolega biskup Košić u nedavnoj pobudnici „Pandemija koronavirusa i potres…“ naglašava kako „sve to ne treba uzimati kao Božju kaznu, već kao snažan poziv Boga da mu se svim srcem vratimo“.

Kad su nedavno novinari upitali kard. Saraha o krizi koju je uzrokovao koronavirus, on je kratko odgovorio da je „virus djelovao kao upozorenje“. Jer, veli kard. Sarah, „izgleda da se u samo nekoliko tjedana urušila velika iluzija materijalnog svijeta koji se smatrao svemoćnim.. A  mikroskopski virus bacio je svijet na koljena.. Kriza je otkrila kako je puno toga bilo nedosljedno, krhko i prazno.. Uznosili smo se kako nas biotehnologija može učiniti nepobjedivim i besmrtnim… Vjerujem da je ova epidemija odagnala dim iluzije. Takozvani svemoćni čovjek pojavljuje se sada u svojoj sirovoj stvarnosti. Sada je gol. Njegova slabost i ranjivost su očigledne. Nadam se da ćemo zbog zatočenosti u našim domovima obratiti pažnju na ono osnovno, ponovo otkriti važnost našeg odnosa s Bogom, a time i središnje mjesto molitve u ljudskom postojanju. I, svjesni svoje krhkosti, povjeriti se Bogu i Njegovoj očinskoj milosti“.

I mi smo u svojoj nedavnoj poruci rekli da kao „biskupi s pastirskom brigom za povjereno stado, želimo duhom milosrdnog Samarijanca (usp. Lk 10, 29-37) biti blizu svima koji su pogođeni tom opakom bolešću, kao i potresom s golemim posljedicama patnje i stradanja“. Stoga, „sklapamo ruke na molitvu i nudimo evanđelje kao orijentir i doprinos u izgradnji ovozemaljskog doma, te Bogu zahvaljujemo što je po dobroti brojnih dobročinitelja pokazao svoja silna djela, pa sve ljude dobrog srca potičemo neka im ne dojadi činiti dobro“ (Biskupi, 19. siječnja 2021.).

b) Što je na programu na ovom 62. plenarnom zasjedanju?

  • Uz pozdrave Apostolskog nuncija u RH, mons. Giorgia Lingue i pozdrav gostiju predviđeno je usvajanje zapisnika s online zasjedanja 11. siječnja 2021., te usvajanje zapisnika sa 61. plenarnog zasjedanja HBK.
  • Bit će razgovora o nekim vjeronaučnim i katehetskim pitanjima, te o biskupskoj komisija za odnose s državom.
  • Razgovarat će se i o odnosu Hrvatskog Caritasa s biskupijskim Caritasima. Naime, u lipnju 1992. usvojen je Statut Caritasa kojemu je prethodila obavijest kard. Kuharića tadašnjem Ministarstvu rada, obitelji i socijalne skrbi RH o osnivanju Hrvatskog Caritasa, te jedanaest biskupijskih Caritasa kao pravnih osoba temeljem Zakona o humanitarnoj pomoći. Tijekom Domovinskog rata Hrvatski Caritas je uz pomoć međunarodnog Caritasa odigrao veliku ulogu u zbrinjavanju prognanika i obnovi porušenih domova. I u nedavnom potresu Hrvatski Caritas i biskupijski caritasi učinili su jako puno u ublažavanju potreba ljudi pogođenih brojnim nevoljama. Bit će dakle govora kako još bolje organizirati i provoditi projekte i programe kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj ravni.
  • Uz dušobrižništvo koji Vojni Ordinarijat pruža u pastoralnoj skrbi za katoličke vjernike pripadnike oružanih snaga i redarstvenih službi u RH, javlja se sve više potreba o dušobrižništvu hrvatskih branitelja, pa će i o tomu biti govora.
  • Statutom i Pravilnikom nije uređen način i hodogram izdavanja dokumenata vijeća, komisija i odbora HBK. Budući da se nerijetko susrećemo s pitanjima iz prakse kako i kada objavljivati poruke, čini se uputnim o tomu porazgovarati.
  • Razmotrit ćemo dopis Apostolskog nuncija mons. Giorgia Lingue u svezi susreta s episkopima Srpske Pravoslavne Crkve u Republici Hrvatskoj. 
  • Sve češće stižu upiti s raznih strana i potražnja za misnim stipendijama. Stoga, dobro je izmijeniti iskustva u tom pogledu i dogovoriti način postupanja.
  • Sadašnjem ravnatelju PMD-a uskoro ističe mandat pa će valjati predložiti Kongregaciji za evangelizaciju naroda naše kandidate za tu službu.
  • Na koncu predviđena su izvješća Predsjednika pojedinih Komisija, Vijeća i Odbora HBK,  financijsko izvješće ekonoma HBK, kao i mandati u tijelima HBK.

Završavam riječima iz naše nedavne poruke da „cijelu domovinu i sve njezine građane, posebice potresom ranjenu Zagrebačku nadbiskupiju i Sisačku biskupiju, kao i sve žrtve pandemije koronavirusa preporučujemo zagovoru Blažene Djevice Marije, najvjernije odvjetnice Hrvatske i svetoga Josipa, zaštitnika Crkve i domovine, te bl. Alojzija Stepinca, kao i svih naših svetih zaštitnika.”

print

Povezane objave

Čestitka predsjednika HBK nadbiskupa Puljića izabranom predsjedniku RH Milanoviću

Tiskovni ured HBK

Susret biskupa Škvorčevića sa zagrebačkim mitropolitom Porfirijem

Tiskovni ured HBK

Sjednica Vijeća HBK za sjemeništa i duhovna zvanja

Tiskovni ured HBK