Mons. Marin Srakić, biskup đakovački i srijemski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, predsjedao je XXXVI. plenarnom zasjedanju HBK-a koje je održano u Duhovno-obrazovnom centru Marijin dvor u Lužnici kod Zaprešića od 1. do 3. travnja 2008. Aktivnim članovima HBK-a na tom su se zasjedanju pridružili mons. Ante Jurić, nadbiskup splitsko-makarski u miru, i mons. Antun Bogetić, biskup porečko-pulski u miru, te mons. Henryk M. Jagodzinski, otpravnik poslova Apostolske nuncijature u RH.
Zasjedanju su prisustvovali i delegati više europskih biskupskih konferencija te gosti: mons. Eugenio Ravignani, tršćanski biskup, delegat Talijanske BK, mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki, delegat BK Bosne i Hercegovine, mons. Andrej Glavan, biskup Novoga Mesta, delegat Slovenske BK, mons. Janos Penzes, biskup subotički i delegat Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda, i mons. Ilija Janjić, biskup kotorski. Ispričali su se predsjednici Poljske, Češke i Slovačke BK.
Na dijelu zasjedanja prisustvovali su dr. Ivica Pažin, predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda HBK-a (NKU HBK), mr. Enco Rodinis, tajnik u Tajništvu HBK-a, ravnatelj Središnje ustanove HBK-a za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika i predstojnik Financijskog ureda HBK-a, te Zvonimir Ancić, ravnatelj Hrvatskoga katoličkog radija i glasnogovornik HBK-a.
Na početku, kao domaćin zasjedanja, sve je prisutne pozdravio kardinal Josip Bozanić, nadbiskup i metropolit zagrebački, istaknuvši dimenziju crkvenosti i prijateljstva koja se očituje i produbljuje u takvim događajima. Zaželio je uspješan rad svima, a novinarima osobito da dobro rade u službi istine.
Otvarajući zasjedanje, mons. Srakić, predsjednik HBK-a, izrazio je radost zbog ponovnog susreta svih biskupa HBK-a jer se upravo na taj način ostvaruje kolegijalnost biskupske službe. Pozdravljajući sve prisutne, posebno je istaknuo kardinala Josipa Bozanića, nadbiskupa i metropolita zagrebačkoga, kao domaćina zasjedanja. S posebnom pažnjom pozdravio je novoga člana HBK-a mons. Ivana Šaška, pomoćnog biskupa zagrebačkoga, i zaželio mu da u duhu svoga biskupskog gesla u rad HBK-a unese novost nadahnut Kristovim uskrsnućem. Mons. Anti Ivasu, biskupu šibenskom, uime svih prisutnih izrazio je bratsku kršćansku sućut povodom smrti njegove majke Ive.
Mons. Srakić je pozdravio mons. Jagodzinskoga, umirovljene biskupe, delegate biskupskih konferencija susjednih zemalja čija prisutnost na jasan način potvrđuje katoličko zajedništvo s Crkvama i narodima koje oni predstavljaju, mons. Vjekoslava Huzjaka, svećenike Enca Rodinisa i Lovru Šolu, tajnika u Tajništvu HBK-a.
Podsjetio je zatim na neke značajne događaje za Crkvu u Hrvatskoj koji su se zbili u posljednjih nekoliko mjeseci: preminuo je ugledni član HBK-a mons. Marijan Oblak, nadbiskup zadarski u miru, mons. Francisco Javier Lozano, dosadašnji apostolski nuncij u RH, premješten je na istu službu u Rumunjsku i Moldaviju, sveti otac Benedikt XVI. imenovao je mons. Marija Roberta Cassarija apostolskim nuncijem u RH, a nastupit će krajem travnja. Mons. Srakić je zahvalio Svetom Ocu a novom apostolskom nunciju zaželio dobrodošlicu; održano je zajedničko zasjedanje HBK-a i BK Bosne i Hercegovine u Banjoj Luci. Najavio je i skori izlazak iz tiska dokumenta HBK-a o pastoralu sakramenata u župnoj zajednici, važnom priručniku za svećenike i ostale pastoralne djelatnike.
Mons. Srakić je nakon toga najavio nekoliko važnijih točaka opsežnoga dnevnoga reda. Pozdravio je sve koji će pratiti rad plenuma, osobito predstavnike medija, te najavio tiskovnu konferenciju za četvrtak 3. travnja. Najavio je i zajedničku koncelebriranu svetu misu koja će se održati u srijedu 2. travnja u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa u Stenjevcu.
Na kraju je pozdravio i zahvalio zajednici sestara sv. Vinka u čijim se prostorima održavalo zasjedanje.
Svi delegati susjednih biskupskih konferencija zahvalili su se na pozivu i pozdravima te ukratko izvijestili plenum o najvažnijim aktivnostima Katoličke Crkve u svojoj zemlji kao i o društveno-političkim okolnostima u kojoj se ona nalazi i djeluje. Ta bratska razmjena iskustava uvijek ponovno pokazuje kako su problemi i zadaci pred kojima stoji Crkva u europskim zemljama slični i međusobno povezani.
Biskupi su raspravljali o katehetskim pitanjima i situaciji u svim dobnim skupinama djece i mladih, od predškolskih ustanova do srednjih škola. Istaknuta je vrlo dobra suradnja s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, Agencijom za odgoj i obrazovanje kao i svim ostalim institucijama koje su zadužene za odgoj i obrazovanje.
Katolički vjerski odgoj u javnim predškolskim ustanovama izvodi se kao jedan od programa koji odobrava Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Nad/biskupijski katehetski uredi, u suradnji s visokim crkvenim teološkim učilištima, obrazuju odgojiteljice i odgojitelje katoličkog vjerskog odgoja u predškolskim ustanovama, a o njihovoj trajnoj izobrazbi brine NKU HBK-a. Biskupi su konstatirali da bi trebalo učiniti sve da se što većem broju djece omogući vjerski odgoj u predškolskim ustanovama. U tom vidu potiču roditelje katolike da u predškolskim ustanovama u kojima borave njihova djeca izričito zatraže vjerski odgoj za svoju djecu kako bi se ona, već od najranije svoje dobi, odgajala za vrednote koje će im omogućiti cjeloviti i sveobuhvatni razvoj zdrave osobnosti i svjedočki život u vjeri. S tim ciljem odobreno je izdavanje Programa katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi koji je odobren 2002. godine te još nekih katehetskih pomagala za tu dob djece.
Katolički vjeronauk u osnovnim školama provodi se u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta i Agencije za odgoj i obrazovanje te je jedno od najbolje strukturiranih područja rada Crkve u okviru odgojno-obrazovnih institucija RH. Biskupi su informirani o dovršetku procesa prilagodbe vjeronaučnih udžbenika prema Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu (HNOS) prema kojem se i ostvaruje vjeronaučna nastava. Načelno je odobren projekt prijevoda vjeronaučnih udžbenika na jezike manjina u RH uz poštivanje procedure odobrenja prijevoda od strane HBK-a. Promišljajući o odgovornoj i značajnoj ulozi vjeroučitelja u provedbi vjeronauka u osnovnoj školi, odnosno u cjelovitom odgoju i obrazovanju djece u osnovnoj školi, biskupi potiču vjeroučitelje na stručno usavršavanje i na vjerničko svjedočenje koje je znak prisutnosti Crkve u prostoru javnoga školstva.
Za katolički vjeronauk u srednjoj školi postoje još uvijek određene poteškoće koje se nastoje riješiti. Prije svega nedostaju neki vjeronaučni udžbenici, izrađuju se materijali za vjeronauk na državnoj maturi i rješava se pitanje cjelovite provedbe Ugovora o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama. Biskupi su potaknuli NKU HBK-a da se uz suradnju svih institucija, crkvenih i državnih, što prije riješe te poteškoće kako bi i vjeronauk u srednjim školama pridonosio što kvalitetnijem vjerničkom i humanističkom sazrijevanju mladih i njihovom uključivanju u hrvatsko društvo.
Biskupi su razmatrali i neka personalna pitanja u NKU HBK-a radi njegova što uspješnijeg djelovanja na tom važnom području poslanja Katoličke Crkve u Hrvatskoj.
Imenovani su i članovi Mješovite komisije NKU HBK-a i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta koja je zadužena pratiti provedbu vjerskog odgoja u javnim predškolskim ustanovama i vjeronauka u javnim školama: uz dosadašnje članove dr. Ivicu Pažina, predstojnika NKU HBK-a, i dr. Zvonimira Kurečića, prebendara prvostolne crkve zagrebačke, za člana komisije imenovana je i dr. s. Thea Filipović iz Družbe sestara Naše Gospe.
Na kraju biskupi su odobrili tiskanje nekih katehetskih izdanja, prije svega Katehetskog glasnika.
U prvom čitanju bio je dokument HBK-a o odgoju i obrazovanju svećeničkih kandidata za Hrvatsku (Ratio fundamentalis nationalis). Svi su se biskupi složili da je to vrlo važan dokument koji je potreban kako bi se svećeničke kandidate temeljito pripremilo za svećeničku službu u današnjem, sve težem i zahtjevnijem, vremenu. U tom vidu analizirana su konkretna pitanja koja su povezana s tom problematikom kao pitanje zvanja, okolnosti obiteljskog i župnog okruženja iz kojega dolaze kandidati za svećeništvo, pitanje njihove duhovne i intelektualne formacije itd. Rad na tom dokumentu se nastavlja.
Biskupi su se prisjetili susreta svećenika u Lanišću i Svetvinčentu u kolovozu prošle godine te razgovarali o budućim takvim susretima na mjestima gdje su svećenici stradali od komunističkog režima dajući tako svjedočanstvo za Krista, Crkvu i svoj narod. Oni i danas privlače snagom svoje žrtve i ohrabruju svećenike današnjega vremena koji su često izloženi progonu, osobito u medijima, a da nemaju mogućnosti braniti svoje dostojanstvo i dostojanstvo Crkve kojoj služe. Svećenici će na vrijeme biti obaviješteni o mjestu i vremenu susreta.
Podneseno je izvješće o tijeku priprema za nacionalni susret Hrvatske katoličke mladeži u subotu i nedjelju, 26. i 27. travnja ove godine u Varaždinu. Istaknuto je da su se u tu pripremu vrlo zauzeto uključile sve župe Varaždinske biskupije, društveno-političke strukture kao i mnogi pojedinci. Mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski, izrazio je zahvalnost za sve što je dosada učinjeno, a sve biskupe pozvao u Varaždin na taj važan skup mladih iz domovine i inozemstva.
Odobreni su planovi rada biskupskih komisija, vijeća, komisija i odbora HBK-a za 2008. godinu.
Odobrene su nakane Apostolata molitve hrvatskih biskupa za 2008.godinu.
Mons. Marin Barišić, nadbiskup i metropolit splitsko-makarski, izabran je predsjednikom Vijeća HBK-a za sjemeništa i duhovna zvanja.
Mons. Ivan Devčić, nadbiskup i metropolit riječki, izabran je predsjednikom Vijeća HBK-a za laike.
Mons. Valentin Pozaić, pomoćni biskup zagrebački, izabran je predsjednikom Vijeća HBK-a za nauk vjere.
Mons. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački, izabran je predsjednikom Odbora HBK-a za katoličke škole i visoka crkvena učilišta. Također je izabran za člana Biskupske komisije HBK-a za liturgiju.
Biskupi su osnovali novo tijelo: Komisiju HBK-a za odnose s Europskom Unijom. Za prvoga predsjednika izabran je kardinal Josip Bozanić, nadbiskup i metropolit zagrebački.
Popunjeno je članstvo Vijeća HBK-a za katehizaciju, Vijeća HBK-a za ustanove posvećenog života i udruge apostolskog života, Vijeća HBK-a za ekumenizam i dijalog, Pravne komisije HBK-a, Komisije HBK-a “Iustita et pax”, Odbora HBK-a za pastoral osoba lišenih slobode i Odbora HBK-a za pastoral Roma.
Brankica Blažević imenovana je višom savjetnicom pri NKU HBK-a za vjerski odgoj u predškolskim ustanovama.
Dr. fra Mario Cifrak OFM, profesor Svetoga pisma na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, imenovan je voditeljem Hrvatskoga katoličkog biblijskog djela.
Dogovoreno je da će se susret biskupa HBK-a s višim redovničkim poglavarima u RH održati 5. lipnja ove godine u Nadbiskupskom domu u Rijeci.
Na zasjedanju je podneseno izvješće o radu Hrvatskoga katoličkog radija. Istaknuto je da HKR nastoji biti u službi poslanja Crkve i evangelizacije suvremenoga hrvatskoga društva u svim njegovim segmentima. Konstatirano je također da slušanost radija raste što je jedan od pozitivnih pokazatelja koji ohrabruju. Biskupi su podržali daljnji razvoj sustava Prijatelja HKR-a u čemu posebnu ulogu imaju župnici. S posebnom pažnjom biskupi su preporučili svim djelatnicima u pastoralu da se što više služe katoličkim medijima u svom radu jer je to znak vremena i otvara silne mogućnosti da se i na taj način čuje i prenese poruka spasenja svakom čovjeku.
Podneseno je izvješće o stanju gradnje crkve Hrvatskih mučenika na Udbini. Biskupi su izrazili svoju načelnu potporu projektu kojim se naglašava snaga mučeničke žrtve za život Crkve kao i vrijednost svake druge žrtve podnesene za dobro bližnjega, svoga naroda i svoje domovine.
Određeni su i prioriteti za obnovu u ratu stradalih crkvenih objekata, a koji će biti obnovljeni uz pomoć Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH.
Tajništvo HBK
