“Formacija i prevencija – moć kao služenje” tema je Druge europske konferencije koja je 19. rujna otvorena na Hrvatskome katoličkom sveučilištu u Zagrebu.
Cilj ove Konferencije je promišljanje o razumijevanju moći kao služenja u Katoličkoj Crkvi, načinima suočavanja sa zloupotrebom moći u Crkvi, kao i o načinima njegovanja duha autoriteta življenog u radosnom služenju. Važna zadaća Konferencije je i istaknuti važnost početne i trajne ljudske formacije klerika, redovnika i redovnica kako bi bili sposobniji u svojem radu slijediti primjer Isusa Krista te poruku Radosne vijesti.
Pozivu na konferenciju odazvao se i tajnik Kongregacije za kler zadužen za sjemeništa mons. Jorge Carlos Patron Wong: “Želio bih vam izraziti srdačnu zahvalnost za pažnju i predanost kojom pratite ovo osjetljivo pitanje nasilja nad maloljetnicima od strane klera, a što predstavlja jednu od većih rana naše novije crkvene povijesti.” Uz Prvu konferenciju, koja se održala u Firenci prije dvije godine, mons. Patrón Wong naglasio je da ovakvi skupovi nemaju samo intelektualni doprinos, već tematizirati bolne situacije s naglaskom na empatiju i razumijevanje žrtve i s psihološkoga gledišta. Budući da se zloupotreba moći može pojaviti i u duhovnim odnosima, što upućuje na ozbiljnost fenomena koji podrazumijeva provođenje moći suprotno evanđeoskoj logici, mons. Patrón Wong je objasnio kako crkveni dužnosnici mogu biti u ljudskoj napasti , iskorištavajući slabost druge osobe, iskoristiti svetu dužnost, o čemu papa Franjo, osuđujući takvo ponašanje, često govori.
Voditelj Centra za zaštitu djece pri Papinskom sveučilištu Gregoriana prof. dr. sc. Hans Zollner napomenuo je da je Konferencija važan trenutak i korak zbog kojeg se treba radovati. Naime, „Crkva se posljednjih 35 godina javno počela suočavati sa slučajevima zločina spolnoga i drugih vrsta uznemiravanja, shvativši kako povjeravanje toga pitanja psiholozima i psihijatrima nije dovoljno“, rekao je profesor Zollner, ističući da Gospodin pročišćava svoju Crkvu godinu za godinom što je veliki izazov za sve nas jer se posljednjih godina ne govori o pojedinačnim zlostavljanju, već o čitavoj strukturi unutar Crkve u kojoj se događa toliko stravičnih djela koja se nikada nisu smjela dogoditi, a koja su počinile osobe koje su trebale širiti Radosnu vijest. Upravo smo stoga pozvani promišljati o bolnim ranama koje je zadobilo Kristovo tijelo zbog svećeničkih zlostavljanja jer svi imamo odgovornost od koje ne možemo pobjeći. „Svatko od nas može nešto napraviti ili reći te, ponovno otkrivajući ljepotu Evanđelja“, zaključio je Zollner, „činiti ono što Gospodin traži“.
Gostima iz dvadesetak zemalja Europe obratio se i predsjednik HBK, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, istaknuvši kako se konferencija o formaciji i prevenciji održava u korist i zaštitu svih ranjivih osoba, od djece i mladih do odraslih. “Ona je ujedno znak osobite brige i zalaganja Crkve kako iskorijeniti, ozdraviti i spriječiti takva zlostavljanja”, poručio je nadbiskup Puljić.
S obzirom da je jedan od organizatora Hrvatsko katoličko sveučilište, sve sudionike, organizatore, podupiratelje, koordinatore i predavače Konferencije pozdravio je i njegov veliki kancelar, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. U pozdravnome govoru Kardinal je zahvalio svima koji su HKS prepoznali kao primjerenu instituciju i prikladno ozračje za održavanje ovog znakovitog skupa ne samo za Crkvu, nego i za društvo, kako hrvatsko tako i europsko. U govoru je sintetizirao naslov Konferencije, obrazloživši da plodonosna napetost između moći i služenja proizlazi iz specifičnosti kršćanskoga otajstva jer je „svemogući Bog svoju svemoć po utjelovljenoj Riječi očitovao u bespomoćnosti i obespravljenosti, to jest u sebedarnoj ljubavi, nespojivoj s nasiljem.“
Istaknuvši kako „Isusova briga za najpotrebnije i njegova zaštita najslabijih jasno pokazuje na što su pozvani svi kršćani, a napose oni kojima se izravno povjerava služba u Crkvi, to jest briga za dio vjerničke zajednice“, Kardinal je naglasio da je svaki poziv u Crkvi, a naročito svaka služba u njoj, nasljedovanje Krista koji je svojim križem, uskrsnućem i darom Duha Svetoga Crkvi donio radost darivanja i služenja, a ne tugu uzimanja i vladanja. Ipak, s obzirom na to da svaki grijeh u sebi sadrži sebičnost koja se hrani i živi od neke vrste nasilja, službenici Crkve, koji povjerenu im službu žive iz perspektive moći, to jest vladalački, klerikalistički, nasilnički, zanemarili su tu sakramentalnost Crkve i njezina poziva, odnosno Kristovu prisutnost u Crkvi i njegovu vidljivost koja, posebno onih koji u poslanju Crkve nastupaju u Isusovo ime, traži suobličavanje Isusu Kristu – pojasnio je Kardinal.
Govoreći o druga dva pneumatološka pojma prvoga dijela naslova Konferencije: formacija i prevencija, kazao je kako se oni ne tiču samo odgojnoga pristupa na razini društvenih vrjednota, nego su duboko eklezijalni. „Službenici Crkve to ne mogu biti, ako ne komuniciraju s Duhom Svetim, ako ne prepoznaju njegovu milost koja prethodi našim dobrim djelima i koja prati naše djelo i preobražava našu nemoć, da ne bismo postali oholi. Upravo zbog toga, jer je rođena iz Duha, Crkva prepoznaje gdje je zanemarena dimenzija milosti, gdje je odbačena sakramentalnost. To je polazište pročišćavanja Crkve. Kao posljedica toga prepoznavanja i pročišćavanja očituju se dobri izazovi i plodovi i u svim područjima u kojima je Crkva prisutna u društvu“, zaključio je Kardinal.
U konačnici je, kao iznimno važan aspekt, izdvojio i odnos prema Bogu i vječnosti zbog čega svako kršćansko služenje mora biti usmjereno prema nebeskome kraljevstvu. Kada nedostaje ili je poremećen taj odnos, pojasnio je Kardinal, nasilju su širom otvorena vrata. „Biskupi, prezbiteri i đakoni, redovnici i redovnice, kao i vjernici laici, koji su prihvatili odgovornost pojedine crkvene službe, a svoj su duh podredili duhu ovoga svijeta, ne samo da su zanemarili poziv na svetost, nego ostaju zatvoreni za Boga i vječnost. A ondje gdje je čovjek zatvoren za Boga i vječnost, upitno je govoriti o poštivanju dostojanstva i svetosti života“, kazao je, upozorivši da „kao što ne smijemo zatvarati oči pred grijehom unutar Crkve, ne smijemo šutjeti ni pred silnicama koje oblikuju tkivo društva s postulatima koji pogoduju i promiču nasilje“. Govor je, zaželjevši blagoslovljen i plodonosan rad Konferencije, završio riječima svetoga Pavla: „Bog Gospodina našega Isusa Krista, Otac Slave, dao nam Duha mudrosti i objave kojom ćemo ga spoznati; prosvijetlio nam oči srca da upoznamo koje li nade u pozivu njegovu, koje li bogate slave u baštini njegovoj među svetima i koje li prekomjerne veličine u moći njegovoj prema nama koji vjerujemo“ (usp. Ef 1, 17-19).
Domaćin Konferencije je rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. Željko Tanjić. Predstavivši Sveučilište i njegov rad, istaknuo je kako u današnjem društvu, ali i u Crkvi vlada svojevrsna konfuzija jer suvremeni čovjek više nije u stanju prepoznati pravi smisao moći što za posljedicu ima gubitak moći nad vlastitom moći. „U ponovnom uspostavljanju moći vođenom Kristovim duhom pomoći upravo Konferencija“, napomenuo je rektor Tanjić te Velikome kancelaru HKS-a kardinalu Bozaniću od srca zahvalio na svakoj podršci u organizaciji Konferencije.
Koordinator prve Konferencije liječnik prof. Stefano Lassi istaknuo je osobnu radost zbog održavanja Konferencije koja je okupila odgojitelje iz cijele Europe koji će diskutirati o temeljitom obrazovanju i upoznali svoje slabosti. Prisjetivši se također Prve konferencije u Firenzi 2017. koja je odjeknula u medijima i raznim publikacijama, zahvalio se HBK-u i HKS-u, osobito docentu Bošnjakoviću, što se Druga europska konferencija Formacija i pervencija održava u Zagrebu. Posljednji je pozdravni govor održao koordinator ovogodišnje Konferencije doc. dr. sc. Josip Bošnjaković, zaključivši da je sudjelovanje na Konferenciji zapravo oznaka zajedno s drugima, ruku pod ruku, poći na put misli i srca.
Nakon svečanoga su otvaranja Konferencije zaključenoga molitveno-meditativnim dijelom, održana dva uvodna predavanje o smislu i značenju služenja, bibličarke doc. dr. sc. Silvane Fužinato s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te pomoćnoga biskupa u Košicama, teologa i psihologa mons. Mareka Forgáča.
Sestra Družbe Sestara Presvetoga Srca Isusovoga doc. dr. sc. Fužinato je u predavanju Moć kao služenje. Biblijsko – evanđeoski i teološki pristup predstavila je, polazeći od božanske Objave u Svetom Pismu i promišljajući o služenju kao načinu življenja moći, model vlasti i autoriteta Isusovog života i smrti koji je uvijek bio u službi čovjeka, ponajprije prema najmanjima: nezaštićenima, marginaliziranima, odbačenima, napuštenima … onima koje Biblija naziva Božjim siromasima. Generalni vikar s odgovornošću za poslove trajne formacije svećenika i pastoralnu skrb za mlade, obitelj i redovništvo u Slovačkoj mons. Forgáč održao je predavanje na temu Moć kao služenje: stvarnost koju živimo unutar Crkvenih struktura, istaknuvši tri negativne činjenice vezane uz autoritet i Crkvene strukture: ambicije, narcizam i sklonost kontroliranju, te za njihovo sprječavanje predložio usmjeravanje na zdravu i zrelu osobnost i intenzivnu komunikaciju s milošću Božjom.
Druženje sudionika nastavljeno je na prijemu dobrodošlice.
Konferencija u Zagrebu svoje temelje ima u zaključcima Prve europske konferencije Formacija svećenika i prevencija seksualnog zlostavljanja maloljetnih koja je 2017. održana u Firenci. Njezin je cilj promišljanje o razumijevanju moći kao služenja u Katoličkoj Crkvi, načinima suočavanja njezine zloupotrebe, ali i njegovanja duha autoriteta življenog u radosnom služenju. Stoga je važna zadaća Konferencije istaknuti važnost početne i trajne ljudske formacije klerika, redovnika i redovnica kako bi bili sposobniji u svojemu radu slijediti primjer Isusa Krista te poruku Radosne vijesti.
Drugi dan Konferencije posvećen je temi vlastite ranjivosti i ranjivosti drugih kao sastavnom dijelu egzistencije, dok će tema trećega dana biti radost zvanja i služenja. Konferencija Formacija i prevencija – Moć kao služenje završava u nedjelju 22. rujna zajedničkim euharistijskim slavljem koje će u Zagrebačkoj katedrali u 10 sati predslaviti zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
Drugu europsku konferenciju zajednički organiziraju Hrvatska biskupska konferencija i Hrvatsko katoličko sveučilište, uz podršku Kongregacije za kler, Centra za zaštitu djece na Papinskom sveučilištu Gregoriana, Vijeća europskih biskupskih konferencija te znanstveno supokroviteljstvo Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i materijalnu podršku zaklada Renovabis i Kirche in Not.
Budući da će u četverodnevnom programu Konferencije, s područja trajne formacije katoličkih odgajatelja i srodnih tema, sudjelovati stručnjaci laici, biskupi, svećenici, redovnice i redovnici, rektori bogoslovija iz Italije, Hrvatske, Albanije, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Malte, Njemačke, Slovačke, Slovenije, Španjolske, Velike Britanije, Ukrajine i Islanda, posebnost Konferencije je, uz znanstvena i stručna predavanja s radionicama u grupama i plenarnim diskusijama, integracija vremena za promišljanje i molitva na četiri jezika: engleskome, talijanskome ukrajinskome i hrvatskome.
