Prva ovogodišnja sjednica Vijeća HBK za život i obitelj s (nad)biskupijskim povjerenicima za pastoral braka i obitelji održana je u utorak 18. siječnja 2022. u sjedištu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu.
Uz molitvu i pozdrav sudionicima, predsjednik Vijeća nadbiskup Mate Uzinić izrazio je zahvalnost Bogu i papi Franji za izbor mons. Roka Glasnovića, dugogodišnjeg člana Vijeća i povjerenika za obiteljski pastoral Šibenske biskupije, za novog dubrovačkog biskupa. Izrazio je nadu da će mons. Glasnović predano nastaviti s tim pastoralnim djelovanjem i u budućnosti, ne samo unutar svoje nove biskupije, nego i u okvirima Hrvatske biskupske konferencije.
Prvi dio sjednice vijećnici i povjerenici posvetili su zajedničkom promišljanju o obiteljskom pastoralu u 2022. kao odgovoru na goruće probleme života, braka i obitelji u Hrvatskoj. Brzo se došlo do suglasja kako je demografski slom sa svim svojim negativnim društvenim posljedicama najveći problem. O tome je Vijeće već raspravljalo u više navrata, u suradnji s demografima tražilo rješenja i na tome tragu upućivalo poticajne poruke. No sve to nije, nažalost, proizvelo željeni učinak nego se situacija čak i pogoršala. Najočitiji primjer toga je ukidanje mjere za roditelje odgojitelje u Gradu Zagrebu čime je pogođeno nekoliko tisuća obitelji. To ne samo da ne pogoduje većem broju rođenih nego prijeti i većim brojem iseljenih. Ovakvi potezi, nažalost, nisu izolirana pojava, jer nerijetko se događa da usvojene poticajne mjere traju onoliko koliko je na vlasti određena politička opcija što kod obitelji izaziva osjećaj nesigurnosti. Posljedica toga je da brojne obitelji koje su računale s tim mjerama i u skladu s njima planirale svoj obiteljski život, upadaju u velike financijske i druge probleme koje iz toga proizlaze.
Stoga članovi Vijeća i povjerenici nisu iznenađeni poraznim rezultatima popisa stanovništva pribojavajući se da bi konačni službeni rezultati mogli biti i znatno lošiji nakon što se iz popisa uklone dvostruko upisani i objave podaci o strukturi stanovništva koje je, već sada, među najstarijim u svijetu. Ako se žurno ne poduzmu određene promjene na svim razinama i svatko od nas ne pokuša dati svoj doprinos, prije svega u promjeni mentaliteta, trend opadanja broja stanovnika u budućnosti će se još dodatno ubrzati.
U deklaraciji Šestog hrvatskog socijalnog tjedna o temi »Demografija – iseljavanje – migracije« održanog u listopadu 2021. ističe se da bi demografski razvoj trebao biti »prioritetno hrvatsko nacionalno i strateško pitanje«. To podrazumijeva odgovornost i uključivanje svih društvenih dionika u Hrvatskoj, pa i hrvatskog iseljeništva. Na tome tragu vijećnici i povjerenici prepoznali su i napore Crkve, a napose one koje čini u pastoralu braka i obitelji. Zaključeno je da bi ih svakako još trebalo umnožiti i pojačati, ali i da sve ono što Crkva čini i pokušava činiti neće i ne može biti dovoljno ako to nije dio zajedničkih nastojanja šire društveno-političke zajednice. U skladu s tim nužno je da demografska revitalizacija bude trajno opredjeljenje svih društvenih čimbenika, neovisno o dnevno-političkim odnosima i zbivanjima. No, ni to samo po sebi nije dovoljno. Za demografsku revitalizaciju od presudne je važnosti i što brže uklanjanje onih društvenih negativnosti i deformacija koje pridonose percepciji Hrvatske kao korumpirane, nesređene i neprivlačne zemlje za život i rad njezinih stanovnika, uz istodobno promicanje odgovornosti, poštenja, suradnje, zajedništva i solidarnosti u svim segmentima javnoga života.
Osim tog gorućeg problema za koji svi već odavno znamo, a sada je u središtu pozornosti zbog objave prvih rezultata popisa stanovništva, na sjednici su spomenuti i drugi s time povezani problemi poput manjkave priprave za brak i obitelj koja počinje prekasno, sve većeg odgađanja stupanja u brak i rađanja djece, izostanka promicanja i poučavanja prirodnog planiranja obitelji kao sredstva za njegovanje bračne veze i otvorenosti životu, nesustavne pastoralne skrbi o starijim osobama, trenda ozakonjenja eutanazije u sve većem broju zemalja. Izdvojeni su također problemi i izazovi s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom i njihove obitelji. Uočeni su i negativni učinci sad već dvogodišnje pandemije bolesti COVID-19, ne samo u fizičkom, nego i psihičkom i duhovnom smislu, što se očituje u porastu ovisnosti, predoziranja i samoubojstava, ali i u porastu različitih oblika obiteljskog nasilja. U drugom dijelu sjednice bilo je govora o objavi poruke za Dan života, koji se ove godine proslavlja u nedjelju 6. veljače, o modalitetima organizacije Četvrtog nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji u Ludbregu (21. – 22. svibnja 2022.) te o sudjelovanju hrvatskih nad/biskupija u događanjima Desetog svjetskog susreta obitelji (23. – 26. lipnja 2022.) sukladno zaprimljenim smjernicama Dikasterija za laike, obitelj i život Svete Stolice.
