Nadbiskup u miru: kardinal Josip Bozanić
Pomoćni biskupi: mons. dr. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski
U rimsko doba na području današnje Zagrebačke nadbiskupije prostirala se pokrajina Pannonia Savia sa središtem u Sisciji (danas grad Sisak). Na tom se području kršćanstvo počelo širiti već tijekom III. stoljeća. Nakon pada Sirmiuma 441. godine Siscia se pridružila metropoliji u Saloni (Solin). Tijekom seobe naroda (VI./VII. st.) ta se biskupija gasi, a nastojanja na I. splitskom saboru godine 925., za vrijeme kralja Tomislava, da se obnovi nisu uspjela. Mađarski kralj Ladislav, odijelivši na crkvenom polju Posavsku Hrvatsku od metropolije u Splitu i ostalih dijelova Hrvatske, utemeljio je godine 1094. Zagrebačku biskupiju te ju kao sufragansku podvrgnuo metropoliji u Ostrogonu u Mađarskoj.
Godine 1180. zagrebačka biskupija ušla je u kaločku metropoliju, u kojoj je ostala sve do 11. prosinca 1852. godine kad ju je papa Pio IX. uzdigao na razinu nadbiskupije i metropolije, dodijelivši joj sufraganske biskupije sa sjedištima u Đakovu, Križevcima i Senju. Zagrebačka stolna crkva imala je svoj vlastiti obred koji se u povijesnim spomenicama naziva “Ritus Goricensis” a bio je u uporabi do XIX. stoljeća.
“Katedralna škola” za spremanje budućih svećenika postojala je u drugoj polovici XIII. stoljeća zalaganjem biskupa bl. Augustina Kažotića, a nakon sabora u Tridentu biskup Juraj Drašković, među prvima u Crkvi, otvorio je sjemenište 1576. godine. Nadbiskup dr. Antun Bauer osnovao je godine 1920. novo, dječačko sjemenište, a godine 1928. zajedno s đakovačkim biskupom dr. Antunom Akšamovićem podigao je interdijecezansko dječačko sjemenište s gimnazijom. Uz mnoštvo svijetlih likova zagrebačke Crkve posebno mjesto zauzima blaženil Alojzije Stepinac. 1994. zagrebačka nadbiskupija je proslavila 900. obljetnicu svoga postojanja. Tom prilikom ju je od 10. do 11. rujna 1994. posjetio papa Ivan Pavao II.
Zagrebačka metropolija danas u svojem sastavu ima uz Zagrebačku nadbiskupiju i Varaždinsku biskupiju, Križevačku eparhiju, Sisačku biskupiju i Bjelovarsko – križevačku biskupiju.