Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Marin Srakić, nadbiskup đakovačko-osječki, predsjedao je XXXVII. plenarnom zasjedanju HBK koje je održano u Biskupskom ordinarijatu u Šibeniku od 5. do 7. studenoga 2008. godine. Osim članova HBK, zasjedanju su prisustvovali: mons. Mario Roberto Cassari, apostolski nuncij u RH; mons. Franjo Komarica, banjalučki biskup, kao delegat Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i mons. Janos Penzes, subotički biskup.
Na početku je sve nazočne pozdravio mons. Ante Ivas, šibenski biskup, domaćin zasjedanja. Podsjetivši kako su hrvatski biskupi u Šibeniku zadnji put zasjedali prije točno deset godina, u vrijeme kad je šibenska biskupija slavila 700. obljetnicu postojanja i liječila, tada još svježe, rane ratnoga stradanja. Istaknuo je kako u tih proteklih deset godina u šibenskoj biskupiji oživljuje štovanje svetoga Nikole Tavelića, Šibenčanina, da se intenzivira proces za beatifikaciju sluge Božjega o. Ante Antića te da je započeo biskupijski proces za beatifikaciju službenice Božje majke Klare Žižić, utemeljiteljice družbe šibenskih sestara franjevki od Bezgrješne. Uz to istaknuo je i neke važnije događaje iz proteklog razdoblja kao što je uvrštenje šibenske katedrale sv. Jakova u UNESCO-v registar svjetske kulturne baštine 2000. godine, velebni susret Hrvatske katoličke mladeži u Šibeniku 2004. godine te osnutak prve Katoličke osnovne škole u Hrvatskoj koja je počela s radom ove godine u Šibeniku.
Uslijedio je pozdrav predsjednika HBK mons. Srakića svim prisutnim članovima HBK kao i gostima. Mons. Srakić se osvrnuo na glavne teme zasjedanja te na neke aktualne događaje u proteklim mjesecima, ponajprije na pohod državnoga tajnika Svete Stolice kardinala Tarcisia Bertonea o desetoj obljetnici proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca. Podsjetio je na svoj pohod institucijama EU-a u Bruxellesu, zatim na susret s predsjednikom Hrvatskoga sabora te se osvrnuo na početak gradnje nove zgrade HBK.
Sve prisutne pozdravio je i mons. Cassari, apostolski nuncij u RH, naglasivši čvrstu povezanost Katoličke Crkve u Hrvatskoj s Petrovim nasljednikom u Rimu. I on se osvrnuo na pohod državnog tajnika Svete Stolice kardinala Tarcisia Bertonea Hrvatskoj. Istaknuo je da je kardinal Bertone, za ono što je doživio u Hrvatskoj, izrazio iznimno zadovoljstvo i zahvalnost. Osobito ga se dojmila živost i mnogovrsna pastoralna nastojanja Crkve i njezinih pastira u čemu ih je ohrabrio za budućnost.
Sve prisutne pozdravio je i mons. Komarica, delegat BKBiH. Izrazio je radost i zahvalnost Katoličke Crkve u BiH zbog svesrdne potpore i blizine Katoličke Crkve i njenih pastira iz Hrvatske. Najavio je Susret hrvatske katoličke mladeži u Livnu i Banja Luci, 9. i 10. svibnja sljedeće godine, te pozvao sve biskupe i mlade vjernike iz Hrvatske da se pridruže tom radosnom slavlju.
Kardinal Josip Bozanić i mons. Marin Barišić, sinodski oci na zasjedanju Sinode biskupa održanom u Rimu u listopadu ove godine na temu ” Božja riječ u životu i poslanju Crkve”, izvijestili su biskupe o radu Sinode i najvažnijim zaključcima. Sa Sinode je upućena završna poruka koja će se prevesti i na hrvatski jezik.
Na zasjedanju je nastavljena dorada dokumenta Ratio fundamentalis nationalis za sjemeništa koji je od velike važnosti za pripravu i odgoj svećeničkih kandidata u novim društvenim prilikama. Istaknuto je da su u tom vidu značajne smjernice najnovijeg dokumenta Kongregacije za katolički odgoj koji govori o ulozi i pomoći psihologije u tom procesu. Naglašeno je također da je i nedavno održana Sinoda biskupa u Rimu, koja je govorila o Božjoj riječi, dala značajne smjernice koje treba ugraditi u taj dokument.
Biskupska komisija HBK za liturgiju pripremila je tekstove za slavlja hrvatskih blaženika: bl. kardinala Alojzija Stepinca, bl. Ivana Merza i bl. Marije od Propetog Isusa Petković, u skladu s novim odobrenim i potvrđenim Nacionalnim liturgijskim kalendarom. Plenum je tekstove prihvatio te će oni biti poslani na odobrenje Kongregaciji za bogoštovlje i disciplinu sakramenata.
Nakon što su razmotrili povijesni tijek razvoja štovanja sv. Josipa u našem narodu, biskupi su prihvatili sv. Josipa za glavnog zaštitnika Hrvatske.
Mons. Antun Škvorčević, biskup požeški, izvijestio je biskupe da je započela gradnja crkve u Staroj Gradiški. Naime, biskupi su još 2004. godine prihvatili prijedlog da se u Staroj Gradiški izgradi župna crkva sv. Mihaela Arkanđela kao spomen-crkva svećenicima koji su nevini robijali u tamošnjem zatvoru i po nalogu komunističkih vlasti 1948. godine bili prisiljeni rušiti župnu crkvu. Biskupi sada ponovno pozivaju sve svećenike, dijecezanske i redovničke, da svojim prilozima izgrade tu crkvu kako bi ona ostala trajni spomen na patnju i stradanje svećenika i drugih nevino osuđenih ljudi koji su robijali u Staroj Gradiški za vrijeme komunističkih vlasti.
Mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski, upoznao je biskupe s pripremama za proslavu 600. obljetnice svetišta Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu koja će se održati 2011. godine.
Biskupi su dali potporu postupku beatifikacije Drinskih mučenica koji je pokrenula Vrhbosanska nadbiskupija. Radi se o sestrama Juli, Bernadeti, Krizini, Antoniji i Berchmani koje pripadaju Družbi sestara Kćeri Božje Ljubavi, koje su podnijele mučeništvo u Goraždu 1941. godine.
Biskupi su pregledali i prihvatili Statut Društva prijatelja Malog Isusa.
Na zasjedanju u Lužnici u travnju ove godine osnovana je Komisija HBK za odnose s Europskom Unijom koja je na ovom zasjedanju preimenovana u Biskupsku komisiju HBK za odnose s Europskom Unijom. Na čelu Biskupske komisije je kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, a članovi su mons. Ivan Devčić, nadbiskup riječki, i mons. Želimir Puljić, biskup dubrovački. U tom kontekstu predsjednik i generalni tajnik HBK izvijestili su plenum o posjetu i susretima s predstavnicima institucija EU u Bruxellesu od 16. do 17. listopada. Istaknuli su otvorenost europskih sugovornika i pozitivno ozračje naspram ulaska Hrvatske u EU kao i o mjestu i ulozi Crkve u tom procesu.
Predsjednici pojedinih tijela HBK, komisija, vijeća i odbora, podnijeli su izviješća o radu te predložili program rada za iduću godinu što su biskupi prihvatili. Biskupi su se posebno osvrnuli na rad s mladima i njihovo organiziranje na razini nad/biskupija kao i na nacionalnoj razini. Tom radu i nastojanjima dan je snažan poticaj.
Biskupi su izviješteni o međunarodnom pozivu na zaštitu prava i dostojanstva ljudske osobe i obitelji povodom 60. obljetnice donošenja Opće deklaracije o ljudskim pravima te su toj inicijativi dali svoju potporu.
Nakon blagoslova gradilišta i kamena temeljca za novu zgradu HBK u rujnu ove godine, biskupi su informirani o napredovanju radova na gradnji zgrade.
Biskupi su raspravljali o Petrovom novčiću, tj. o prilozima vjernika za potrebe Svetoga Oca u njegovom apostolskom i karitativnom djelu u službi Opće Crkve, kao i drugim prilozima – za misije, za različite karitativne akcije i drugo. I ovom prigodom biskupi zahvaljuju vjernicima na velikodušnosti, usprkos poteškoćama materijalne naravi koje imaju, te ih potiču i dalje na darežljivost, osobito za Petrov novčić, kako bi svojim darom pridonijeli što znakovitijoj prisutnosti Crkve u svijetu, na opće dobro svih ljudi.
Biskupi su odobrili Program nastave katoličkog vjeronauka za četverogodišnje srednje škole kao i vjeronaučni udžbenik za 4. razred srednje škole.
- Ivan Markanović OFMCap, imenovan je povjerenikom za svećenike u poteškoćama pri Vijeću HBK za kler.
Razgovaralo se o nekim pitanjima u djelovanju Vojnoga ordinarijata u RH, osobito što se tiče pitanja katedralne crkve vojnog ordinarija koje još nije riješeno.
Produžen je mandat mons. Valteru Županu, predsjedniku Vijeća HBK za obitelj; mons. Želimiru Puljiću, predsjedniku Vijeća HBK za kulturu i crkvena kulturna dobra te prof. fra Anti Crnčeviću, pročelniku Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral.
Umjesto mons. Đure Gašparovića, srijemskoga biskupa, koji nakon ponovnog uzdignuća Srijemske biskupije nije više član HBK, u Biskupsku komisiju HBK za dijalog sa Srpskom pravoslavnom Crkvom imenovan je mons. Đuro Hranić, pomoćni biskup đakovačko-osječki, a u Biskupsku komisiju HBK za Hrvatski Caritas mons. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski.
Određeni su i delegati na zasjedanjima biskupskih konferencija desetak zemalja s kojima HBK redovito izmjenjuje delegate.
Biskupi su informirani o II. znanstvenom simpoziju crkvenih pravnika s međunarodnim sudjelovanjem na temu “Ništavost ženidbe: procesne i supstantivne teme”, koji će se održati u Zagrebu 10. studenoga 2008. godine u organizaciji Katedre kanonskog prava Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Međubiskupijskog suda I. stupnja i Međubiskupijskog prizivnog suda u Zagrebu. To je značajan skup o vrlo važnoj i osjetljivoj temi za pastoral Crkve kao i za pojedine osobe koje se nađu u teškoj situaciji dokazivanja ništavosti ženidbe.
Za iduću godinu određeni su termini zasjedanja: Susret biskupa HBK i BKBiH – 26. siječnja u Zagrebu; Izvanredni plenum HBK – 28. siječnja u Zagrebu; XXXVIII. plenarno zasjedanje HBK – 21. do 24. travnja u Zagrebu (Lužnica); susret biskupa HBK i Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara u RH – 2. lipnja u Zagrebu; XXXIX. plenarno zasjedanje HBK – 20. do 22. listopada u Dubrovniku.
Biskupi su posebnu pozornost posvetili pitanjima aktualnog društvenog trenutka u Hrvatskoj. Naglasili su pozitivne pomake u društvu što se osobito vidi i u napredovanju u procesu pregovora za ulazak Hrvatske u Europsku Uniju i što biskupi jednodušno podupiru. No Crkva je dio društva i zato biskupi izražavaju svoju zabrinutost zbog vala nasilja koji se dogodio u posljednje vrijeme te podržavaju nastojanja da se to rasvijetli te da se uklone korijeni tih strašnih događaja. Potiču snažno i djelotvorno funkcioniranje institucija pravne države kako bi se svim građanima, osobito mladima koji su također zahvaćeni nasiljem, omogućio miran i siguran život u nastojanju da se osigura ljepša i bolja budućnost društva u cjelini. U tom vidu biskupi osobito ističu ulogu obitelji kao i svih odgojnih i obrazovnih čimbenika u društvu bez kojih se ne može ostvariti duhovni napredak i cjelovita formacija pojedine osobe i cijeloga društva. Crkva će u tome, kao i uvijek do sada, dati svoj snažni doprinos.
Uoči početka zasjedanja u utorak 4. studenoga, biskupi su slavili svečanu Euharistiju u prepunoj crkvi Gospe velikoga hrvatskoga krsnog zavjeta u Kninu koju je predvodio i propovijedao kardinal Bozanić. Potaknuo je i ohrabrio vjernike na putu kršćanske nade koja izvire iz pripadnosti Kristu. Prvoga dana zasjedanja, 5. studenoga, članovi HBK slavili su Euharistiju u šibenskoj katedrali. Slavlje je predvodio predsjednik HBK mons. Srakić, a propovijedao je pomoćni zagrebački biskup mons. Ivan Šaško.
Tajništvo HBK
