NaslovnicaCrkva u HrvatskojHBKAktualnoKnjižnica
Redovništvo

Redovništvo (monaštvo) se u Hrvatskoj pojavilo s dolaskom kršćanstva među Hrvate. Prvi su stigli benediktinci koje u doba hrvatskih narodnih knezova i kraljeva nalazimo širom Hrvatskog primorja i po otocima. Vrlo su zaslužni za unapređenje duhovnoga i kulturnog života u Hrvatskoj. Stariji redovi (benediktinci i pavlini) danas u Hrvatskoj imaju mali broj članova.

Najbrojniji redovnici u Hrvatskoj su franjevci, potom ih po broju članova slijede isusovci, dominikanci i karmelićani, a od tzv. "novih instituta" salezijanci.

Franjevci osnivaju svoje samostane po Hrvatskoj još za života sv. Franje (početkom XIII. st.). Franjevačka obitelj dijeli se na četiri ogranka: mala braća ili franjevci opservanti (OFM), franjevci konventualci (OFMConv), franjevci kapucini (OFMCap) i samostanski franjevci trećoreci (TOR). Mala braća u Hrvatskoj imaju tri provincije - sa sjedištem u Zagrebu (15 samostana), Splitu (13 samostana) i Zadru (5 samostana). Franjevci konventualci u Hrvatskoj imaju jednu provinciju, sa sjedištem u Zagrebu, i 12 samostana širom Hrvatske; franjevci kapucini imaju jednu provinciju s 10 samostana, franjevci trećoreci također jednu, sa sjedištem u Zagrebu, s 14 samostana.

Isusovci su još za vrijeme života sv. Ignacija dospjeli u Hrvatsku. Godine 1552. nastoji ih dobiti Dubrovnik te ih dobiva već 1559. kada dolaze i u Zadar. Vrlo su zaslužni za osnivanje škola i za izdavačku djelatnost te za osnivanje popularnih kongregacija i bratovština u Hrvatskoj. Zasebna Hrvatska misija Družbe Isusove postoji od 1909, a samostalna viceprovincija od 1963. Žive u dvanaest kuća u Hrvatskoj.

Karmelićanska provincija osnovana je u Hrvatskoj 1969. godine. Imaju nekoliko samostana.

Salezijanci su u Hrvatsku došli 1922. godine. 1972. osnivaju nezavisnu "Provinciju sv. Ivana Bosca", sa sjedištem u Zagrebu. Bave se najviše pastoralom mladih.

Prema uputama i prijedlozima II. vatikanskog sabora, muške redovničke ustanove osnivaju 1968. Vijeće viših redovničkih poglavara u Jugoslaviji. Godine 1977. to vijeće mijenja naziv u Konferenciju viših redovničkih poglavara. Nakon raspada Jugoslavije, Kongregacija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života odobrila je 1994. godine promijenjene Statute Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara koji su zajednički za Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu. Odnedavno redovnice i redovnici iz BiH su odijeljeni od hrvatskog redovništva te imaju svoju zasebnu Uniju viših redovničkih poglavara i poglavarica.

 

www.redovnistvo.hr/


 

 

 

 

Godina

Redovnici u Hrvatskoj
(redovnički svećenici i redovnička braća*)

Redovnici u Hrvatskoj – zajednice čije je sjedište izvan Hrvatske
(redovnički svećenici i redovnička braća*)

Monaški redovnici
(redovnički svećenici i redovnička braća)

1977

2522

**

94

1987

2443

**

65

1998

1635

**

14

2002

1032

71

16

2003

958

76

16

2004

1017

81

16

2005

993

83

19

2006

1005

76

15

2007

1005

72

15

2008

959

75

13

2009

970

61

14

 

* Uključujući i one koji borave u inozemstvu.

 

 

 

 

Godina

Redovnice u Hrvatskoj*
(samo sestre s doživotnim zavjetima)

Redovnice u Hrvatskoj – zajednice čije je sjedište izvan Hrvatske*
(samo sestre s doživotnim zavjetima)

Klauzurne redovnice
(samo sestre s doživotnim zavjetima)

1976

4522

87

190

1986

4401

179

200

1996

3771

55

198

2002

3286

217

**

2003

3197

212

157

2004

3254

217

180

2005

3233

212

180

2006

3104

240

177

2007

3056

245

188

2008

3036

226

186

2009

2990

220

181

 

* Uključujući i one koji borave u inozemstvu.

Svetac dana




Najave




Linkovi

Sveta Stolica

Europa

Informativna katolička agencija

Hrvatski katolički radio

Hrvatski caritas

Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve

Ured za obitelj HBK

Ured za mlade HBK

Nacionalni katehetski ured